U (Ubeid–Uzun)

Ubeid (Ubèid), u starije vrijeme i u obliku Ubejd,

gen. -a; vok. Ubèide; prisv. pridjev Ubèidov; muško ime (rijetko).

Iz ar. ‘Ubeyd (lično m. ime) = ropčić; mali rob; sin pustinje.

Ubeida (Ubèida),

gen. -ē; vok. Ubèida; prisv. pridjev Ubèidīn; žensko ime (rijetko).

Iz ar. ‘ubeyde = mala ropkinja.

Hipok. Béjda

Ubeidulah (Ubeidùlāh) ili Ubeidullah,

gen. -áha; vok. Ubeidùlāhu; prisv. pridjev Ubeiduláhov; muško ime (rijetko).

Iz ar. ʻUbeydullāh (lično m. ime), složeno od ar. ʻubeyd = ropčić; mali rob i ar. Allāh = bog. Značenje = mali božiji (Allahov) rob.

*Ulfa (Úlfa) vidi Ulfeta,

gen. -ē; vok. Ûlfo; prisv. pridjev Úlfīn; žensko ime (rijetko).

Hipok. od Ùlfeta

Ulfet (Ùlfet),

gen. -a; vok. Ùlfete; prisv. pridjev Ùlfetov; muško ime (manje frekv.).

Iz tur. Ülfet (lično ž. ime), od ar. ulfet = ljubav; prijateljstvo; drugarstvo; duhovna bliskost.

Ulfeta (Ùlfeta) vidi Ulfet,

gen. -ē; vok. Ùlfeta; prisv. pridjev Ùlfetīn; žensko ime (frekv.).

Izvedeno od m. imena Ùlfet dodavanjem našeg nastavka -a za ženski rod.

Hipok. Úlfa

*Ulva (ÚIva) vidi Ulvija,

gen. -ē; vok. Ûlvo; prisv. pridjev ÚIvīn; žensko ime (manje frekv.).

Hipok. od Ulvíja

Ulvija (Ulvíja),

gen. -ē; vok. Ulvíja; prisv. pridjev Ulvíjīn; Ulvìja, gen. -ē; Ulvìja; prisv. pridjev Ulvìjīn; žensko ime.

Iz tur. Ulviye (lično ž. ime), od ar. ʻulwiyye = uzvišena; visoka; nebeska.

Hipok. Úlva

*Uma (Úma ili Ȕma) vidi Umihana,

gen. -ē; vok. Ûmo; prisv. pridjev Úmīn; žensko ime (manje frekv.).

Hipok. od Umihána

*Umica (Ȕmica) vidi Umihana,

gen. -ē; vok. Ȕmice; prisv. pridjev Ȕmičīn, Ȕmicīn; žen­sko ime (rijetko).

Izvedeno od hipok. Úma (< Umihána) dodavanjem na os­novu našeg nastavka -ica.

*Umiđulsuma (Umiđùlsuma),

gen. -ē; vok. Umiđùlsuma; prisv. pridjev Umiđùlsumīn; žensko ime (rijetko).

Modif. od ar. Ummi-Kulṭūm (vl. žensko ime) = debelih obraza; bucmasta lica.

Ummi-Kulṭūm se zvala jedna Muhammedova kći, koja se udala za trećeg halifu Osmana (579. ili 583.–656.). Takvo ime Arapi su davali djeci koja su imala okruglo i punačko lice. Ummi-Kulṭūm ne znači u prijevodu »majka Kulṭūmova«, jer Muhammedova kći pri rođenju, kad je dobila takvo ime, nije ni mogla biti ničija majka, a ni kasnije nije imala sina Kulṭūma. Prefiks umm u tom slučaju znači »vlasnica neke osobine«, ili služi samo kao formalna oznaka ženskog roda. Nearapskim muslimanima ime Ummi-Kulṭūm bilo je teško za izgovor, ili im nije izgledalo blagozvučno, pa su ga postepeno počeli izgovarati Ummi-Gjulsum, od čega je kod nas nastalo Umiđulsum(a). Na takvu modifikaciju utjecala je sličnost s perz. riječi gul (u nas đuI) = cvijet, čime počinju mnoga ženska imena, a u stvari Kulṭūm nema nikakve veze s cvijetom, jer znači »debelih obraza; okrugla lica«.

