E (Ebedija–Ezrema)

Ebedija (Ebedíja),

gen. -ē; vok. Ebedíja; prisv. pridjev Ebedíjīn; žensko ime (rijetko).

Iz ar. ebediyye = vječna; beskonačna.

Edber (Èdber),

gen. -a; vok. Èdbere; prisv. pridjev Èdberov; muško ime (rijetko).

Iz ar. eḍber = (naj)čvršći; (naj)snažniji.

Edbera (Èdbera),

gen. -ē; vok. Èdbera; prisv. pridjev Èdberīn; žensko ime (rijetko).

Iz ar. eḍbere = (naj)čvršća; (naj)snažnija.

Edhem (Èdhem),

gen. -a; vok. Èdheme; prisv. pridjev Èdhemov; muško ime (frekv.).

Iz tur. Edhem (lično m. ime), od ar. edhem = crn; vran; crnkast.

Hipok. Édo

U staroj Arabiji bio je običaj da se djeci daju imena koja znače neku boju, a od svih boja Arapi su najviše cijenili crnu boju, smatrajući da ona najbolje označava osobine predmeta i živih bića. Nije slučajno crni meteorit Ḥağeru-l-eswed (= crni kamen) ugrađen u najsvetiji hram Kabu, a i sama Kaba je prekrivena crnom tkaninom. I prva zastava islamiziranih Arapa bila je crne boje. Eto zbog čega u Arapa ima dosta imena sa značenjem »crni«; Edhem, Sewād, Eswed, Sewdā’, Suweyd i sl.

Edhema (Èdhema) vidi Edhem,

gen. -ē; vok. Èdhema; prisv. pridjev Èdhemīn; žensko ime (rijetko).

Izv. od m. imena Èdhem dodavanjem našeg nast. -a za žen­ski rod.

Edib (Èdīb, Èdib ili Ȅdīb),

gen. -íba; vok. Ȅdībe (u B. kr. i Ȅdībe); prisv. pridjev Edíbov; muško ime (frekv.).

Iz tur. Edīb (lično m. ime), od ar. edīb = dobro odgojen; uljudan; književnik.

Hipok. Édo

Ediba (Edíba),

gen -ē; vok. Edíba; prisv. pridjev Edíbīn; Edìba, gen -ē; vok. Edìba; prisv. pridjev Edìbīn; žensko ime (frekv.).

Iz ar. edībe = dobro odgojena; uljudna; fina; književnica; pisac.

Hipok. Díba

Edim (Èdīm ili Èdim),

gen. -íma; vok. Ȅdīme; prisv. pridjev Edímov; muško ime (manje frekv.).

Iz ar. edīm = predvodnik; vođa; onaj koji služi za uzor.

*Edo (Édo) vidi Edhem i Edib,

gen. -ē (u ist. Herc. -a); vok. Êdo; prisv. pridjev Édīn (u ist. Herc. Édov); muško ime (frekv.).

Hipok. od Èdhem i Èdīb

Efraim (Efráim),

gen. -a; vok. Efráime; prisv. pridjev Efráimov; muško ime (rijetko).

Iz st. hebr. (lično m. ime) = rodan; plodan; plodnost.

Ehlija (Èhlija),

gen. -ē; vok. Èhlija; prisv. pridjev Èhlijīn; žensko ime (manje frekv.).

Iz ar. ehl = stručnjak; ekspert; autoritet + naš nastavak -ija.

Ehliman (Ehlìmān),

gen. -ána; vok. Ȅhlimāne; prisv. pridjev Ehlimánov; muško ime (rijetko).

Složeno ime od ar. ehl = stručnjak; ekspert; dobar poznavalac i ar. īmen = vjerovanje u jednoga boga. Značenje = dobar i siguran vjernik; dobar poznavalac teizma.

Ehlimana (Ehlimána),

gen. -ē; vok. Ehlimána; prisv. pridjev Ehlimánīn; žensko ime (frekv.).

Izv. od m. imena Ehlìmān dodavanjem našeg nast. -a za ženski rod.

Modif. Helimána, Elmána.

