B (Badem–Burhudin)

Badem (Bádem),

gen. -a; vok. Bádeme; prisv. pridjev Bádemov; muško ime (rijetko).

Iz perz. bādām, bādam (< sanskrt. badama) = drvo i plod iz porodice ruža, badem (Prunus amygdalus; Prunus communis).

Badema (Badèma) vidi Badem,

gen. -ē; vok. Badèma; prisv. pridjev Badèmīn; žensko ime (manje frekv.).

Izvedeno od m. imena Bádem dodavanjem našeg nastavka -a za ženski rod.

Hipok. Badèmša

Bademša (Badèmša) vidi Badem i Badema,

gen. -ē; vok. Badèmša; prisv. pridjev Badèmšīn; žensko ime (rijetko).

Hipok. od Badèma

*Baftija (Bàftija) vidi Bahtija,

gen. -ē; vok. Bàftija; prisv. pridjev Bàftijīn; muško ime (rijetko).

Modif. od Bàhtija

*Baha (Báha) vidi Sabaha, Sabaheta i Sabahija,

gen. -ē; vok. Bâho; prisv. pridjev Báhīn; Bȁha, gen. -ē; vok. Bȁha; prisv. pridjev Bȁhīn (u c. Herc.) žensko ime (manje frekv.).

Hipok. od Sabáha, Sabáhija, Sabáheta

Bahir (Báhir),

gen. -a; vok. Báhire; prisv. pridjev Báhirov; muško ime (manje frekv.).

Iz ar. bāhir = lijep, divan, krasan; sjajan.

Bahira (Bahìra),

gen. -ē; vok. Bahìra; prisv. pridjev Bahìrīn; žensko ime (frekv).

Iz ar. bāhire = lijepa, divna, krasna; sjajna.

*Bahra (Bȁhra) vidi Bahrija,

gen. -ē; vok. Bȁhra; prisv. pridjev Bȁhrīn; muško ime (u c. Herc.) (manje frekv.).

Hipok. od Bàhrija

*Bahra (Báhra) vidi Bahrija,

gen. -ē; vok. Bâhro; prisv. pridjev Báhrīn; žensko ime (frekv.).

Hipok. od Bahríja

Bahrija (Bàhrija),

gen. -ē; vok. Bàhrija; prisv. pridjev Bàhrijīn; muško ime (frekv.).

Iz tur. Bahrī (lično m. ime), od ar. baḥriyy = pomorac, mo­replovac, mornar; morski + naš nastavak -a (radi deklinacije).

Hipok. Báhro

Bahrija (Bahríja),

gen. -ē; vok. Bahríja; prisv. pridjev Bahríjīn; žensko ime (frekv.).

Iz tur. Bahriye (lično ž. ime), od ar. baḥriyye = žena moreplovac; morska; primorka.

Hipok. Báhra.

*Bahro (Báhro) vidi Bahrija i Bahrudin,

gen. -ē; (u ist. Herc. -a); vok. Bâhro; prisv. pridjev Báhrīn (u ist. Herc. Báhrov); muško ime (frekv.).

Hipok. od Bàhrija i Bahrùdīn

Bahrudin (Bahrùdīn) ili Bahruddin,

gen. -ína; vok. Bȁhrudīne; prisv. pridjev Bahrudínov; muško ime (frekv.).

Iz ar. Baḥru-ddīn (lično m. ime), složeno od ar. baḥr = more i ar. eddīn = vjera. Značenje = more, vjere.

Modif. Behrùdīn

Hipok. Báhro

Bahta (Báhta),

gen. -ē; vok. Bâhto; prisv. pridjev Báhtīn; žensko ime (ma­nje frekv.).

Iz perz. baḥt = sreća + naš nastavak -a za ž. rod.

Bahtija (Bàhtija),

gen. -ē; vok. Bàhtija; prisv. pridjev Bàhtijīn; muško ime (manje frekv.).

Iz perz. baḥt = sreća + naš nastavak -ija. Osn. značenje = sretnik.

Modif. Bàftija

Hipok. Báhto

*Bahtija (Bahtìja) vidi Bahtija,

gen. -ē; vok. Bahtìja; prisv. pridjev Bahtìjīn; žensko ime (manje frekv.).

Promjenom akcenta načinjeno od m. imena Bàhtija žensko ime Bahtija.

Bahtijar (Bahtìjār),

gen. -jára; vok. Bȁhtijāre, Bȁhtijāru; prisv. pridjev Bahtijárev, Bahtijárov; muško ime (manje frekv.).

Iz perz. baḥtyār = sretan čovjek, sretnik.

Hipok. Bahto

*Bahto (Báhto) vidi Bahtija i Bahtijar,

gen. -ē; (u ist. Herc. -a); vok. Bâhto; prisv. pridjev Báhtīn (u ist. Herc. Báhtov); muško ime (manje frekv.).

Hipok. od Bàhtija i Bahtìjār

Baisa (Baìsa),

gen. -ē; vok. Baìsa; prisv. pridjev Baìsīn; žensko ime (ri­jetko).

Etimologija nejasna.

*Bajazit (Bajàzit) vidi Bajezid,

gen. -a; vok. Bajàzit; prisv. pridjev Bajàzitov; muško ime (manje frekv.).

Modif. od Bajèzīd

Bajezid (Bajèzīd),

gen. -ída; vok. Bȁjezīde; prisv. pridjev Bajezídov; muš­ko ime (manje frekv.).

Iz tur. Bayezid (lično ime) < iz ar. Ebū-Yezīd = otac Jezidov (vidi Jezid).

Premda se Ebū-Yezīd može s arapskog prevesti kao »otac Jezidov«, A. Gafurov misli da je bolje to ime promatrati kao metonimiju a ne kao bukvalan prijevod. Naime, yezīd (Yezīd) u ar. znači »onaj koji se povećava, koji prevazilazi«, a dodatak ebū u tom slučaju je neprevediva oznaka kunje (imena po ocu ili majci, vrste prezimena). Dakle, Ebūyezīd = onaj koji se povećava, koji prevazilazi.

Gubljenje početnog a objašnjava se time što je ime Ebūyezīd dospjelo u tur. jezik preko perzijskog, a u srednjem vijeku u perz. jeziku početno a se nije izgovaralo u većini riječi. Tako je došlo do oblika Bujezid, a zbog akuzativnog oblika komponen­te ebū > ebe nastalo je Bajezid.

Modif. Bajàzit

*Bajra (Bájra) vidi Bajrama,

gen. -ē; vok. Bâjro; prisv. pridjev Bájrīn; žensko ime (ma­nje frekv.).

Hipok. od Bajráma

Bajram (Bàjram),

gen. -a; vok. Bàjrame; prisv. pridjev Bàjramov; muško ime (manje frekv.).

