N (Nada–Nutfeta)

*Nada (Náda) vidi Nadija, Nadida, Nadila i Nadira,
gen. -ē; vok. Nâdo; prisv. pridjev Nádīn; žensko ime (manje frekv.).
Hipok. od Nadìja, Nadìda, Nadìla, Nadìra

Nadida (Nadìda),
gen. -ē; vok. Nadìda; prisv. pridjev Nadìdīn; žensko ime (rijetko).
Iz ar. nedīde = jednaka, ravna, dorasla (nekome).
Hipok. Náda, Dída

Nadija (Nádija),
gen. -ē; vok. Nádija; prisv. pridjev Nádijīn; muško ime (rijetko).
Iz tur. Nadī (lično m. ime), od ar. nādi(yy) = nježan; tankoćutan + naš nast. -(j)a.

Nadija (Nadìja),
gen. -ē; vok. Nadìja; prisv. pridjev Nadìjīn; žensko ime (manje frekv.).
Iz tur. Nādiye (lično ž. ime), od ar. nādiyye = nježna; tankoćutna.
Hipok. Náda

Nadil (Nádil),
gen. -a; vok. Nádile; prisv. pridjev Nádilov; muško ime (rijetko).
Iz ar. nāḍil = pobjednik u gađanju strijelama.
Hipok. Nȁtko

Nadila (Nadìla),
gen. -ē; vok. Nadìla; prisv. pridjev Nadìlīn; žensko ime (rijetko).
Iz ar. nāḍile = pobjednica u gađanju strijelama.
Hipok. Náda, Díla

Nadir (Nádir),
gen. -a; vok. Nádire; prisv. pridjev Nádirov; muško ime (rijetko).
Iz ar. nādir = rijedak; neobičan; čudan; izvrstan.

Nadira (Nadìra),
gen. -ē; vok. Nadìra; prisv. pridjev Nadìrīn; žensko ime (frekv.).
Iz tur. Nadire (lično ž. ime), od ar. nādire = rijetka; neobična; čudna; izvrsna.
Hipok. Náda

*Nadža (Nádža) vidi Nadžida, Nadžija i Nadžira,
gen. -ē; vok. Nâdžo; prisv. pridjev Nádžīn; žensko ime (manje frekv.).
Hipok. od Nadžìda, Nadžìja, Nadžìra

Nadžida (Nadžìda),
gen. -ē; vok. Nadžìda; prisv. pridjev Nadžìdīn; žensko ime (frekv.).
Iz ar. nāğide = pomagačica; zaštitnica; pobjednica.
Hipok. Džída, Nádža
Modif. Nedžìda

Nadžija (Nadžìja),
gen. -ē; vok. Nadžìja; prisv. pridjev Nadžìjīn; žensko ime (frekv.).
Iz tur. Nāciye < ar. Nāğiye (lično ž. ime) = spašena; izbavljena; oslobođena od poteškoća; spasiteljica.
Hipok. Nádža, Náđa

Nadžira (Nadžìra),
gen. -ē; vok. Nadžìra; prisv. pridjev Nadžìrīn; žensko ime (rijetko).
Iz ar. nāğire = vruća; topla.
Hipok. Nádža

*Nađa (Náđa ili Nȁđa) vidi Nadžija,
gen. -ē; vok. Nâđo; prisv. pridjev Náđīn; žensko ime (frekv.).
Hipok. od Nadžìja

*Nafa (Náfa) vidi Nafija, Nafila i *Nafeza,
gen. -ē; vok. Nâfo; prisv. pridjev Náfīn; žensko ime (frekv.).
Hipok. od Nafìja, Nafìla, Nafèza

*Nafeza (Nafèza) vidi Nafiza,
gen. -ē; vok. Nafèza; prisv. pridjev Nafèzīn; žensko ime (rijetko).
Modif. od Nafìza
Hipok. Náfa

Nafija (Nafìja),
gen. -ē; vok. Nafìja; prisv. pridjev Nafìjīn; žensko ime (frekv.).      
Iz tur. Nafiye (lično ž. ime), od ar. nāfiʻa = korisna, ona koja pruža korist ili pomoć.
Hipok. Náfa, Náfka

Nafila (Nafìla),
gen. -ē; vok. Nafìla; prisv. pridjev Nafìlīn; žensko ime (rijetko).
Iz ar. nāfile = dar; poklon; dobro djelo.
Hipok. Náfa

Nafiz (Náfiz),
gen. -a; vok. Náfize; prisv. pridjev Náfizov; muško ime (frekv.).
Iz tur. Nāfiz (lično m. ime), od ar. nāfiḍ = prodoran; dje­lotvoran; efikasan; okretan; vješt.

Nafiza (Nafìza),
gen. -ē; vok. Nafìza; prisv. pridjev Nafìzīn; žensko ime (frekv.).
Iz ar. nāfiḍe = prodorna; djelotvorna; efikasna; okretna; vješta.
Modif. Nafèza
Hipok. Fíza

Nafka (Náfka),
gen. -ē; vok. Nâfko; prisv. pridjev Náfkīn; žensko ime (rijetko).
Hipok. od Nafìja

*Nagib (Nágib) vidi Nedžib,
gen. -a; vok. Nágibe; prisv. pridjev Nágibov; muško ime (rijetko).
Iz ar. Neğīb (lično m. ime).
Oblik Nagib može se objasniti ovim razlozima:
1) Što se u Egiptu fonem g (dž) izgovara kao g;
2) Što se prema evropskoj transkripciji ime Nedžib piše Nagib, pa je takav oblik ušao i u našu štampu (radio i televiziju) u vrijeme kad je egipatski general Nedžib 1952. g. odigrao značajnu ulogu u obaranju egipatske monarhije i protjerivanju kralja Faruka. U vezi s tim pojavio se takav oblik imena u Bosni i Hercegovini s pogrešnim okcentom Nágib umjesto Nàgīb.