Hipok. Mána

*Ejko (Éjko) vidi Ejub,

gen. -ē (u ist. Herc. -a); vok. Êjko; prisv. pridjev Éjkīn (u ist. Herc. Éjkov); muško ime (rijetko).

Hipok. od Èjūb

Ejub (Èjūb),

gen. -úba; vok. Ȅjūbe; prisv. pridjev Ejúbov; muško ime (frekv.).

Iz tur. Eyyūb < ar. Eyyūb = ime jednog vjerovjesnika, odgovara imenu biblijske ličnosti Job, Hiob, Jov.

Etimologija ovoga imena nije sigurno utvrđena. Pretpostavlja se da je iz st. hebr. ali ima mišljenja i da nije. Ni značenje ovoga imena nije sasvim sigurno. Neki misle da znači »onaj koji uzdiše«. Možda se to veže za Ejubovu (Jobovu; Jovovu) tešku životnu sudbinu, jer je on, po biblijskoj priči bio bogati pravednik koji je strpljivo podnosio velike nevolje i patnje vjerujući da ga time bog iskušava. Drugi u tom imenu vide značenje »onaj koji se kaje«, a treći misle da znači »progonjen«.

Hipok. Éiko

Ejuba (Ejúba) vidi Ejub,

gen. -ē; vok. Ejúba; prisv. pridjev Ejúbīn; žensko ime (rijetko).

Izv. od m. imena Èjūb dodavanjem našeg nast. -a za ženski rod.

Ekmela (Èkmela),

gen. -ē; vok. Èkmela; prisv. pridjev Èkmelīn; žensko ime (frekv.).

Iz ar. ekmel = (naj)savršeniji; (naj)potpuniji + naš nast. -a za ženski rod.

Hipok. Mȅla

*Ekra (Ȅkra) vidi Ekrem,

gen. -ē; vok. Ȅkra; prisv. pridjev Ȅkrīn; muško ime (u c. Herc.) (manje frekv.).

Hipok. od Èkrem

Ekrem (Èkrem),

gen. -a; vok. Èkreme; prisv. pridjev Èkremov; muško ime (frekv.).

Iz tur. Ekrem (lično m. ime), od ar. ekrem = veoma ple­menit; mnogo poštovan i cijenjen; (naj)plemenitiji; (naj)velikodušniji.

Hipok. Ȅkra

Ekrema (Èkrema) vidi Ekrem,

gen. -ē; vok. Èkrema; prisv. pridjev Èkremīn; Ekrèma, gen. -ē; vok. Ekrèma; prisv. pridjev Ekrèmīn; žensko ime (manje frekv.).  

Izv. od m. imena Èkrem dodavanjem našeg nast. -a za ženski rod.

Eldar (Ȅldār),

gen. -a; vok. ȄIdāre, Ȅldāru; prisv. pridjev Ȅldārov; muško, ime (rijetko).

Složeno ime od azerb. el = zemlja i perz. dār (prez. osnova od gl. dāšten = imati, držati). Značenje = onaj koji ima, drži zemlju; vladar, gospodar.

Elez (Èlez),

gen. -a; vok. Èleze; prisv. pridjev Èlezov; muško ime (rijetko).

Iz ar. eleḍḍ = (naj)slađi; (naj)ugodniji.

*Elfa (Élfa) vidi Elfija,

gen. -ē; vok. Êlfo; prisv. pridjev Élfīn; žensko ime (rijetko).

Hipok. od Elfíja

*Elfaga (Ȅlfaga) vidi Elfo i Agan,

gen. -ē; vok. Ȅlfaga; prisv. pridjev ȄIfagīn; muško ime (rijetko).

Složeno ime od hipok. Élfo i àga

Elfija (Elfíja),

gen. -ē; vok. Elfíja; prisv. pridjev Elfíjīn; žensko ime (rijetko).

Izv. od ar. elf, iIf = prisnost; intimnost; blizak prijatelj; Ijubav + ar. suf. -iyye. Značenje = prijateljica, drugarica; prisna; intimna.