Iz tur. i perz. bayram = slavlje, veselje. Bajram je mu­slimanski trodnevni vjerski praznik po svršetku mjeseca posta, Ramazana (Ramazanski bajram) i četverodnevni koji dolazi dva mjeseca i deset dana poslije Ramazanskog bajrama (Hadžijski baj­ram ili Kurban-bajram). Ovakvo se ime obično daje djetetu koje se rodi prvi dan toga praznika.

Hipok. Bájro

Bajrama (Bajráma) vidi Bajram,

gen. -ē; vok. Bajráma; prisv. pridjev Bajrámīn; (u B. kr. i C. kr. Bajráme, gen. -ē; vok. Bajráme; prisv. pridjev Bajrámīn); žensko ime (rijetko).

Izvedeno od m. imena Bàjram dodavanjem našeg nast. -a za ženski rod.

Hipok. Bájra, Bàjramka

*Bajramka (Bàjramka) vidi Bajrama i Bajram,

gen. -ē; vok. Bàjramko; prisv. pridjev Bàjramkīn; žen­sko ime (rijetko).

Hipok. od Bajráma

*Bajrija (Bajríja) vidi Bajram i Bajrama,

gen. -ē; vok. Bajríja; prisv. pridjev Bajríjīn; žensko ime (manje frekv.).

Izvedeno od hipok. Bájra (< Bajráma) dodavanjem našeg nastavka -ija (na osnovu).

*Bajro (Bájro) vidi Bajram,

gen. -ē (u ist. Herc. -a); vok. Bâjro; prisv. pridjev Bájrīn (u ist. Herc. Bájrov); muško ime (frekv.).

Hipok. od Bàjram

Bakija (Bákija),

gen. -ē; vok. Bákija; prisv. pridjev Bákijīn; muško ime (manje frekv.).

Skr. od Abdulbákija. Ar. bāqi(n) i el-bāqī = trajan, vječan.

Bakir (Bákir),

gen. -a; vok. Bákire; prisv. pridjev Bákirov; muško ime (frekv.).

Ovo se ime može izvoditi iz 2 korijena:

1) Iz ar. bāqir (lično m. ime) = onaj koji traži znanje, koji proučava, izučava; učen; bogat; velik; lav;

2) Iz ar. bākire (lično m. ime) = ranoranilac; rani.

Bakira (Bakìra),

gen. -ē; vok. Bakìra; prisv. pridjev Bakìrīn; žensko ime (frekv.).

Ovo se ime može izvoditi iz 2 korijena:

1) Iz ar. bāqire = ona koja traži znanje, koja proučava, izu­čava; učena; bogata; velika;

2) Iz ar. bākire = ona koja rano rani; rana.

*Bakša (Bákša),

gen. -ē; vok. Bâkšo; prisv. pridjev Bákšīn; žensko ime (manje frekv.).

Modif. od perz. bahš = dar, poklon; dio; sudbina; praštanje + naš nastavak -a za ženski rod.

Balija (Bàlija),

gen. -ē; vok. Bàlija; prisv. pridjev Bàlijīn; muško ime (rijetko).

Iz tur. Bálī (lično m. ime) + naš nast. -ja. Etimologija ovog imena nije sigurna, ali se može pretpostaviti da je iz ar. bāl = um, pamet, duh + ar. sufiks -i(yy).

Ovo vl. ime ne treba miješati s riječju bàlija koja ima ne­koliko drugih značenja: 1) muslimanski primitivni seljak, prost čovjek koji ne pripada obrazovanom svijetu; 2) muslimanski nomadski stočar u Hercegovini; 3) pogrdan naziv za bosanskohercegovačkog Muslimana/Bošnjaka. Odakle potječe takav naziv koji ne označava vlastito ljudsko ime, nije sigurno utvrđeno. O tome se kod nas dosta pisalo, ali su sva mišljenja još uvijek samo pretpostavke.

Basrija (Bàsrija),

gen. -ē; vok. Bàsrija; prisv. pridjev Bàsrijīn; muško ime (rijetko).

Iz ar. Baṣrī = Basranin, čovjek iz grada Basre (u Iraku).

*Bazo (Bázo) vidi *Abaz i Šahbaz,

gen. -ē; (u ist. Herc. -a); vok. Bâzo; prisv. pridjev Bázīn (u ist. Herc. Bázov); muško ime (rijetko).

Hipok. od Àbāz (< Àbās) i Šàhbāz

*Beader (Beáder) vidi Behader,

gen. -a; vok. Beádere, Beáderu; prisv. pridjev Beáderov muško ime (manje frekv.).

Modif. od Beháder

*Beća (Bȅća) vidi Bekir,

gen. -ē; vok. Bȅča; prisv. pridjev Bȅćīn; muško ime (frekv.).

Hipok. od Bèćir (< Bèkir)

*Bećan (Bèćan) vidi Bekir,

gen. -a; vok. Bèčane; prisv. pridjev Bèćanov; muško ime (rijetko).

Hipok. od Bèćir

*Bećica (Bȅćica) vidi Bekir,

gen. -ē; vok. Bȅćica, Bȅćice; prisv. pridjev Bȅćicīn (Be­čičīn); muško ime (rijetko).

Hipok. od Bèćir

*Bećir (Bèćir) vidi Bekir,

gen. -a; vok. Bèćire; prisv. pridjev Bèćirov; muško ime (frekv.).

Modif. od Bèkir

Hipok. Bȅća, Bèćan, Bȅćica, Bȅćko, Béćo

*Bećko (Bȅćko) vidi Bekir,

gen. -a; vok. Bȅćko; prisv. pridjev Bȅćkov; muško ime (rijetko).

Hipok. od Bèćir

*Bećo (Béćo) vidi Bekir,

gen. -ē (u ist. Herc. -a); vok. Bâćo; prisv. pridjev Béćīn (u ist. Herc. Béćov); muško ime (frekv.).

Hipok. od Bèćir

Bediha (Bedìha),

gen. -ē; vok. Bedìha; prisv. pridjev Bedìhīn; žensko ime (rijetko).

Ovo se ime može izvoditi iz 2 ar. korijena:

1) Iz ar. bedīha = ugledna, istaknuta; na visokom položaju;

2) Iz ar. bedīha = nadahnuće; pronicljivost; dosjetljivost.

Bedija (Bedíja),

gen. -ē; vok. Bedíja; prisv. pridjev Bedíjīn; žensko ime (rijetko).

Iz ar. bedī‘a = divna, prekrasna, izvanredna; nešto novo; rijetkost; čudo.

*Bedra (Bédra) vidi Bedrija,

gen. -ē; vok. Bêdro; prisv. pridjev Bédrīn; žensko ime (frekv.).

Hipok. od Bedríja

*Bedredin (Bedrèdīn) ili Bedreddin vidi Bedrudin,

gen. -ína; vok. Bȅdredīne; prisv. pridjev Bedredínov; muško ime (manje frekv.).