Nahas (Nàhas),
gen. -a; vok. Nàhase; prisv. pridjev Nàhasov; muško ime (rijetko).
Iz ar. Naḥḥās = lično ime bivšeg predsjednika egipatske vlade prije II svjetskog rata (Nahas-paša) a doslovno naḥḥās = kotlar; kazandžija.

Nahid (Náhid),
gen. -a; vok. Náhide; prisv. pridjev Náhidov; muško ime (rijetko).
Ovo se ime može izvoditi iz 2 ar. korijena:
1) Od ar. nāhiḍ = marljiv; vrijedan; odlučan; energičan; onaj koji napreduje, koji se preporađa;
2) Od ar. nāhid = lav; odrastao dječak.

Nahida (Nahìda),
gen. -ē; vok. Nahìda; prisv. pridjev Nahìdīn; žensko ime (rijetko).
Ovo se ime može izvoditi iz 2 ar. korijena:
1) Od nāhiḍe = marljiva; vrijedna; odlučna; energična; ona koja napreduje, koja se preporađa;
2) Od nāhide = djevojka punih (oblih) grudi.
Hipok. Hída

*Nahrudin (Nahrùdīn) ili Nahruddin vidi Nehrudin,
gen. -ína; vok. Nȁhrudīne; prisv. pridjev Nahrudínov; muško ime (rijetko).
Modif. od Nehrùdīn

Naib (Náib),
gen. -a; vok. Náibe; prisv. pridjev Náibov; muško ime (rijetko).
Iz ar. nā’ib = zastupnik; zamjenik; poslanik; delegat; opunomoćenik; predstavnik.

*Naid (Náid) vidi Nait,
gen. -a; vok. Náide; prisv. pridjev Náidov; muško (rijetko).
Modif. od Náit

*Naida (Naìda) vidi *Naid i Nait,
gen. -ē; vok. Naìda; prisv. pridjev Naìdīn; žensko ime (rijetko).
Izv. od m. imena Náid dodavanjem našeg nast. -a za ženski rod.

Naifa (Naìfa),
gen. -ē; vok. Naìfa; prisv. pridjev Naìfīn; žensko ime (rijetko).
Iz ar. nā’ife = visoka; uzdignuta; uzvišena.
Modif. Nájfa

Nail (Náil),
gen. -a; vok. Náile; prisv. pridjev Náilov; muško ime (frekv.).
Iz tur. Nāil (lično m. ime), od ar. nā’il = dar; poklon; do­bročinstvo; dobitnik.

Naila (Naìla),
gen. -ē; vok. Naìla; prisv. pridjev NaìIīn; žensko ime (frekv.)
Iz tur. Naile < ar. Nā’ile (lično ž. ime) = darežljiva; ona koja obilno daruje.
Modif. Nájla
Hipok. Lála

Naim (Náim),
gen. -a; vok. Náime; prisv. pridjev Náimov; muško ime (frekv.).
Iz tur. Nāim (lično m. ime), od ar. nāʻim = mekan; nježan; fin; bezbrižan; sretan u životu.

Naima (Naìma),
gen. -ē; vok. Naìma; prisv. pridjev Naìmīn; žensko ime (rijetko).
Iz tur. Naime (lično ž. ime), od ar. nāʻime = mekana; nježna; fina; bezbrižna; sretna u životu.

Nait (Náit),
gen. -a; vok. Náite; prisv. pridjev Náitov; muško ime (rijetko).
Iz ar. nā‘it = prirodno lijep.
Modif. Náid

*Najfa (Nájfa) vidi Naifa,
gen. -ē; vok. Nâjfo; prisv. pridjev Nájfīn; žensko ime (rijetko).
Modif. od Naìfa

*Najla (Nájla) vidi Naila,
gen. -ē; vok. Nâjlo; prisv. pridjev Nájlīn; žensko ime (frekv.).
Modif. od Naìla
Hipok. Lála

Nakib (Nákib),
gen. -a; vok. Nákibe; prisv. pridjev Nákibov; muško ime (rijetko).
Iz ar. nākib = onaj koji štiti i brahi; branilac; zaštitnik.

Nakif (Nákif),
gen. -a; vok. Nákife; prisv. pridjev Nákifov; muško ime (rijetko).
Iz ar. nākif = izbirljiv; sitničav; cjepidlaka; zanovijetalo.

Nakija (Nakìja),
gen. -ē; vok. Nakìja; prisv. pridjev Nakìjīn; žensko ime (rijetko).
Iz ar. neqiyye = čista; poštena; nevina; pouzdana.
Hipok. Kíja

Nakir (Nákir),
gen. -a; vok. Nákire; prisv. pridjev Nákirov; muško ime (rijetko).
Iz ar. nākir = onaj koji ne odobrava, koji poriče.

Nakira (Nakìra),
gen. -ē; vok. Nakìra; prisv. pridjev Nakìrīn; žensko ime (rijetko).
Iz ar. nākire = ona koja ne odobrava, koja poriče.