Hipok. Élfa

Elfo (Élfo) vidi Elif,

gen. -ē (u ist. Herc. -a); vok. Êlfo; prisv. pridjev Élfīn (u ist. Herc. Élfov); muško ime (rijetko).

Hipok. od Èlīf

Elfrid (Èlfrīd),

gen. -ída; vok. Ȅlfrīde; prisv. pridjev Elfrídov; muško ime (rijetko).

Modif. od ar. elferīd = jedini; jedinstveni; besprimjerni.

*Elha (Élha) vidi *EIhama, *Elhamija i EIhana,

gen. -ē; vok. Êlho; prisv. pridjev ÉIhīn; žensko ime (rijetko).

Hipok. od EIháma, Elhámija, EIhána

*Elhama (EIháma) vidi Ilhama,

gen. -ē; vok. EIháma; prisv. pridjev EIhámīn; žensko ime (rijetko).

Modif. od Ilháma

Postoji mogućnost da je ovo ime izvedeno od narodnog naziva za prvo poglavlje Kur’ana – Elham (suret-ul-Fātiḥa) + naš nastavak -a za ženski rod. U tom slučaju ovo ime ne bi imalo svog prijevoda jer je Elham samo početni dio od el-ḥamd (= slava; hvala).

Hipok. Élha

*Elhamija (Elhámija) vidi Ilhamija i Elhama,

gen. -ē; vok. Elhámija; prisv. pridjev Elhámijīn; muško ime (rijetko).

1) Modif. od Ilhámija;

2) postoji mogućnost da je ovo ime izvedeno od Elham + naš nast. -ija, kao i žensko ime *Elháma.

*Elhamija (Elhámija) vidi Elhama,

gen. -ē; vok. Elhámija; prisv. pridjev Elhámijīn; žensko ime (rijetko).

1) Izv. od Elháma dodavanjem na osnovu našeg nast. -ija;

2) Postoji mogućnost da je ovo ime izvedeno od Elham kao i *Elháma.

Hipok. Élha

Elhana (Elhána),

gen. -ē; vok. Elhána; prisv. pridjev Elhánin; žensko ime (rijetko).

Iz ar. elḥan = ona koja najbolje govori, najljepše čita, pjeva; najrazboritija + naš nast. -a za ž. rod.

Hipok. Élha, Hána

*Elharuna (Elharúna) vidi Harun,

gen. -ē; vok. Elharúna; prisv. pridjev Elharúnīn; žensko ime (rijetko).

Složeno ime pd ar. odr. člana el + Hárūn + naš nast. -a za ženski rod.

Elif (Èlīf),

gen. -ífa; vok. Ȅlīfe; prisv. pridjev Elífov; muško ime (rijetko).

Iz ar. elīf = prijazan; ljubazan; intiman; pitom.

Hipok. Élfo

Elma (Ȅlma),

gen. -ē; vok. Ȅlma; prisv. pridjev Ȅlmīn; žensko ime (rijetko).

Iz tur. elma, alma = jabuka.

*Elmana (Elmána) vidi Ehlimana,

gen. -ē; vok. Elmána; prisv. pridjev Elmánīn; žensko ime (manje frekv.).

Modif. od Ehlimána

Elmas (Èlmās),

gen. -ása; vok. Ȅlmāse (u B. kr. i Ȅlmāsu); prisv. pridjev Elmásov; muško ime (rijetko).

Iz ar. elmās (< grč. ásamas) = dijamant; dragi kamen.

Modif. Èlmāz

Elmasa (Elmása) vidi Elmas,

gen. -ē; vok. Elmása; prisv. pridjev Elmásīn; žensko ime (rijetko).

Izv. od m. imena Èlmās dodavanjem našeg nast. -a za ženski rod.

Modif. Elmáza

Hipok. Mása

*Elmaz (Èlmāz) vidi Elmas,

gen. -áza; vok. Ȅlmāze (u B. kr. i Ȅlmāzu); prisv. pridjev Elmázov; muško ime (rijetko).