Modif. od Bedrùdīn

Hipok. Bédro

Bedrija (Bèdrija),

gen. -ē; vok. Bèdrija; prisv. pridjev Bèdrijīn; muško ime (rijetko).

Iz tur. Bedrī (lično m. ime), od ar. bedr = pun Mjesec, uštap; poglavar, starješina; zreo mladić + naš nastavak -ija.

Hipok. Bédro

Bedrija (Bedríja),

gen. -ē; vok. Bedríja; prisv. pridjev Bedríjīn; žensko ime (frekv.).

Promjenom akcenta načinjeno žensko ime od muškog imena Bèdrija.

Hipok. Bédra.

*Bedro (Bédro) vidi Bedrija i Bedrudin,

gen. -ē (u ist. Herc. -a); vok. Bêdro; prisv. pridjev Bédrīn (u ist. Herc. Bédrov); muško ime (rijetko).

Hipok. od Bèdrija i Bedrùdīn

Bedrudin (Bedrùdīn),

gen. -ína; vok. Bȅdrudīne; prisv. pridjev Bedrudínov muško ime (manje frekv.).

Iz ar. Bedru-ddīn (lično m. ime), složeno od ar. bedr = pun Mjesec, uštap i ar. eddīn = vjera. Dosl. značenje = uštap vjere, a figur. značenje = punoća, savršenstvo vjere.

Modif. Bedrèdīn.

Hipok. Bédro

*Bega (Béga) vidi Begajeta, Begana, Begemina i Begija,

gen. -ē; vok. Bêgo; prisv. pridjev Bégīn; žensko ime (manje frekv.).

Hipok. od Begájeta, Bègana, Begemína, Bègija.

Begajet (Begájet),

gen. -a; vok. Begájete; prisv. pridjev Begájetov; muško ime (manje frekv.).

Složeno ime od tur. beg (vidi Àlājbeg) i ar. āye(t) = znak, oznaka, biljeg. Osn. značenje = begovski, plemićki znak.

Hipok. Bégo

Begajeta (Begájeta) vidi Begajet,

gen. -ē; vok. Begájeta; prisv. pridjev Begájetīn; žensko ime (frekv.).

Izvedeno od m. imena Begájet dodavanjem našeg nast. -a za ženski rod.

Hipok. Béga

Began (Bègan),

gen. -a; vok. Bègane; prisv. pridjev Bèganov; muško ime (frekv.).

Izvedeno od tur. bego (vidi Àlājbeg) + naš nastavak -an.

Hipok. Bégo

Begana (Bègana) vidi Began,

gen. -ē; vok. Bègana; prisv. pridjev Bèganīn; žensko ime (manje frekv.).

Izvedeno od m. imena Bègan dodavanjem našeg nastavka -a za ženski rod.

Hipok. Béga

Begemina (Begemína),

gen. -ē; vok. Begemína; prisv. pridjev Begemínīn; žen­sko ime (rijetko).

Složeno ime od tur. beg (vidi Àlājbeg) i ar. Emína (vidi Emína). Značenje = begovska Emina, Emina plemićka.

Hipok. Béga

Beghanuma (Bȅghānuma),

gen. -ē; vok. Bȅghānuma; prisv. pridjev Bȅghānumīn; žensko ime (manje frekv.).

Složeno ime od tur. beg (vidi Àlājbeg) i tur. -tatar, hanım = gospođa, ugledna žena + naš nastavak -a za ženski rod. Značenje = begova, begovska gospođa.

Begija (Bègija),

gen. -ē; vok. Bègija; prisv. pridjev Bègijīn; muško ime (rijetko).

Izvedeno od tur. beg (vidi Àlājbeg) + naš nastavak -ija.

Begija (Bègija).

gen. -ē; vok. Bègija, Bègijo; prisv. pridjev Bègijīn; žen­sko ime (rijetko).

Izvedeno od tur. beg (vidi Àlājbeg) + naš nastavak -ija.

Hipok. Béga

Ako bi se ovo ime izgovaralo s naglaskom na drugom slogu (Begìja ili Begíja), onda bi mu značenje bilo veoma ružno, jer bi gubilo vezu s turskom riječi beg a vezalo se za arapsku riječ begiyy = bludnica, prostitutka. Zbog takve mogućnosti ovo ime treba uvijek izgovarati samo s naglaskom na prvom slogu (Bègija).

Begiša (Bègiša),

gen. -ē; vok. Bègiša; prisv. pridjev Bègišīn; žensko ime (rijetko).

Izvedeno od tur. beg (vidi Àlājbeg) + naš nastavak -iša.

Begler (Bègler),

gen. -a; vok. Bèglere; prisv. pridjev Bèglerov; muško ime (rijetko).

Oblik množine od tur. bey (beg)-beyler (begler) = be­govi (vidi Àlājbeg).

*Bego (Bégo) vidi Begajet i Began,

gen. -ē (u ist. Herc. -a); vok. Bêgo; prisv. pridjev Bégin (u ist. Herc. Bégov); muško ime (frekv.).

1) Izvedeno od tur. beg (vidi Àlājbeg) dodavanjem našeg nas­tavka -o;

2) Hipok. od Begájet i Bègan.

Beguna (Bèguna),

gen. -ē; vok. Bèguna; prisv. pridjev Bègunīn; žensko ime (rijetko).

Izvedeno od tur. riječi beg (vidi Àlājbeg) dodavanjem našeg nastavka -una.

*Begza (Bégza) vidi Begzada,

gen. -ē; vok. Bêgzo; prisv. pridjev Bégzīn; žensko ime (ma­nje frekv.).

Hipok od Begzáda

Begzada (Begzáda),

gen. -ē; vok. Begzáda; prisv. pridjev Begzádīn; žensko ime (frekv.).

Složeno ime od tur. beg, bey (vidi Àlājbeg) i perz. zāde = sin; kći; dijete. Značenje = begovska kći, begovsko dijete; plemkinja.

Hipok. Bégza, Bègzija, Záda.

*Begzija (Bègzija) vidi Begzada,

gen. -ē; vok. Bègzija; prisv. pridjev Bègzijīn; žensko ime (rijetko).

Hipok. od Begzáda

Behader (Beháder),

gen. -a; vok. Behádere, Beháderu; prisv. pridjev Beháderov; muško ime (manje frekv.).

Iz perz. behāder, behādur = hrabar, srčan, neustrašiv; junak.

Modif. Beáder, Bijáder

Behadil (Behádil),

gen. -a; vok. Behádile; prisv. pridjev Behádilov; muško ime (rijetko).

Složeno ime od ar. behā’ = ljepota, krasota; blistavost i perz. dil = srce; duša. Značenje = ljepota srca, ljepota duše.

Behaija (Beháija),

gen. -ē; vok. Beháija; prisv. pridjev Beháijīn; muško ime (rijetko).