Namik (Námik),
gen. -a; vok. Námik (u B. kr. i Námiku); prisv. pridjev Námikov; muško ime (frekv.).
Iz tur. Nāmik (lično m. ime), od ar. nāmiq = onaj koji piše lijepim rukopisom; kaligraf.
Hipok. Námko

Namika (Namìka),
gen. -ē; vok. Namìka; prisv. pridjev Namìkīn; žensko ime (rijetko).
Iz ar. nāmiqe = ona koja piše lijepim rukopism; kaligrafkinja.
Hipok. Námka

*Namka (Námka) vidi Namika,
gen. -ē; vok. Nâmko; prisv. pridjev Námkīn; žensko ime (manje frekv.).
Hipok. od Namìka

*Namko (Námko) vidi Namik,
gen. -ē (u ist. Herc. -a); vok. Nâmko; prisv. pridjev Námkīn (u ist. Herc. Námkov); muško ime (manje frekv.).
Hipok. od Námik

*Nasa (Nása) vidi Nasiba i Nasiha,
gen. -ē; vok. Nâso; prisv. pridjev Násīn; žensko ime (rijetko).
Hipok. od Nasìba i Nasìha

*Naser (Nàser) vidi Abdunasir,
gen. -a; vok. Nàsere; prisv. pridjev Nàserov; muško ime (rijetko).
Modif. od Násir (skr. od Abdunásir). Ime Nàser pojavilo se u Bosni i Hercegovini po uzoru na ime bivšeg predsjednika Ujedinjene Arapske Republike Džemala Abdunasira, koji nam je preko štampe, radija i televizije poznat pod modificiranim imenom Naser.

Nasib (Nàsīb),
gen. -íba; vok. Nȁsībe (u B. kr. i Nȁsību); prisv. pridjev Nasíbov; muško ime (rijetko).
Iz ar. naṣīb = sreća, sudbina.
Hipok. Násko, Sȉba

Nasiba (Nasìba) vidi Nasib,
gen. -ē; vok. Nasìba; prisv. pridjev Nasìbīn; žensko ime (rijetko).
Izv. od m. imena Nàsīb dodavanjem našeg nast. -a za ženski rod.
Hipok. Nása, Síba

Nasif (Násif),

gen. -a; vok. Násife; prisv. pridjev Násifov; muško ime (rijetko).
Iz ar. nāṣif = sluga; poslužitelj.
Hipok. Násko
Modif. Násuf

Nasih (Násih),
gen. -a; vok. Násih; prisv. pridjev Násihov; muško ime (manje frekv.).
Iz tur. Nāsih < ar. Nāṣih (lično m. ime) = iskren; vjeran; odan; čist; dobar savjetodavac.
Hipok. Násko

Nasiha (Nasìha),
gen. -ē; vok. Nasìha; prisv. pridjev Nasìhīn; žensko ime (frekv.).
Iz tur. Nāsiha (lično ž. ime), od ar. nāṣihe = iskrena; vjerna; odana; čista; ona koja daje dobre savjete.
Hipok. Nása, Náska, Síha

*Nasima (Nasìma) vidi Nesima,
gen. -ē; vok. Nasìma; prisv. pridjev Nasìmīn; žensko ime (rijetko).
Modif. od Nesìma

Nasir (Násir),
gen. -a; vok. Násire; prisv. pridjev Násirov; muško ime (manje frekv.).
Iz tur. Nāsir < ar. Nāṣir (lično m. ime) = pomagač; branilac; zaštitnik.

*Naska (Náska) vidi Nasiha, Nazima i Nazira,
gen. -ē; vok. Nâsko; prisv. pridjev Náskīn; Nȁska, gen. -ē; vok. Nȁska; Nȁsko; prisv. pridjev Nȁskīn; žensko ime (frekv.).
Hipok. od Nasìha, Nazìma, Nazìra

*Nasko (Násko ili Nȁsko) vidi Nasib, Nasif, Nasih i Nazim,
gen. -ē (u ist. Herc. -a); vok. Nâsko; prisv. pridjev Náskīn (u ist. Herc. Náskov); Nȁsko, gen. -ē, -a; vok. Nȁsko; prisv. pridjev Nȁskīn, Nȁskov; muško ime (manje frekv.).
Hipok. od Nàsīb, Násif, Násih, Názim

Nasrudin (Nasrùdīn ili Nasrùdin) ili Nasruddin,
gen. ína; vok. Nȁsrudīne; prisv. pridjev Nasrudínov; muško ime (rijetko).
Iz tur. Nasruddin < ar. Naṣruddīn (lično m. ime), složeno od ar. naṣr = pomoć; potpora; zaštita i ar. eddīn = vjera. Značenje = pomoć, zaštita vjere.

*Nasuf (Násuf) vidi Nasif,
gen. -a; vok. Násufe; prisv. pridjev Násufov; muško ime (rijetko).
Modif. od Násif

*Nasveta (Nàsveta),
gen. -ē; vok. Nàsveta; prisv. pridjev Nàsvetīn; žensko ime (rijetko).
Modif. od ar. naṣafe(t) = osrednja; sredovječna + naš nast. -a za ženski rod.

Našid (Nášid),
gen. -a; vok. Nášide; prisv. pridjev Nášidov; muško ime (rijetko).
Iz tur. Nāṣid (lično m. ime), od ar. nāšid = onaj koji traži; onaj koji poznaje.

Našida (Našìda),
gen. -ē; vok. Našìda; prisv. pridjev Našìdīn; žensko ime (rijetko).
Iz ar. nāšide = ona koja traži; ona koja poznaje.
Hipok. Šída

*Natko (Nȁtko) vidi Nadil,
gen. -a; vok. Nȁtko; prisv. pridjev Nȁtkov; muško ime (rijetko).
Hipok. od Nádil

*Naza (Náza) vidi *Nazića, Nazika i Nazima,
gen. -ē; vok. Nâzo; prisv. pridjev Názīn; (u C. kr. Názo, gen. -ē; vok. Nâzo; prisv. pridjev Názīn); žensko ime (frekv.)
Ovo ime može biti:
1) Iz perz. nāz = ljupkost; čar; gracioznost; nakićenost + naš nast. -a za ženski rod;
2) Hipok. od Nazìća, Nazìka i Nazìma.