Modif. od Èlmās

Hipok. Mázo

*Elmaza (Elmáza) vidi Elmasa,

gen. -ē; vok. Elmáza; prisv. pridjev Elmázīn; žensko ime (rijetko).

Modif. od Elmása

Hipok. Máza

Elmedin (Elmèdīn ili Elmèdin),

gen. -ína; vok. Ȅlmedīne; prisv. pridjev Elmedínov; muško ime (rijetko).

Složeno ime od ar. odr. člana el + medīn = lav.

Hipok. Díno

*Ema (Éma ili Ȅma) vidi Emina i Emira,
gen. -ē (u C. kr. Émo, gen. -ē); vok. Êmo; prisv. pridjev Émīn; žensko ime (rijetko).
Hipok. od Emína, Emìra

*Eman (Èman) vidi Emanulah i Sulejman,

gen. -a; vok. Èmane; prisv. pridjev Èmanov; muško ime (rijetko).
Hipok. od Emanùlāh i Sulèjmān

Emanulah (Emanùlāh) ili Emanullah,

gen. -áha; vok. Emanùlāhu; prisv. pridjev Emanuláhov; muško ime (rijetko).
Složeno ime od ar. emān = sigurnost; okrilje; zaštita i ar. Allāh = božije vlastito ime. Značenje = Allahovo (božije) okrilje.
Hipok. Èman

Emin (Èmin),

gen. -a; vok. Èmine; prisv. pridjev Èminov; muško ime (frekv.).
Iz tur. Emin (lično m. ime), od ar. emīn = pošten; siguran; povjerljiv; častan; vjeran; privržen; čestit.
Hipok. Émo

Emina (Emína),

gen. -ē; vok. Emína; prisv. pridjev Emínīn; (u B. kr. Emíne, gen. -ē; vok. Emíne; prisv. pridjev Emínīn; u TZ Ȅmina, gen. -ē; vok. Ȅmina; prisv. pridjev Ȅminīn); žensko ime (frekv.).
Iz tur. Emine (lično ž. ime), od ar. emīne = poštena; sigurna; povjerlijva; časna; vjerna; privržena; čestita.
Hipok. Éma, Èmīnka, Émka, Èmuša, Mína, Mînka

*Eminka (Èmīnka) vidi Emina,

gen. -ē; vok. Èmīnka, Èmīnko; prisv. pridjev Èmīnkīn; žensko ime (rijetko).
Hipok. od Emína

Eminudin (Eminùdīn) ili Eminuddin,

gen. -ína; vok. Eminùdīne; prisv. pridjev Eminudínov; muško ime (rijetko).
Složeno ime od ar. emīn = jamac; pouzdanik i ar. eddīn = vjera. Značenje = jamac vjere.

Emir (Èmīr ili Ȅmīr),

gen. -íra; vok. Ȅmīre (u B. kr. i Ȅmīru); prisv. pridjev Emírov; muško ime (frekv.).
Iz tur. Emīr (lično m. ime), od ar. emīr = vođa; zapovjednik; vladar; knez; princ.
Hipok. Émko, Émo, Émro, Mȉra, Míro
Ovo ime bilo je nekadašnja titula. U predislamskih Arapa riječ emīr je označavala vođu plemena ili vojskovođu, a za vrijeme prvih halifa emirom je nazivan halifov namjesnik u nekoj zemlji ili oblasti. Riječ emir ulazila je u titulu halifa u obliku »emīru-l-mu’minīn« što je značilo »vladar vjernika«, a po­slije je postala i lično ime u nearapskih naroda.

Emira (Emìra, Ȅmira ili Èmira),

gen. -ē; vok. Emìra; prisv. pridjev Emìrīn; Emíra, gen. -ē; vok. Emíra; prisv. pridjev Emírīn; (u TZ Ȅmira, gen. -ē; vok. Ȅmira; prisv. pridjev Ȅmirīn; žensko ime (frekv.).
Iz ar. emīre = zapovjednica; vladarka; kneginja.
Hipok. Éma, Émka, Èmuša, Mȉra

*Emka (Émka) vidi Emina i Emira,

gen. -ē; vok. Êmko; prisv. pridjev Émkīn; žensko ime (manje frekv.).
Hipok. od Emína i Emìra