Iz ar. behā’ = ljepota, krasota; elegancija + ar. suf. -ī(iyy) + naš nastavak -(j)a. Značenje = lijep, krasan; elegantan.

Modif. Behája

*Behaja (Behája) vidi Behaija,

gen. -ē; vok. Behája; prisv. pridjev Behájīn; muško ime (rijetko).

Modif. od Beháija

*Behanudin (Behanùdīn) vidi Behaudin,

gen. -ína; vok. Behanùdīne; prisv. pridjev Behanudínov; muško ime (rijetko).

Modif. od Behaùdīn

Behara (Behára),

gen. -ē; vok. Behára; prisv. pridjev Behárīn; žensko ime (manje frekv.).

Ovo se ime može izvoditi:

1) Iz perz. behār = proljeće; proljetni cvijet voćke + naš nastavak -a za ženski rod;

2) Iz ar. behāre = lijepa; sjajna; ljepota.

Behaudin (Behaùdīn) ili Behauddin,

gen. -ína; vok. Behaùdīne; prisv. pridjev Behaudínov muško ime (manje frekv.).

Iz ar. Behā’u-ddīn (lično m. ime), složeno od ar. behā’ = ljepota, krasota i ar. eddīn = vjera. Značenje = ukras vjere, ljepota vjere.

Modif. Behanùdīn, Behùdīn

Behaudina (Behaudína) vidi Behaudin,

gen. -ē; vok. Behaudína; prisv. pridjev Behaudínīn; žensko ime (rijetko).

Izvedeno od m. imena Behaùdīn dodavanjem našeg nast. -a za žen. rod.

Hipok. Dína

Modif. Behudína

*Behdža (Béhdža) vidi Behdžeta,

gen. -ē; vok. Bêhdžo; prisv. pridjev Béhdžīn; žensko ime (manje frekv.).

Hipok. od Bèhdžeta

Behdžet (Bèhdžet),

gen. -a; vok. Bèhdžete; prisv. pridjev Bèhdžetov; muško ime (frekv.).

Iz tur. Behcet (lično m. ime), od ar. behget = ljepota; sjaj; veselje; radost

Hipok. Béhdžo

Behdžeta (Bèhdžeta) vidi Behdžet,

gen. -ē; vok. Bèhdžeta; prisv. pridjev Bèhdžetīn; žensko ime (manje frekv.).

Izvedeno od m. imena Bèhdžet dodavanjem našeg nast. -a za žen. rod.

Hipok. Béhdža

*Behdžo (Béhdžo) vidi Behdžet,

gen. -ē. (u ist. Herc. -a); vok. Bêhdžo; prisv. pridjev Béhdžīn (u ist. Herc. Béhdžov); muško ime (frekv.).

Hipok. od Bèhdžet

Behidža (Behìdža),

gen. -ē; vok. Behìdža; prisv. pridjev Behìdžīn; žensko ime (frekv.).

Iz ar. Behīge (lično ž. ime) = lijepa, krasna; blistava; ra­dosna.

Behija (Behíja),

gen. -ē; vok. Behíja; prisv. pridjev Behíjīn; žensko ime (frekv.).

Iz tur. Behiye (lično ž. ime), odar. behiyye = lijepa, kras­na; sjajna, blistava; ljupka.

Hipok. Bȅhka

Behima (Behíma),

gen. -ē; vok. Behíma; prisv. pridjev Behímīn; žensko ime (rijetko).

Iz ar. behīme = čista; zdrava; bez mrlje.

Behira (Behíra),

gen. -ē; vok. Behíra; prisv. pridjev Behírīn; žensko ime (rijetko).

Iz ar. behīre = ugledna, poštovana žena.

Behireta (Behíreta),

gen. -ē; vok. Behíreta; prisv. pridjev Behíretīn; žensko ime (rijetko).

Iz ar. behīre(t) = ugledna, poštovana žena + naš nast. -a za ženski rod.

*Behka (Bȅhka) vidi Behija,

gen. -ē; vok. Bȅhka; prisv. pridjev Bȅhkīn; žensko ime (manje frekv.).

Hipok. od Behíja

*Behlil (Bèhlīl) vidi Behlul,

gen. -íIa; vok. Bȅhlīle (u B. kr. Bȅhlīlu); prisv. pridjev Behlílov; muško ime (rijetko).

Modif. od Bèhlūl

Behlul (Bèhlūl),

gen. -úla; vok. Bȅhlūle (u B. kr. i Bȅhlūlu); prisv. prid jev Behlúlov; muško ime (manje frekv.).

Iz tur. Behlūl (lično m. ime), od ar. behlūl, buhlūl = ve­seljak, šaijivčina; dobričina.

Modif. Bèhlīl

Hipok. Lúlo

Behnam (Bȅhnām),

gen. -a; vok. Bȅhnāme; prisv. pridjev Bȅhnāmov; Bèhnām, gen. -áma; vok. Bȅhnāme; prisv. pridjev Behnámov; muško ime (rijetko).

Iz perz. behnām = slavan, čuven; ugledan; uvažen; na dobru glasu.

Modif. *Bȅnhām

Behram (Bèhram),

gen. -a; vok. Bèhrame; prisv. pridjev Bèhramov; muško ime (manje frekv.).

Iz tur. Behram (lično m. ime), od perz. Behrām = planeta Mars.

Po mišljenju A. Gafurova ovo je ime nastalo od staroiranskog imena Veretragna, spomenutog u zbirci zoroastrijskih svetih tekstova Avesta, a tako se zvao bog pobjede koji progoni zlog demona Veretru. (Usporedi staroir. gna i slav. gnati = goniti, tjerati). Prema tome, Veretragna znači; progonitelj Veretre, onaj koji progoni Veretru. Pre­tvaranje oblika Veretragna u Behram nije išlo brzo. Po fonetskim zakonima staroperzijskog i srednjoperzijskog jezika najprije je od Veretragna postalo Varahran, pa Barahran, zatim zbog haplologije Bahran, a od toga Bahram, i konačno Behram. Danas je to u novoperzijskom jeziku naziv za planetu Mars, a postalo je i ljudsko ime.

Behrija (Behríja),

gen. -ē; vok. Behríja; prisv. pridjev Behríjīn; žensko ime (rijetko).

Iz ar. behr = sjaj; ljepota + ar. adjektivni sufiks za ženski rod -iyye.

*Behrudin (Behrùdīn) ili Behruddin vidi Bahrudin,

gen. -ína; vok. Bȅhrudīne; prisv. pridjev Behrudīnov; muško ime (manje frekv.).

Ovo je ime moglo nastati na 2 načina:

1) Kao slož. ime od ar. behr = sjaj; ljepota + ar. eddīn = vjera. Značenje = sjaj vjere, ljepota vjere;

2) Kao modif. od Bahrùdīn.