Nazareta (Nazáreta),
gen. -ē; vok. Nazáreta; prisv. pridjev Nazáretīn; žensko ime (rijetko).
Modif. od ar. niẓāret = oštroumlje; pronicljivost + naš nast. -a za ženski rod.
Hipok. Zȁra

*Nazema (Nazèma) vidi Nazima,
gen. -ē; vok. Nazèma; prisv. pridjev Nazèmīn; žensko ime (rijetko).
Modif. od Nazìma

*Nazića (Nazìća) vidi Nazika,
gen. -ē; vok. Nazìća; prisv. pridjev Nazìćīn; žensko ime (rijetko).
Modif. od Nazìka
Hipok. Náza

Nazif (Názif),
gen. -a; vok. Názife; prisv. pridjev Názifov; muško ime (frekv.).
Iz tur. Nāzif (lično m. ime), od ar. nāẓif = čist; uredan.

Nazifa (Nazìfa),
gen. -ē; vok. Nazìfa; prisv. pridjev Nazìfīn; žensko ime (frekv.).
Iz tur. Nazife (lično ž. ime), od ar. nāẓife = čista; uredna.
Hipok. Zífa

Nazih (Názih),
gen. -a; vok. Názih; prisv. pridjev Názihov; muško ime (rijetko).
Iz ar. nāzih = čestit; pošten; čedan; neporočan.

Naziha (Nazìha),
gen. -ē; vok. Nazìha; prisv. pridjev Nazìhīn; žensko ime (rijetko).
Iz ar. nāzihe = čestita; poštena; čedna; neporočna.

*Nazija (Nazìja) vidi Naza,
gen. -ē; vok. Nazìja; prisv. pridjev Nazìjīn; žensko ime (rijetko).
Izvedeno od Náza dodavanjem na osnovu našeg nast. -ija.

Nazika (Nazìka),
gen. -ē; vok. Nazìka; prisv. pridjev Nazìkīn; žensko ime (rijetko).
Iz tur. Nāzik (lično ž. ime), od perz. nāzuk = lijepa; ljupka; vitka; dražesna; nježna + naš nast. -a za ženski rod.
Modif. Nazìća
Hipok. Náza

Nazil (Názil),
gen. -a; vok. Názile; prisv. pridjev Názilov; muško ime (rijetko).
Iz ar. nāzil = stanovnik; žitelj.

Nazila (Nazìla),
gen. -ē; vok. Nazìla; prisv. pridjev Nazìlīn; žensko ime (rijetko).
Iz ar. nāzile = stanovnica; žiteljka.
Hipok. Názla

Nazim (Názim),
gen. -a; vok. Názime; prisv. pridjev Názimov; muško ime (manje frekv.).
Iz tur. Nāzim (lično m. ime), od ar. nāẓim = pjesnik; pi­sac; govornik (onaj koji niže riječi).
Hipok. Násko (Nȁsko), Názo

Nazima (Nazìma) vidi Nazim,
gen. -ē; vok. Nazìma; prisv. pridjev Nazìmīn; žensko ime (rijetko).
Izv. od m. imena Názim dodavanjem našeg nast. -a za ženski rod.
Hipok. Náska (Nȁska), Náza
Modif. Nazèma

Nazir (Názir),
gen. -a; vok. Názire; prisv. pridjev Názirov; muško ime (rijetko).
Iz ar. nāẓir = inspektor; nadglednik; kontrolor; upravitelj; direktor.

Nazira (Nazìra),
gen. -ē; vok. Nazìra; prisv. pridjev Nazìrīn; žensko ime (rijetko).
Iz ar. nāẓire = inspektorka; nadglednica; kontrolorka; upraviteljica; direktorica.
Hipok. Náska (Nȁska), Zíra

*Nazla (Názla) vidi Nazila,
gen. -ē; vok. Nâzlo; prisv. pridjev Názlīn; žensko ime (rijetko).
Hipok. od Nazìla

Nazmija (Nàzmija),
gen. -ē; vok. Nàzmija; prisv. pridjev Nàzmijīn; muško ime (rijetko).
Iz ar. naẓmi(yy) = poetičan; pjesnički + naš nast. -(i)ja.

Nazmija (Nàzmija),
gen. -ē; vok. Nàzmija; prisv. pridjev Nàzmijīn; žensko ime (rijetko).
Iz ar. naẓmiyye = poetična; pjesnička.

*Nazo (Názo) vidi Nazim,
gen. -ē (u ist. Herc. -a); vok. Nâzo; prisv. pridjev Názīn (u ist. Herc. Názov); muško ime (rijetko).
Hipok. od Názim

*Nebija (Nebìja),
gen. -ē; vok. Nebìja; prisv. pridjev Nebìjīn; žensko ime (rijetko).
Modif. od ar. nebiyye = visoka; uzdignuta; istaknuta.

*Neda (Néda) vidi Nedima i Nedreta,
gen. -ē; vok. Nêdo; prisv. pridjev Nédīn; žensko ime (rijetko).
Hipok. od Nedíma, Nèdreta

Nedib (Nèdīb),
gen. -íba; vok. Nȅdībe; prisv. pridjev Nedíbov; muško ime (rijetko).
Iz ar. nedīb = pun ožiljaka i brazgotina.
Ovakvo je ime u Bosni i Hercegovini vjerovatno nastalo samo­voljnom kombinacijom glasova iz imena Nèdīm i Èdīb, pa se usljed nepoznavanja arapskog jezika dobilo ime Nèdīb s navedenim značenjem.