*Emko (Émko) vidi Emir,

gen. -ē (u ist. Herc. -a); vok. Êmko; prisv. pridjev Émkīn (u ist. Herc. Émkov); muško ime (manje frekv.).
Hipok. od Èmīr

*Emo (Émo) vidi Emin i Emir,

gen. -ē (u ist. Herc. -a); vok. Êmo; prisv. pridjev Émīn (u ist. Herc. Émov); muško ime (manje frekv.).
Hipok. od Èmin i Èmīr

*Emro (Émro) vidi Emir,

gen. -ē (u ist. Herc. -a); vok. Êmro; prisv. pridjev Émrīn (u ist. Herc. Émrov); muško ime (rijetko).
Hipok. od Èmīr

*Emsa (Émsa) vidi Emsija,

gen. -ē; vok. Êmso; prisv pridjev Émsīn; žensko ime (rijetko).
Hipok. od Emsìja

Emsija (Emsìja),

gen. -ē; vok. Emsìja; prisv pridjev Emsìjīn; žensko ime (rijetko).
Etimologija nejasna.
Hipok. Émsa

*Emsud (Èmsūd) vidi Memsud,

gen. -úda; vok. Ȅmsūde; prisv. pridjev Emsúdov; muško ime (manje frekv.).
Modif. od Mèmsūd
Hipok. Súdo

Emšira (Emšìra),

gen. -ē; vok. Emšìra; prisv. pridjev Emšìrīn; žensko ime (rijetko).
Modif. od ar. emšer = živahan; veseo + naš nast. -a za ženski rod.

*Emuša (Èmuša) vidi Emina i Emira,

gen. -ē; vok. Èmuša, Èmušo; prisv. pridjev Èmušīn; žensko ime (rijetko).
Hipok. od Emína i Emìra

*Ena (Ȅna) vidi Enes,

gen. -ē; vok. Ȅna; prisv. pridjev Ȅnīn; muško ime (u c. Herc.) (rijetko).
Hipok. od Ènes

Enes (Ènes),

gen. -a; vok. Ènese; prisv. pridjev Ènesov; muško ime (frekv.).
Iz tur. Enes < ar. Enes (lično m. ime) = prisan; druževan; sprijateljen; naviknut.
Hipok. Ȅna a Éno

Modif. *Ènez

Enesa (Ènesa) vidi Enes,

gen. -ē; vok. Ènesa; prisv. pridjev Ènesīn; žensko ime (frekv.).
Izv. od m. imena Ènes dodavanjem našeg nast. -a za ženski rod.

*Enez (Ènez) vidi Enes,

gen. -a; vok. Èneze; prisv. pridjev Ènezov; muško ime (rijetko).
Modif. od Ènes
Hipok. Ȅna a Éno

Enis (Ènīs, Énis, Ênis ili Ènis),

gen. -ísa; vok. Ȅnīse (u B. kr. i Ȅnīsu); prisv. pridjev Enísov; muško ime (manje frekv.).
Iz tur. Enīs < ar. Enīs (lično ime) = društven; druželjubiv; pitom; drug; prijatelj.

Enisa (Enìsa),

gen. -ē; vok. Enìsa; prisv. pridjev Enìsīn; Enísa, gen. -ē; vok. Enísa; prisv. pridjev Enísīn; žensko ime (frekv.).
Iz ar. enīse = društvena; druželjubiva; pitoma; prijateljica; drugarica.
Hipok. Nìsa, Nísa

*Eno (Éno) vidi Enes,

gen. -ē (u ist. Herc. -a); vok. Êno; prisv. pridjev Énīn (u ist. Herc. Énov); muško ime (rijetko).
Hipok. od Ènes

Ensar (Ènsār ili Ȅnsār),

gen. -ára; vok. Ȅnsāre, Ȅnsāru; prisv. pridjev Ensárov; muško ime (rijetko).
Iz ar. enṣār = pomagači; pomoćnici; pristalice; prijatelji; pobornici. U ovom imenu je ar. oblik množine upotrijebljen u značenju jednine (jednina je nāṣir).