*Behudin (Behùdīn) ili Behudin vidi Behaudin,

gen. -ína; vok. Bȅhudīne; prisv. pridjev Behudínov; muš­ko ime (rijetko).

Modif. od Behaùdīn

*Behudina (Behudína) ili Behuddina vidi Behaudina,

gen. -ē; vok. Behudína; prisv. pridjev Behudínīn; žen­sko ime (rijetko).

Modif. od Behaudína

Behzad (Bèhzād),

gen. -áda; vok. Bȅhzāde (u B. kr. i Bȅhzādu); prisv. prid­jev Bahzádov; muško ime (rijetko).

Slož. ime čiji je prvi dio beh po etimologiji nejasan (ukoliko nije modif. od tur. beg, bey), a drugi dio je iz perz. zāde = sin; kći; dijete.

*Behzada (Behzáda) vidi Behzad,

gen. -ē; vok. Behzáda; prisv. pridjev Behzádīn; žensko ime (rijetko).

Izvedeno od m. imena Bèhzād dodavanjem našeg nast. -a za ženski rod.

Hipok. Záda

Beisa (Beìsa),

gen. -ē; vok. Beìsa; prisv. pridjev Beìsīn; žensko ime (ri­jetko).

Iz ar. be‘iṭe = izaslanica, zastupnica; poslanik.

*Bejadin (Bejàdīn) vidi Bejadudin,

gen. -ína; vok. Bȅjadīne; prisv. pridjev Bejadínov; muš­ko ime (rijetko).

Modif. od Bejadùdīn

Hipok. Béjdo

Bejadudin (Bejadùdīn) ili Bejaduddin,

gen. -ína; vok. Bejadùdīne; prisv. pridjev Bejadudínov; muško ime (rijetko).

Iz ar. Beyādu-ddīn (lično m. ime), složeno od ar. beyād = bjelina; čistoća; sjaj i ar. eddīn = vjera. Značenje = čis­toća, sjaj vjere.

Modif. Bejàdīn

Hipok. Béjdo

*Bejda (Béjda) vidi Ubejda i Zubejda,

gen. -ē; vok. Bêjdo; prisv. pridjev Béjdīn; žensko ime (ri­jetko).

Hipok. od Ubéjda, Zubéjda

*Bejdo (Béjdo) vidi Bejadin i Bejadudin,

gen. -ē (u ist. Herc. -a); vok. Bêjdo; prisv. pridjev Béjdīn (u ist. Herc. Béjdov); muško ime (rijetko).

Hipok. od Bejàdīn i Bejadùdīn

*Bejza (Béjza) vidi Bejzada,

gen. -ē; vok. Bêjzo; prisv. pridjev Béjzīn; (U C. kr. Béjzo, gen. -ē; vok. Bêjzo; prisv. pridjev Béjzīn); žensko ime (frekv.).

Hipok. od Bejzáda

Bejzada (Bejzáda),

gen. -ē; vok. Bejzáda; prisv. pridjev Bejzádīn; žensko ime (frekv.).

Složeno ime od tur. bey (beg) i perz. zāde = sin; kći; dijete. Značenje = begovska kći, begovsko dijete; plemkinja.

Hipok. Béjza, Záda

Bekija (Bekìja),

gen. -ē; vok. Bekìja; prisv. pridjev Bekìjīn; Bekíja, gen. -ē; vok. Bekíja; prisv. pridjev Bekíjīn; žensko ime (rijetko).

Iz ar. beqiyye = preživjela; pošteđena; ostala u životu.

Bekir (Bèkir),

gen. -a; vok. Bèkire; prisv. pridjev Bèkirov; muško ime (frekv.).

Iz tur. Bekir < ar. Bekr (lično m. ime) = ranoranilac; prvorođeno dijete.

Modif. Bèćir

Odrediti etimologiju i značenje ovoga imena nije jednostavno, jer se ono bez oznake vokala može čitati različito (a u ar. jeziku kratki vokali se ne označavaju). Ako se čita bekr, onda to znači: mužjak mlade deve, mlada deva; ako se čita bekur ili bekir, onda znači – ranoranilac, a može se čitati i bikr pa tada znači: prvorođeno dijete, ili nevina djevojka. U takvoj analizi pada na pamet ime Muhammedovog najbližeg sarađnika, punca i prvog halife koji se zvao Ebū Bekr, što u prijevodu znači: otac Bekrov. Ali baš takvo značenje i stvara poteškoće, jer on nije uopće imao muškog potomstva a kamoli sina Bekra. Zato su neki orijentalisti mišljenja da je bekr nastalo od bikr zamjenom vokala (koji se ne označavaju), pa bi onda Ebū Bekr značilo: otac nevine djevojke. Motivi za takvo mišljenje vjerovatno su nastali iz činjenice što je Ebū Bekr imao mladu kćer Aišu, koju je udao za Muhammeda, čije su sve dotadašnje žene nekad imale svoje muževe, pa je zbog Muhammedove ženidbe s mladom djevojkom njezin otac prozvan Ebū Bekr (= otac nevine djevojke). Sigurno je samo da riječ bekr ima više pravih i prenesenih značenja i da su motivi davanja takvog višeznačnog imena različiti (A. Gafurov).

Bekira (Bekìra) vidi Bekir,

gen. -ē; vok. Bekìra; prisv. pridjev Bekìrīn; žensko ime (manje frekv.).

Izvedeno od m. imena Bèkir dodavanjem našeg nastavka -a za ženski rod.

*Bekirisidik (Bekirisìdīk) vidi Bekir i Sidik,

gen. -íka; vok. Bekirisȉdīku (Bekirisȉdīče); prisv. pridjev Bekirisidíkov; muško ime (rijetko).

Složeno ime od Bèkir i Sìdīk.

Ebū Bekr Eṣ-Siddīq je ime i nadimak prvog halife, Muhammedovog punca i najbližeg saradnika.

*Bekrija (Bèkrija) vidi Bekir,

gen. -ē; vok. Bèkrija; prisv. pridjev Bèkrijīn; muško ime (rijetko).

Izvedeno od ar. Bekr + ar. suf. -ī(iyy) + naš nastavak -(j)a.

*Bektan (Bèktan) vidi Bektaš,

gen. -a; vok. Bèktane; prisv. pridjev Bèktanov; muško ime (manje frekv.).

Hipok. od Bèktāš

Bektaš (Bèktāš),

gen. -áša; vok. Bȅktāše, Bȅktāšu; prisv. pridjev Bektášev (Bektášov); muško ime (manje frekv.).

Iz perz. Bektāš (lično m. ime) = dorastao; jednak; vršnjak; dostojan.

Bektaš je ime osnivača jednog derviškog reda u 14. stoljeću pa se po njemu njegovi sljedbenici (pripadnici toga reda) zovu bektašije.