Nedim (Nèdīm, Nȅdīm ili Nèdim),
gen. -íma; vok. Nȅdīme (u B. kr. i Nȅdīmu); prisv. pridjev Nedímov; muško ime (frekv.).
Iz tur. Nedīm < ar. Nedīm (lično m. ime) = dobar drug; prisan prijatelj; drug uz piće.
Hipok. Nédo

Nedima (Nedíma),
gen. -ē; vok. Nedíma; prisv. pridjev Nedímīn; žensko ime (manje frekv.).
Iz ar. nedīme = dobra drugarica; prisna prijateljica; drugarica uz piće.
Hipok. Néda

*Nedo (Nédo) vidi Nedim,
gen. -ē (u ist. Herc. -a); vok. Nêdo; prisv. pridjev Nédīn (u ist. Herc. Nédov); muško ime (manje frekv.).
Hipok. od Nèdīm

Nedret (Nèdret),
gen. -a; vok. Nèdrete; prisv. pridjev Nèdretov; muško ime (manje frekv.).
Iz ar. nedret = rijetkost; neobičnost; rijetka pojava; fenomen.

Nedreta (Nèdreta) vidi Nedret,
gen -ē; vok. Nèdreta; prisv. pridjev Nèdretīn; žensko ime (frekv.).
Izv. od m. imena Nèdret dodavanjem našeg nast. -a za ženski rod.

*Nedžad (Nèdžād ili Nȅdžād) vidi Nedžat,
gen. -áda; vok. Nȅdžāde (u B. kr. i Nȅdžādu); prisv. pridjev Nedžádov; muško ime (frekv.).
Modif. od Nèdžāt
Hipok Nédžo, Néko

*Nedžada (Nedžáda) vidi *Nedžad,
gen. -ē; vok. Nedžáda; prisv. pridjev Nedžádīn; žensko ime (manje frekv.).
Izv. od m. imena Nèdžād dodavanjem našeg nast. -a za ženski rod.

Nedžat (Nèdžāt),
gen. -áta; vok. Nȅdžāte (u B. kr. i Nȅdžātu); prisv. prid­jev Nedžátov; muško ime (manje frekv.).
Iz tur. Necāt (lično m. ime), od ar. neğāt = spas; izbav­ljenje; sigurnost.
Modif. Nèdžād

Nedžatija (Nedžátija),
gen. -ē; vok. Nedžátija; prisv. pridjev Nedžátijīn; muš­ko ime (rijetko).
Iz ar. neğāt = spas; izbavljenje; sigurnost + ar. adj. sufiks -iyy + naš nast. -a.

*Nedžatin (Nedžátin) vidi Nedžatudin,
gen. -a; vok. Nedžátine; prisv. pridjev Nedžátinov; muško ime (rijetko).
Modif. od ar. Neğāt-u-ddīn (Nedžatùdīn) = spas vjere.

Nedžib (Nèdžīb),
gen. -íba; vok. Nȅdžībe (u B. kr. i Nȅdžību); prisv. pridjev Nedžíbov; muško ime (manje frekv.).
Iz tur. Necīb < ar. Neğīb (lično m. ime) = plemnita roda; velikodušan; darežljiv; izvrstan; pametan; sposoban.
Hipok. Džíbo, Nédžo
Modif. Nágib

Nedžiba (Nedžíba),
gen. -ē; vok. Nedžíba; prisv. pridjev Nedžíbīn; žensko ime (manje frekv.).
Iz tur. Necībe (lično ž. ime) < ar. neğībe = plemnita roda; velikodušna; darežljiva; izvrsna; pametna; sposobna.
Hipok. Džíba

Nedžida (Nedžìda),
gen. -ē; vok. Nedžìda; prisv. pridjev Nedžìdīn; žensko ime (manje frekv.).
Iz ar. neğide = odvažna; srčana; smiona; hrabra.

Nedžim (Nèdžīm),
gen. -íma; vok. Nȅdžīme (u B. kr. i Nȅdžīmu); prisv. pridjev Nedžímov; muško ime (rijetko).
Iz ar. neğīm = svjež; mlad.
Hipok. Nédžo

Nedžla (Nȅdžla),
gen. -ē; vok. Nȅdžla; prisv. pridjev Nȅdžlīn; žensko ime (rijetko).
Iz ar. neğlā’ = lijepih krupnih očiju (djevojka ili žena).

*Nedžma (Nédžma) vidi Nedžmija,
gen. -ē; vok. Nêdžmo; prisv. pridjev Nédžmīn; žensko ime (rijetko).
Hipok. od Nedžmìja

Nedžmija (Nèdžmija),
gen. -ē; vok. Nèdžmija; prisv. pridjev Nèdžmijīn; muško ime (rijetko).
Iz ar. neğmi(yy) = zvjezdast; zvjezdolik; zvjezdan + naš nast. -(i)ja.
Hipok. Nédžmo

Nedžmija (Nedžmìja),
gen. -ē; vok. Nedžmìja; prisv. pridjev Nedžmìjīn; Nedžmíja, gen. -ē; vok. Nedžmíja; prisv. pridjev Nedžmíjīn; žensko ime (frekv).
Iz ar. neğmiyye = zvjezdasta; zvjezdolika; zvjezdana.
Hipok. Nédžma

*Nedžmo (Nédžmo) vidi Nedžmija i Nedžmudin,
gen. -ē (u ist. Herc. -a); vok. Nêdžmo; prisv. pridjev Nédžmīn (u ist. Herc. Nédžmov); muško ime (rijetko).
Hipok. od Nèdžmija i Nedžmùdīn

Nedžmudin (Nedžmùdīn) ili Nedžmuddin,
gen. -ína; vok. Nȅdžmudīne; prisv. pridjev Nedžmudínov; muško ime (manje frekv.).
Iz ar. Neğmuddīn (lično m. ime), složeno od ar. neğm = zvijezda i ar. eddīn = vjera. Značenje = zvijezda vjere.
Hipok. Nédžmo

*Nedžo (Nédžo) vidi *Nedžad, Nedžib i Nedžim,
gen. -ē (u ist. Herc. -a); vok. Nêdžo; prisv. pridjev Nédžīn (u ist. Herc. Nédžov); muško ime (rijetko).
Hipok. od Nèdžād, Nèdžīb, Nèdžīm