Ummi-Kulṭūm (1898. ili 1904.–1975.) je ime najbolje i najpopularnije arapske pjevačice iz Egipta (Ujedinjene Arapske Republike), koja je svojim pjesmama zadivila cijeli arapski svijet. Kraljevi, prinčevi, šeici i mnogi drugi ugledni ljudi iz svih arapskih zemalja poseb­no su dolazili da je slušaju i često su je u velikom oduševljenju zasipali biserima, zlatnicima i draguljima. Od prihoda koje je dobijala za svoje pjevanje dosta je davala u razne dobrotvorne svrhe, a posebno za arapsku vojsku u borbi protiv Izraela. Odlikovana je najvećim odlikovanjem Ujedinjene Arapske Republike, a kad je umrla u cijeloj zemlji proglašena je nacionalna žalost.

Umihana (Umihána ili Umihàna),

gen. -ē; vok. Umihána, Umiháno; prisv. pridjev Umihánīn; žensko ime (manje frekv.).

Iz tur. Ümmühānī (lično ž. ime) < ar. Ummu-hānī = počasni nadimak sestre četvrtog halife Alije + naš nastavak -a za ženski rod.

(Pravi razlog i sigurno značenje ovog nadimka teško je utvrditi).

Hipokoristici i hipok. derivati: Úma, Ȕmica, Ùmija, Ùmiša, Úmka, Ùmuša

Skr. Hána

*Umija (Ùmija) vidi Umihana,

gen. -ē; vok. Ùmija; prisv. pridjev Ùmijīn; žensko ime (rijetko).

Izvedeno od hipok. Úma (< Umihána) dodavanjem na osnovu našeg nast. -ija.

*Umiša (Ùmiša) vidi Umihana,

gen. -ē; vok. Ùmiša; prisv. pridjev Ùmišīn; žensko ime (rijetko).

Izvedeno od hipok. Úma (< Umihána) dodavanjem na osnovu našeg nast. -iša.

*Umka (Úmka) vidi Umihana,

gen. -ē; vok. Ûmko; prisv. pridjev Úmkīn; žensko ime (manje frekv.).

Izvedeno od hipok. Úma (< Umihána) dodavanjem na osnovu našeg nast. -ka.

*Umuša (Ùmuša) vidi Umihana,

gen. -ē; vok. Ùmuša, Ùmušo; prisv. pridjev Ùmušīn; žensko ime (rijetko).

Izvedeno od hipok. Úma (< Umihána) dodavanjem na osnovu našeg nast. -uša.

Urfet (Ùrfet),

gen. -a; vok. Ùrfete; prisv. pridjev Ùrfetov; muško ime (rijetko).

Modif. od ar. ʻUrwe(t) (lično m. ime) = držak; veza; lav; skupocjenost; čovjek koji ne napušta zemlju.

Urfeta (Ùrfeta) vidi Urfet,

gen. -ē; vok. Ùrfeta; prisv. pridjev Ùrfetīn; žensko ime (rijetko).

Izvedeno od m. imena Ùrfet dodavanjem našeg nastavka -a za ženski rod.

Uveis (Uvèis), u starije vrijeme i u obliku Uvejs,

gen. -a; vok. Uvèise; prisv. pridjev Uvèisov; muško ime (rijetko).

Iz ar. uweys = vuk.

Modif. Uvèiz, Vȅis, Vȅiz

*Uveiz (Uvèiz) vidi Uveis,

gen. -a; vok. Uvèize; prisv. pridjev Uvèizov; muško ime (rijetko).

Modif. od Uvèis

Uzeir (Uzèir), u starije vrijeme i u obliku Uzejr,

gen. -a; vok. Uzèire; prisv. pridjev Uzèirov; muško ime (frekv.).

Iz tur. Üzeyr (lično m. ime) < ar. ‘Uzeyr = ime jednog vjerovjesnika (u Kur’anu), a u Starom zavjetu to je prorok Ezra < st. hebr. = pomoć.

Modif. Zȅir

Uzeira (Uzèira) vidi Uzeir,

gen. -ē; vok. Uzèira; prisv. pridjev Uzèirīn; žensko ime (manje frekv.).

Izvedeno od m. imena Uzèir dodavanjem našeg nast. -a za ženski rod.

*Uzejfa (Uzéjfa) vidi Huzejfa,

gen. -ē; vok. Uzéjfa; prisv. pridjev Uzéjfīn; žensko ime (rijetko).

Modif. od Huzéjfa

Uzun (Ùzun),

gen. -a; vok. Ùzune; prisv. pridjev Ùzunov; muško ime (rijetko).

Iz tur. uzun = dug; visok; velik.

© Copyright