Hipok. Bèktan, Békto

*Bekto (Békto) vidi Bektaš,

gen. -ē (u ist. Herc. -a); vok. Bêkto; prisv. pridjev Béktīn (u ist. Herc. Béktov); muško ime (manje frekv.).

Hipok. od Bèktāš

*Belđuzara (Bulđuzára),

gen. -ē; vok. Belđuzára; prisv. pridjev Belđuzárīn; žen­sko ime (rijetko).

Modif. od perz. berguzār = mali poklon, mali dar + naš nast. -a za ženski rod.

Hipok. Zára

*Belka (Bêlka) vidi Belkisa,

gen. -ē; vok. Bêlka; prisv. pridjev Bêlkīn; (u c. Herc. Bȅlka, gen. -ē; vok. Bȅlka; prisv. pridjev Bȅlkīn); žensko ime (rijetko).

Hipok. od Belkísa

Belkisa (Belkísa),

gen. -ē; vok. Belkísa; prisv. pridjev Belkísīn; žensko ime (frekv.).

Iz tur. Belkīs (lično ž. ime). Ime neutvrđenog porijekla i značenja.

Belkisa (u nekim izvorima Balkida) je ime legendarne arapske kraljice od Sabe (u Jemenu), koja je održavala dobre trgovačke i prijateljske veze s kraljem Salamonom (Sulejmanom). Jednom mu je došla i u posjetu u Jerusalim s bogatim darovima, a kasnije se udala za njega. Prema legendi i nekim podacima bila je prava ljepotica i vrlo uspješno je vodila držav­ne i trgovačke poslove svoje zemlje.

Hipok. Bêlka, Kȉsa

Belma (Bélma),

gen. -ē; vok. Bêlmo; prisv. pridjev Bélmīn; Bȅlma, gen. -ē; vok. Bȅlma; prisv. pridjev Bȅlmīn; žensko ime (manje frekv.).

Iz ar. belmā’ = 14. noć lunarnog mjeseca; noć 1. mjeseca.

*Benadem (Benádem) vidi Adem,

gen. -a; vok. Benádeme; prisv. pridjev Benádemov; muš­ko ime (rijetko).

Složeno ime od st. hebr. ben = sin i m. imena Ádem. Značenje = Ademov sin.

*Benham (Bȅnhām) vidi Behnam,

Gen. -a; vok. Bȅnhāme; prisv. pridjev Bȅnhāmov; Bènhām, gen. -áma; vok. Bȅnhāme; prisv. pridjev Benhámov; muško ime (rijetko).

Modif. od Bȅhnām

Bensija (Bensíja),

gen. -ē; vok. Bensíja; prisv. pridjev Bensíjīn; žensko ime (rijetko).

Iz ar. bensiyye = cvijet maćuhica, »dan i noć«, sitna ljubi­čica (bot. Viola tricolor).

Hipok. Síja.

Benjamin (Benjàmīn, Benjàmin, Bȅnjamīn ili Bènjamin),

gen. -ína; vok. Bȅnjamīne; prisv. pridjev Benjamínov; Bȅnjamīn, gen. -a; vok. Bȅnjamīne; prisv. pridjev Bȅnjamīnov; muško ime (rijetko).

Iz st. hebr. Benjamin (lično m. ime) = sin sreće i radosti; sin desne ruke; sin miljenik.

Benjamin je u Bibliji najmlađi sin Jakovljev.

Benjamina (Benjamína) vidi Benjamin,

gen. -ē; vok. Benjamína; prisv. pridjev Benjamínīn; žensko ime (rijetko).

Izvedeno od m. imena Benjàmīn dodavanjem našeg nastav­ka -a za ženski rod.

*Bera (Béra) vidi Berajeta, Berija i Mubera,

gen. -ē; vok. Bêro; prisv. pridjev Bérīn; Bȅra, gen. -ē; vok. Bȅra; prisv. pridjev Bȅrīn; žensko ime (frekv.).

Hipok. od Berájeta, Berìja, Mubèra

Berajeta (Berájeta),

gen. -ē; vok. Berájeta; prisv. pridjev Berájetīn; žensko ime (rijetko).

Iz ar. berā’et = nevinost; nedužnost; čistoća + naš nasta­vak -a za žen. rod.

Hipok. Béra (Bȅra), Bêrka

Berija (Berìja),

gen. -ē; vok. Berìja; prisv. pridjev Berìjīn; žensko ime (rijetko).

Iz ar. berī’e (beriyye) = nevina, nedužna; čista.

Hipok. Béra (Bȅra), Bêrka

Berin (Bèrīn),

gen. -ína; vok. Bȅrīne; prisv. pridjev Berínov; muško ime (rijetko).

Iz perz. berīn = gornji; najviši; najbolji.

*Berina (Berína) vidi Berin,

gen. -ē; vok. Berína; prisv. pridjev Berínīn; žensko ime (rijetko).

Izvedeno od m. imena Bèrīn dodavanjem našeg nast. -a za ženski rod.

Beriz (Bèrīz),

gen. -íza; vok. Bȅrīze; prisv. pridjev Berízov; muško ime (rijetko).

Iz ar. berīz = javan, vidljiv, jasan; istaknut; ugledan.

*Berka (Bêrka) vidi Berajeta, Berija i Mubera,

gen. -ē; vok. Bêrka; prisv. pridjev Bêrkin; Bȅrka, gen. -ē; vok. Bȅrka; prisv. pridjev Bȅrkīn; žensko ime (frekv.).

Hipok. od Berájeta, Berìja, Mubèra

Besalet (Besálet),

gen. -a; vok. Besálete; prisv. pridjev Besáletov; muško ime (rijetko).

Iz ar. besālet = hrabrost, neustrašivost, junaštvo.

Besaleta (Besáleta) vidi Besalet,

gen. -ē; vok. Besáleta; prisv. pridjev Besáletīn; žensko ime (rijetko).

Izvedeno od m. imena Besálet dodavanjem našeg nast. -a za ženski rod.

Besaret (Besáret),

gen. -a; vok. Besárete; prisv. pridjev Besáretov; muško ime (rijetko).

Iz ar. beṣāret = shvatanje; poznavanje; spoznaja.

Besija (Besìja),

gen. -ē; vok. Besìja; prisv. pridjev Besìjīn; žensko ime (rijetko).

Iz ar. besiyye = mužu privržena i odana žena.

Besim (Bèsīm ili Bèsim),

gen. -íma; vok. Bȅsīme (u B. kr. i Bȅsīmu); prisv. prid­jev Besímov; Bèsim, gen. -a; vok. Bèsime; prisv. pridjev Bèsimov; muško ime (frekv.).

Iz ar. Besīm (lično m. ime) = nasmijan, veseo, vedar.

Hipok. Béso, Bésko

Besima (Besìma),

gen. -ē; vok. Besìma; prisv. pridjev Besìmīn; žensko ime (frekv.).