*Nefa (Néfa) vidi *Nefareta, Nefaza, Nefija, *Nefira i Nefisa,
gen. -ē; vok. Nêfo; prisv. pridjev Néfīn; žensko ime (manje frekv.).
Hipok. od Nefáreta, Nefáza, Nefìja, Nefìra, Nefísa

*Nefareta (Nefáreta) vidi Mefhareta,
gen. -ē; vok. Nefáreta; prisv. pridjev Nefáretīn; žensko ime (rijetko).
Modif. od Mefháreta
Hipok. Néfa

Nefaza (Nefáza),
gen. -ē; vok. Nefáza; prisv. pridjev Nefázīn; žensko ime (rijetko).
Iz ar. neffāḍe = prodorna; djelotvorna; okretna; vješta.
Hipok. Néfa

Nefija (Nefìja),
gen. -ē; vok. Nefìja; prisv. pridjev Nefìjīn; žensko ime (rijetko).
Iz ar. nefī‘a = korist; dobitak
Hipok. Fíja, Néfa

Nefira (Nefìra),
gen. -ē; vok. Nefìra; prisv. pridjev Nefìrīn; žensko ime (rijetko).
Modif. od ar. nāfire = pobjednica.
Hipok. Néfa

Nefisa (Nefísa),

gen. -ē; vok. Nefísa; prisv. pridjev Nefísīn; žensko ime (frekv.).

Iz tur. Nefise (lično ž. ime), od ar. nefīse = skupocjena; dragocjena; dopadljiva.

Hipok. Físa, Fȉska, Néfa

Modif. Nefíza

*Nefiza (Nefíza) vidi Nefisa,

gen. -ē; vok. Nefíza; prisv. pridjev Nefízīn; žensko ime (manje frekv.).

Modif. od Nefísa

Hipok. Fíza

Nehrudin (Nehrùdīn) ili Nehruddin,

gen. -ína; vok. Nȅhrudīne; prisv. pridjev Nehrudínov; muško ime (rijetko).

Složeno ime od ar. nehr = rijeka i ar. eddīn = vjera. Značenje = rijeka vjere.

Modif. Nahrùdīn, Nuhrùdīn

Nejira (Nejìra),

gen. -ē; vok. Nejìra; prisv. pridjev Nejìrīn; žensko ime (rijetko).

Iz ar. neyyire = sjajna; svjetla; blistava.

Modif. Nêjra

*Nejra (Nêjra) vidi Nejira,

gen. -ē; vok. Nêjra, Nêjro; prisv. pridjev Nêjrīn; žensko ime (frekv.).

Modif. od Nejìra

Nekir (Nèkīr),

gen. -íra; vok. Nȅkīre, Nȅkīru; prisv. pridjev Nekírov; Nèkir, gen. -a; vok. Nèkire; prisv. pridjev Nèkirov; muš­ko ime (rijetko).

Iz ar. Nekīr = ime jednog anđela koji po islamskom vjerovanju ispituje u grobu umrle.

Nekira (Nekìra) vidi Nekir,

gen. -ē; vok. Nekìra; prisv. pridjev Nekìrīn; žensko ime (rijetko).

Izv. od m. imena Nèkīr dodavanjem našeg nastavka -a za ženski rod.

*Neko (Néko) vidi *Nedžad,

gen. -ē (u ist. Herc. -a); vok. Nêko; prisv. pridjev Nékīn (u ist. Herc. Nékov); muško ime (rijetko).

Hipok. od Nèdžād

*Nemsud (Nèmsūd) vidi Memsud,

gen. -úda; vok. Nȅmsūde; prisv. pridjev Nemsúdov; muško ime (rijetko).

Modif. od Mèmsūd

*Nera (Néra) vidi Munevera i *Nermina,

gen. -ē; vok. Nêro; prisv. pridjev Nérīn (u c. Herc. Nȅra, gen. -ē; vok. Nȅra; prisv. pridjev Nȅrīn); žensko ime (frekv.)

Hipok. od Munèvera i Nermína

*Nerćez (Nèrćez),

gen. -a; vok. Nèrćeze; prisv. pridjev Nèrćezov; muško ime (rijetko).

Modif. od Nèrkez

*Neriman (Nerìmān) vidi Rustem,

gen. -ána; vok. Nȅrimāne; prisv. pridjev Nerimánov; muško ime (rijetko).

Iz perz. Nerimān (lično m. ime) = hrabar; junačan; neustrašiv.

Modif. Nèrmān, Nèrmīn

Neriman je vl. ime Rustemova pradjeda.

Nerimana (Nerimána),

gen. -ē; vok. Nerimána; prisv. pridjev Nerimánīn; žensko ime (rijetko).

Iz tur. Neriman od perz. Nerimān (lično ž. ime) = hrabra; junačna; neustrašiva + naš nast. -a za ženski rod.

Modif. Nermána, Nermína

Hipok. Nérma

*Nerka (Nêrka) vidi *Nermina,

gen. -ē; vok. Nêrka, Nêrko; prisv. pridjev Nêrkīn; žensko ime (frekv.).

Hipok. od Nermína

Nerkez (Nèrkez),

gen. -a; vok. Nèrkeze; prisv. pridjev Nèrkezov; muško ime (manje frekv.).

Iz perz. nerges (< grč.) = cvijet narcis; sunovrat; ovčica; zelenkada (bot. Narcissus poeticus).

U st. grč. mitologiji Narcis je ime lijepog mladića koji se zaljubio u svoju sliku kad ju je vidio u vodi potoka i od te ljubavi umro. Iz njegova tijela izrastao je cvijet koji je prozivan njegovim imenom.