*Entezam (Entèzām),

gen. -áma; vok. Ȅntezāme; prisv. pridjev Entezámov; muško ime (rijetko).
Modif. od ar. intiẓām = red; pravilnost; sistematičnost.

Enver (Ènver),

gen. -a; vok. Ènvere; prisv. pridjev Ènverov; muško ime (frekv.).
Iz tur. Enver (lično m. ime), od ar. enwer = veoma sjajan; vrlo blistav; (naj)sjajniji; (naj)svjetliji.

Envera (Ènvera) vidi Enver,

gen. -ē; vok. Ènvera; prisv. pridjev Ènverīn; žensko ime (frekv.).
Izv. od imena Ènver dodavanjem našeg nast. -a za ženski rod.
Hipok. Vȅra

*Erzumána (Erzumána) vidi Arzumana,

gen. -ē; vok. Erzumána; prisv. pridjev Erzumánīn; žensko ime (rijetko).
Modif. od Arzumána

*Esa (Ȅsa) vidi Esad i Esed,

gen. -ē; vok. Ȅsa; prisv. pridjev Ȅsīn; muško ime (c. Herc.) (frekv.).
Hipok. Èsad i Èsed

Esad (Èsad, Èsād ili Ȅsād),

gen. -a; vok. Èsade; prisv. pridjev Èsadov; muško ime (frekv.).
Iz tur. Esad (lično m. ime), od ar. esʻad = vrlo sretan; pun sreće; (naj)sretniji.
Hipok. Ȅsa, Éso, Ésko

Esada (Esáda) vidi Esad,

gen. -ē; vok. Esáda; prisv. pridjev Esádīn; žensko ime (frekv.).
Izv. od m. imena Èsad dodavanjem našeg nast. -a za ženski rod.

Esed (Èsed),

gen. -a; vok. Èsede; prisv. pridjev Èsedov; muško ime (manje frekv.).
Iz ar. Esed (lično m. ime) = lav.
Hipok. Ȅsa, Éso, Ésko
Imena sa značenjem »lav« postoje u mnogih naroda, a možda u Arapa najviše. U ar. jeziku ima oko 200 sinonima za pojam »lav«. Ime Esed postojalo je i prije pojave islama, a kasnije se davalo kao počasni nadimak za hrabrost u borbama ili za neke druge zasluge, uglavnom kao prvi dio složenog imena, npr. Eseduddīn = lav vjere; Eseduddevvle(t) = lav države i sl. Dakle, ime Esed moglo je nastati i kao skraćenica takvih počasnih naziva.

*Eshab (Èshāb) vidi Ashab,

gen. -ába; vok. Ȅshābe, Ȅshābu; prisv. pridjev Eshábov; muško ime (rijetko).
Modif. od Àshāb

*Esko (Ésko) vidi Esad i Esed,

gen. -ē (u ist. Herc. -a); vok. Êsko; prisv. pridjev Éskīn (u ist. Herc. Éskov); muško ime (manje frekv.).
Hipok. od Èsad i Èsed

Esma (Èsma ili Ésma),

gen. -ē; vok. Èsma, Èsmo; prisv. pridjev Èsmīn; žensko ime (frekv.).
Iz ar. Esmāʼ (lično ž. ime) od korijena smw = biti visok, uzvišen.

Esmer (Èsmer),

gen. -a; vok. Èsmere; prisv. pridjev Èsmerov; muško ime (manje frekv.).
Iz ar. esmer = crnkast, tamnoput, garav.

*Esmera (Èsmera) vidi Esmer,

gen. -ē; vok. Èsmera; prisv. pridjev Èsmerīn; žensko ime (rijetko).
Izv. od m. imena Èsmer dodavanjem našeg nast. -a za ženski rod.

*Esmija (Èsmija) vidi Esma,

gen. -ē; vok. Èsmija; prisv. pridjev Èsmijīn; žensko ime (rijetko).
Izv. od Èsma dodavanjem na osnovu našeg nast. -ija.