Iz ar. besīme = nasmijana vesela, vedra.

Hipok. Bȅska (Bêska)

*Beska (Bȅska) vidi Besima,

gen. -ē; vok. Bȅska; prisv. pridjev Bȅskīn; Bêska, gen. -ē; vok. Bêska; prisv. pridjev Bêskīn; žensko ime (manje frekv.).

Hipok. od Besìma

*Besko (Bésko) vidi Besim,

gen. -ē (u ist. Herc. -a); vok. Bêsko; prisv. pridjev Béskīn; (u ist. Herc. Béskov); muško ime (frekv.).

Hipok. od Bèsīm

*Beso (Béso) vidi Besim,

gen. -ē (u ist. Herc. -a); vok. Bêso; prisv. pridjev Bésīn; (u ist. Herc. Bésov); muško ime (manje frekv.).

Hipok. od Bèsīm

Bešaret (Bešáret),

gen. -a; vok. Bešárete; prisv. pridjev Bešáretov; muško ime (rijetko).

Ovo se ime može izvoditi:

1) Iz ar. bešāret = ljepota;

2) Iz ar. bišāret = radosna vijest; dobar predznak.

Hipok. Béšo

Bešir (Bèšīr ili Bȅšīr),

gen. -íra; vok. Bȅšīre, Bȅšīru; prisv. pridjev Bešírov; muško ime (frekv.).

Iz tur. Beşīr (lično m. ime), od ar. bešīr = donosilac ra­dosne vijesti; vjesnik radosti.

Hipok. Béšo

Bešira (Bešíra),

gen. -ē; vok. Bešíra; prisv. pridjev Bešírīn; žensko ime (manje frekv.).

Iz ar. bešīre = vjesnica radosti, ona koja donosi radosnu vijest.

Bešlaga (Bȅšlaga),

gen. -ē; vok. Bȅšlaga; prisv. pridjev Bȅšlagīn; muško ime (frekv.).

Iz tur. beşli ağasi = aga bešlija, zapovjednik odreda bešlija. Bešlije su pripadnici plaćene navalne konjice u nekadaš­njoj turskoj vojsci. Njihovi zapovjednici imali su titulu »aga« i zvali su se bešlage.

Hipok. BéšIo

*Bešlo (BéšIo) vidi Bešlaga,

gen. -ē (u ist. Herc. -a); vok. Bêšlo; prisv. pridjev Béšlīn (u ist. Herc. Béšlov); muško ime (rijetko).

Hipok. od Bȅšlaga

*Bešo (Béšo) vidi Bešaret i Bešir,

gen. -ē (u ist. Herc. -a); vok. Bêšo; prisv. pridjev Béšīn (u ist. Herc. Béšov); muško ime (manje frekv.).

Hipok. od Bešáret i Bèšīr

*Biba (Bíba) vidi Habiba i Lebiba,

gen. -ē; vok. Bîbo; prisv. pridjev Bíbīn; žensko ime (frekv.).

Hipok. od Habíba i Lebíba

*Bibo (Bíbo) vidi Habib, Lebib i Šebib,

gen. -ē (u ist. Herc. -a); vok. Bîbo; prisv. pridjev Bíbīn (u ist. Herc. Bíbov); muško ime (manje frekv.).

Hipok. od Hàbīb, Lèbīb, Šèbīb

*Bida (Bȉda) vidi Abid,

gen. -ē; vok. Bȉda; prisv. pridjev Bȉdīn; muško ime (manje frekv.).

Hipok. od Ábid

*Bida (Bída) vidi Abida,

gen. -ē; vok. Bîdo; prisv. pridjev Bídīn; Bȉda, gen. Bȉdē; vok. Bîda; prisv. pridjev Bȉdīn (u c. Herc.); žensko ime (rijetko).

Hipok. od Abìda

*Bido (Bído) vidi Abid,

gen. -ē; (u ist. Herc. -a); vok. Bîdo; prisv. pridjev Bídīn (u ist. Herc. Bídov); muško ime (rijetko).

Hipok. od Ábid

*Biha (Bíha) vidi Rebiha i Sabiha,

gen. -ē; vok. Bîho; prisv. pridjev Bíhīn; Bȉha, gen. -ē; vok. Bȉha; prisv. pridjev Bȉhīn; (c. Herc.) žensko ime (manje frekv.).

Hipok. od Rebíha, Sabìha

Bihtera (Bìhtera),

gen. -ē; vok. Bìhtera; prisv. pridjev Bìhterīn; žensko ime (rijetko).

Iz perz. bihter = bolji, bolja + naš nast. -a za ženski rod.

*Bija (Bíja) vidi Rabija,

gen. -ē; vok. Bîjo; prisv. pridjev Bíjīn; žensko ime (rijetko).

Hipok. od Rabìja

*Bijader (Bijáder) vidi Behader,

gen. -a; vok. Bijádere, Bijáderu; prisv. pridjev Bijáderov; muško ime (rijetko).

Modif. od Beháder

Bilal (Bìlāl ili Bȉlāl),

gen. -ála; vok. Bȉlāle; prisv. pridjev Bilálov; muško ime (rijetko).

Iz ar. Bilāl (lično m. ime) = svjež; zdrav; vlaga; voda; mli­jeko.

Bilal je ime oslobođenog roba, porijeklom iz Abesinije (Etiopije), koji je zbog svoga gromoglasnog glasa bio Muhammedov mujezin.

Hipok. Bílko, Bílo

*Bilko (Bílko) vidi Bilal,

gen. -ē (u ist. Herc. -a); vok. Bîlko; prisv. pridjev Bílkīn (u ist. Herc. Bílkov); muško ime (rijetko).

Hipok. od Bìlāl

*Bilo (Bílo) vidi Bilal,

gen. -ē (u ist. Herc. -a); vok. Bîlo; prisv. pridjev BíIīn (u ist. Herc. Bílov); muško ime (rijetko).

Hipok. od Bìlāl

*Binasa (Binása) vidi Binasija i Binaza,

gen. -ē; vok. Binása; prisv. pridjev Binásīn; žensko ime (rijetko).

1) Hipok. od Binásija;

2) Modif. od Bináza.

Binasija (Binásija),

gen. -ē; vok. Binásija; prisv. pridjev Binásijīn; žensko ime (rijetko).

Iz ar. bi nāṣiye = ona koja ima uvojke kose iznad čela.

Hipok. Binása

Binaza (Bináza),

gen. -ē; vok. Bináza; prisv. pridjev Binázīn; žensko ime (rijetko).

Iz perz. bīnāz = bez izvještačenosti, bez pretvaranja + naš nastavak -a za ženski rod.

Modif. Binása

*Binazija (Binázija) vidi Binasija i Binaza,

gen. -ē; vok. Binázija; prisv. pridjev Binázijīn; Bìnā­zija, gen. -ē; vok. Bìnā­zija; prisv. pridjev Bìnāzijīn; žensko ime (rijetko).