Modif. Nèrćez

Hipok. Nérko

*Nerko (Nérko) vidi Nerkez i *Nermin,

gen. -ē (u ist. Herc. -a); vok. Nêrko; prisv. pridjev Nérkīn (u ist. Herc. Nérkov); muško ime (manje frekv.).

Hipok. od Nèrkez i Nèrmīn

*Nerma (Nérma) vidi Nerimana, *Nermana, *Nermina,

gen. -ē; vok. Nêrmo; prisv. pridjev Nérmīn; žensko ime (manje frekv.).

Hipok. od Nerimána, Nermána, Nermína

*Nerman (Nèrmān) vidi *Neriman,

gen. -ána; vok. Nȅrmāne; prisv. pridjev Nermánov; muško ime (rijetko).

Modif. od Nerìmān

Hipok. Nérmo

*Nermana (Nermána) vidi Nerimana,

gen. -ē; vok. Nermána; prisv. pridjev Nermánīn; žensko ime (rijetko).

Modif. od Nerimána

Hipok. Nérma

*Nermin (Nèrmīn) vidi Neriman,

gen. -ína; vok. Nȅrmīne; prisv. pridjev Nermínov; Nȅrmīn, gen. -a; vok. Nȅrmīne (u B. kr. i Nȅrmīnu); prisv. pridjev Nȅrmīnov; muško ime (frekv.).

Modif. od Nerìmān

Hipok. Nérko, Nérmo

*Nermina (Nermína) vidi Nerimana,

gen. -ē; vok. Nermína; prisv. pridjev Nermínīn; žensko ime (frekv.).

Modif. od Nerimána

Hipok. Néra, Nêrka, Nérma, Mína

*Nerminka (Nèrmīnka) vidi *Nermina i Nerimana,

gen. -ē; vok. Nèrmīnka; prisv. pridjev Nèrmīnkīn; žensko ime (rijetko).

Izv. od Nermína dodavanjem na osnovu našeg nast. -ka.

Hipok. Mînka

*Nermo (Nérmo) vidi *Nerman i *Nermin,

gen. -ē (u ist. Herc. -a); vok. Nêrmo; prisv. pridjev Nérmīn (u ist. Herc. Nermov); muško ime (rijetko).

Hipok. od Nèrmān i Nèrmīn

Nesib (Nèsīb),

gen. -íba; vok. Nȅsībe (u B. kr. i Nȅsību); prisv. pridjev Nesíbov; muško ime (manje frekv.).

Iz ar. nesīb = plemenita roda; dobra porijekla; iz ugledne porodice.

Hipok. Nésko, Sȉba

Nesiba (Nesìba),

gen. -ē; vok. Nesìba; prisv. pridjev Nesìbīn; Nȅsiba, gen. -ē; vok. Nȅsiba; prisv. pridjev Nȅsibīn; žensko ime (frekv.).

Iz tur. Nesībe (lično ž. ime), od ar. nesībe = plemenita roda; dobra porijekla; iz ugledne porodice.

Hipok. Nȅska

Nesim (Nèsīm),

gen. -íma; vok. Nȅsīme; prisv. pridjev Nesímov; Nèsim, gen. -a; vok. Nèsime; prisv. pridjev Nèsimov; muško ime (manje frekv.).

Iz ar. nesīm = lahor; povjetarac; topli blagi vjetar.

Nesima (Nesìma) vidi Nesim,

gen. -ē; vok. Nesìma; prisv. pridjev Nesìmīn; žensko ime (rijetko).

Izv. od m. imena Nèsim dodavanjem našeg nast. -a za ženski rod.

Modif. Nasìma

Nesira (Nesíra),

gen. -ē; vok. Nesíra; prisv. pridjev Nesírin; žensko ime (rijetko).

Iz ar. neṣīre = pomagačica: hraniteljica; dar; poklon.

*Neska (Nȅska) vidi Nesiba i Nezira,

gen. -ē; vok. Nȅska; prisv. pridjev Nȅskīn; žensko ime (manje frekv.).

Hipok. od Nesìba i Nezíra

*Nesko (Nésko) vidi Nesib i Nezir,

gen. -ē (u ist. Herc. -a); vok. Nêsko; prisv. pridjev Néskīn (u ist. Herc. Néskov); muško ime (frekv.).

Hipok. od Nèsīb i Nèzīr

Nesuh (Nèsūh),

gen. -úha; vok. Nèsūh; prisv. pridjev Nesúhov; muško ime (rijetko).

Iz ar. neṣūḥ = iskren; čista srca.

Nešat (Nèšāt),

gen. -áta; vok. Nȅšāte; prisv. pridjev Nešátov; muško ime (manje frekv.).

Iz ar. nešāṭ = snaga; energija; odlučnost; živahnost; vedrina.

Hipok. Nȅško, Néšo

Nešet (Nèšet),

gen. -a; vok. Nèšete; prisv. pridjev Nèšetov; muško ime (rijetko).

Iz ar. neš’et = rast; mladost; obrazovanje; postanak.

*Neško (Nȅško) vidi Nešat,

gen. -a; vok. Nȅško; prisv. pridjev Nȅškov; muško ime (rijetko).

Hipok. od Nèšāt

*Nešo (Néšo) vidi Nešat,

gen. -ē (u ist. Herc. -a); vok. Nêšo; prisv. pridjev Néšīn (u ist. Herc. Néšov); muško ime (rijetko).

Hipok. od Nèšāt

Nevres (Nèvres),

gen. -a; vok. Nèvrese; prisv. pridjev Nèvresov; muško ime (rijetko).

Iz perz. newres = mlad; svjež.

Nevresa (Nèvresa),

gen. -ē; vok. Nèvresa; prisv. pridjev Nèvresīn; žensko ime (manje frekv.).

Iz perz. newres = mlad; svjež + naš nast. -a za ženski rod.