Esned (Èsned),

gen. -a; vok. Èsnede; prisv. pridjev Èsnedov; muško ime (rijetko).
Iz ar. esned = onaj koji najispravnije navodi ili prenosi hadis (ono što je Muhammed govorio, radio i odobravao da se radi).

*Eso (Éso) vidi Esad i Esed,

gen. -ē (u ist. Herc. -a); vok. Êso; prisv. pridjev Ésīn (u ist. Herc. Ésov); muško ime (frekv.).
Hipok. od Èsad i Èsed

Esved (Èsved),
gen. -a; vok. Èsvede; prisv. pridjev Èsvedov; muško ime (rijetko).
Iz ar. eswed = cm; tamnobojan.

Esveda (Èsveda) vidi Esved,

gen. -ē; vok. Èsveda; prisv. pridjev Èsvedīn; žensko ime (rijetko).
Izv. od m. imena Èsved dodavanjem našeg nast. -a za ženski rod.

*Eša (Éša) vidi Ešrefa,

gen. -ē; vok. Êša; prisv. pridjev Éšīn; žensko ime (rijetko).

Hipok. od Èšrefa

*Ešef (Èšef) vidi Ešref,

gen. -a; vok. Èšefe; prisv. pridjev Èšefov; muško ime (frekv.).
Modif. od Èšref

*Ešefa (Èšefa) vidi Ešrefa,

gen. -ē; vok. Èšefa; prisv. pridjev Èšefīn; žensko ime (frekv.).
Modif. od Èšrefa

*Eško (Éško) vidi Ešref,

gen. -ē (u ist. Herc. -a); vok. Êško; prisv. pridjev Éškīn (u ist. Herc. Éškov); muško ime (rijetko).
Hipok. od Èšref

*Ešo (Éšo) vidi Ešref,

gen. -ē (u ist. Herc. -a); vok. Êšo; prisv. pridjev Éšīn (u ist. Herc. Éšov); muško ime (rijetko).
Hipok. od Èšref

Ešref (Èšref),

gen. -a; vok. Èšrefe; prisv. pridjev Èšrefov; muško ime (frekv.).
Iz tur. Eşref (lično m. ime), od ar. ešref = veoma ugledan; častan; uzvišen; (naj)slavniji; (naj)plemenitiji.
Hipok. Éško, Éšo
Modif. Èšef

Ešrefa (Èšrefa) vidi Ešref,

gen. -ē; vok. Èšrefa; prisv. pridjev Èšrefīn; žensko ime (frekv.).
Izv. od m. imena Èšref dodavanjem našeg nast. -a za ženski rod.
Hipok. Éša
Modif. Èšefa

*Ethem (Èthem) vidi Edhem,

gen. -a; vok. Ètheme; prisv. pridjev Èthemov; muško ime (rijetko).
Izv. od tur. Edhem (lično m. ime), od ar. edhem = crn; vran; crnkast.
Hipok. Édo

Ezana (Ezána),

gen. -ē; vok. Ezána; prisv. pridjev Ezánīn; žensko ime (rijetko).
Iz ar. eḍān = najava molitve, poziv na molitvu + naš nastavak -a za ženski rod.
Vjerski je običaj u muslimana da se prilikom davanja imena djetetu glasno izgovara (uči) poziv na molitvu – ezan, pa je u vezi s tim nastalo ime Ezana.

Ezher (Èzher),

gen. -a; vok. Èzhere; prisv. pridjev Èzherov; muško ime (manje frekv.).
Iz ar. ezher = veoma lijep; prekrasan; (naj)blistaviji; (naj)sjajniji.

Ezib (Èzīb),

gen. -íba; vok. Ȅzībe; prisv. pridjev Ezíbov; muško ime (rijetko).
Iz ar. ezīb = visok; mršav; dugačak; vitak.

Ezrema (Ezrèma),

gen. -ē; vok. Ezrèma; prisv. pridjev Ezrèmīn; žensko ime (rijetko).
Modif. od perz. āʻzerm = stidljivost; skromnost; čednost + naš nast. -a za ženski rod.

© Copyright