1) Izv. od Bináza dodavanjem na osnovu našeg nast. -ija;

2) modif. od Binásija.

*Bira (Bíra) vidi Sabira,

gen. -ē; vok. Bîro; prisv. pridjev Bírīn; Bȉra, gen. -ē; vok. Bȉra; prisv. pridjev Bȉrīn; (u c. Herc.) žensko ime (manje frekv.).

Hipok. od Sabìra

*Biro (Bíro) vidi Sabir,

gen. -ē (u ist. Herc. -a); vok. Bîro; prisv. pridjev Bírīn (u ist. Herc. Bírov); muško ime (rijetko).

Hipok. od Sábir

*Bisa (Bísa) vidi Bisera,

gen. -ē; vok. Bîso; prisv. pridjev Bísīn; žensko ime (manje frekv.).

Hipok. od Bìsera

Biser (Bìser),

gen. -a; vok. Bìsere, Bìseru; prisv. pridjev Bìserov; muš­ko ime (manje frekv.).

Iz ar. biṣr = biser; svjetlucavo kamenje.

Bisera (Bìsera) vidi Biser,

gen. -ē; vok. Bìsera; prisv. pridjev Bìserīn; žensko ime (frekv.).

Izv. od m. imena Bìser dodavanjem našeg nastavka -a za ženski rod.

Hipok. Bísa, Bìsērka

*Biserka (Bìsērka) vidi Bisera,

gen. -ē; vok. Bìsērka (Bìsērko); prisv. pridjev Bìsērkīn; žensko ime (frekv.).

Hipok. od Bìsera

*Bišo (Bíšo) vidi Ibrahim,

gen. -ē (u ist. Herc. -a); vok. Bîšo; prisv. pridjev Bíšīn (u ist. Herc. Bíšov); muško ime (rijetko).

Hipok. od Ìbiš (< Ibráhim)

*Biza (Bȉza) vidi Rabiza,

gen. -ē; vok. Bȉza; prisv. pridjev Bȉzīn; žensko ime (c. Herc.) (rijetko).

Hipok. od Rabìza

*Braho (Bráho) vidi Ibrahim,

gen. -ē (u ist. Herc. -a); vok. Brâho; prisv. pridjev Bráhīn (u ist. Herc. Bráhov); muško ime (rijetko).

Hipok. od Ibráhim

*Brajče (Brȁjče) vidi Ibrahim,

gen. -eta; vok. Brȁjče; prisv. pridjev Brȁjčetov; muško ime (rijetko).

Hipok. od Ibráhim

*Brajkan (Bràjkan) vidi Ibrahim,

gen. -a; vok. Bràjkane; prisv. pridjev Bràjkanov; muško ime (rijetko).

Hipok. od Ibráhim

*Brajko (Brájko) vidi Ibrahim,

gen. -ē (u ist. Herc. -a); vok. Brâjko; prisv. pridjev Bráj­kīn (u ist. Herc. Brájkov); muško ime (rijetko).

Hipok. od Ibráhim

*Brišim (Brìšim) vidi Ibrišim,

gen. -a; vok. Brìšime; prisv. pridjev Brìšimov; muško ime (rijetko).

Modif. od Ibrìšim

*Brišima (Brìšima) vidi Ibrišima,

gen. -ē; vok. Brìšima; prisv. pridjev Brìšimīn; žensko ime (rijetko).

Modif. od Ibrìšima

*Brišo (Bríšo) vidi Ibrišim,

gen. -ē; (u ist. Herc. -a); vok. Brîšo; prisv. pridjev Bríšīn (u ist. Herc. Bríšov); muško ime (rijetko).

Hipok. od Ibrìšim

*Buba (Búba) vidi Mahbuba,

gen. -ē; vok. Bûbo; prisv. pridjev Búbīn; žensko ime (frekv.).

Hipok. od Mahbúba

*Budo (Búdo) vidi Šihabudin,

gen. -ē (u ist. Herc. -a); vok. Bûdo; prisv. pridjev Búdīn (u ist. Herc. Búdov); muško ime (manje frekv.).

Hipok. od Šihabùdīn

*Buhro (Búhro) vidi Burhan,

gen. -ē (u ist. Herc. -a); vok. Bûhro; prisv. pridjev Búhrīn (u ist. Herc. Búhrov); muško ime (rijetko).

Modif. od hipok. Búrho

*Bula (Búla) vidi Magbula,

gen. -ē; vok. Bûlo; prisv. pridjev Búlīn; žensko ime (rijetko).

Hipok. od Magbúla

*Bulka (Bûlka) vidi Magbula,

gen. -ē; vok. Bûlka; prisv. pridjev Bûlkīn; žensko ime (ri­jetko).

Hipok. od Magbúla

Bunaver (Bunáver),

gen. -a; vok. Bunávere; prisv. pridjev Bunáverov; muško ime (rijetko).

Iz perz. bunāwer = dubok, ukorijenjen.

Bunavera (Bunávera) vidi Bunaver,

gen. -ē; vok. Bunávera; prisv. pridjev Bunáverīn; žensko, ime (rijetko).

Izvedeno od m. imena Bunáver dodavanjem našeg nast. -a za ženski rod.

Burhan (Bùrhān),

gen. -ána; vok. Bȕrhāne (u B. kr. i Bȕrhānu); prisv. pridjev Burhánov; Bȕrhān, gen. -a; vok. Bȕrhāne (u B. kr. i Bȕrhānu); prisv. pridjev Bȕrhānov; muško ime (rijetko).

Iz ar. burhān = dokaz, argument; jasan znak. Ima mišlje­nja da je riječ burhan etiopskog porijekla (Filip Hiti; Istorija Arapa, str. 110).

Hipok. Búrho

Hipok. modif. Búhro

Burhanudin (Burhanùdīn) ili Burhanuddin,

gen. -ína; vok. Burhanùdīne; prisv. pridjev Burhanudínov; muško ime (rijetko).

Iz ar. Burhānu-ddīn (lično m. ime), slož. od ar. (etiop. ?) burhān = dokaz, argument; jasan znak i ar. eddīn = vje­ra. Značenje = dokaz, argument vjere; onaj koji dokazuje vjeru.

Modif. Burhùdīn

Hipok. Búrho

*Burho (Búrho) vidi Burhan i Burhanudin,

gen. -ē (u ist. Herc. -a); vok. Bûrho; prisv. pridjev Búrhīn (u ist. Herc. Búrhov); muško ime (rijetko).

Hipok. od Bùrhān i Burhanùdīn

Modif. Búhro

*Burhudin (Burhùdīn) ili Burhuddin vidi Burhanudin,

gen. -ína; vok. Bȕrhudīne; prisv. pridjev Burhudínov; muško ime (rijetko).

Modif. od Burhanùdīn

© Copyright