*Nevza (Névza) vidi *Nevzeta,

gen. -ē; vok. Nêvzo; prisv. pridjev Nèvzīn; žensko ime (manje frekv.).

Hipok. od Nèvzeta

Nevzad (Nèvzād),

gen. -áda; vok. Nȅvzāde (u B. kr. i Nȅvzādu); prisv. pridjev Nevzádov; muško ime (rijetko).

Iz tur. Nevzāt (lično m. ime), od perz. newzād = novo­rođenče.

Modif. Mèvzād, Nèvzet

*Nevzada (Nevzáda) vidi *Mevzada, *Mevzeta i *Nevzeta,

gen. -ē; vok. Nevzáda; prisv. pridjev Nevzádīn; žensko ime (rijetko).

Iz perz. newzād = novorođenče + naš nast. -a za ženski rod.

Modif. Mevzáda, Mèvzeta, Nèvzeta

*Nevzet (Nèvzet) vidi Nevzad,

gen. -a; vok. Nèvzete; prisv. pridjev Nèvzetov; muško ime (frekv.).

Modif. od Nèvzād

*Nevzeta (Nèvzeta) vidi Nevzada,

gen. -ē; vok. Nèvzeta; prisv. pridjev Nèvzetīn; žensko ime (frekv.).

Modif. od Nevzáda

Hipok. Névza

Nezafet (Nezáfet),

gen. -a; vok. Nezáfete; prisv. pridjev Nezáfetov; muško ime (rijetko).

Iz ar. neẓāfet = čistoća; urednost.

Nezafeta (Nezáfeta) vidi Nezafet,

gen. -ē; vok. Nezáfeta; prisv. pridjev Nezáfetīn; žensko ime (rijetko).

Izv. od m. imena Nezáfet dodavanjem našeg nast. -a za žen­ski rod.

Nezaheta (Nezáheta),

gen. -ē; vok. Nezáheta; prisv. pridjev Nezáhetīn; žensko ime (rijetko).

Iz ar. nezāhet = čednost; čestitost; poštenje; čistoća duše + naš nast. -a za ženski rod.

Modif. Nizáheta

Nezaketa (Nezáketa),

gen. -ē; vok. Nezáketa; prisv. pridjev Nezáketīn; žensko ime (rijetko).

Iz perz. nezāket = nježnost; otmjenost; elegancija; finoća + naš nast. -a za ženski rod.

Nezeta (Nèzeta),

gen. -ē; vok. Nèzeta; prisv. pridjev Nèzetīn; žensko ime (rijetko).

Iz ar. nezzet = strast; požuda + naš nast. -a za ženski rod.

Neziha (Nezìha),

gen. -ē; vok. Nezìha; prisv. pridjev Nezìhīn; žensko ime (rijetko).

Iz ar. nezīhe = poštena; časna; neporočna; čedna.

Nezila (Nezíla),

gen. -ē; vok. Nezíla; prisv. pridjev Nezílīn; žensko ime (rijetko).

Iz ar. nezīle = stanovnica; sustanarka; gošća.

Nezir (Nèzīr ili Nȅzīr),

gen. -íra; vok. Nȅzīre (u B. kr. i Nȅzīru); prisv. pridjev Nezírov; muško ime (frekv.).

Iz tur. Nezīr < ar. Neḍīr (lično m. ime) = propovjednik; onaj koji opominje da se ide pravim putem; posvećen bogu.

Hipok. Nésko, Nézo, Zíro

Nezira (Nezíra),

gen. -ē; vok. Nezíra; prisv. pridjev Nezírīn; žensko ime (frekv.).

Iz tur. Nezīre < ar. neḍīre = ona koja opominje da se ide pravim putem; propovjednica; posvećena bogu.

Hipok. Nȅska, Zíra

*Nezo (Nézo) vidi Nezir,

gen. -ē (u ist. Herc. -a); vok. Nêzo; prisv. pridjev Nézīn (u ist. Herc. Nézov); muško ime (rijetko).

Hipok. od Nèzīr

*Niba (Níba) vidi Muniba,

gen. -ē; vok. Nîbo; prisv. pridjev Níbīn; žensko ime (rijetko).

Hipok. od Muníba

*Nidžaba (Nidžába),

gen. -ē; vok. Nidžába; prisv. pridjev Nidžábīn; žensko ime (rijetko).

Modif. od ar. neğābe(t) = plemenitost; plemićko porijeklo; čistokrvnost.

Niđar (Nìđār),

gen. -ára; vok. Nȉđāre (u B. kr. i Nȉđāru); prisv. pridjev Niđárov, Niđárev; muško ime (rijetko).

Iz perz. nigār = slika; ljepota; dragī; voljenī.

Hipok. Đáro, Níđo

Niđara (Niđára),

gen. -ē; vok. Niđára; prisv. pridjev Niđárīn; žensko ime (frekv.).

Iz tur. Nigār (lično ž. ime), od perz. nigār = slika; ljepota; draga; voljena + naš nast. -a za ženski rod.

*Niđo (Níđo) vidi Niđar,

gen. -ē (u ist. Herc. -a); vok. Nîđo; prisv. pridjev Níđīn (u ist. Herc. Níđov); muško ime (rijetko).

Hipok. od Nìđār

*Nifa (Nífa) vidi Hanifa,

gen. -ē; vok. Nîfo; prisv. pridjev Nífīn; žensko ime (rijetko).

Hipok. od Hanífa

*Nifka (Nífka) vidi Hanifa,

gen. -ē; vok. Nîfko; prisv. pridjev Nífkīn; žensko ime (rijetko).

Hipok. od Hanífa

Nihad (Nìhād),

gen. -áda; vok. Nȉhāde; prisv. pridjev Nihádov; muško ime (frekv.).

Iz perz. nihād = karakter; narav; srce; duša.

Nihada (Niháda),

gen. -ē; vok. Niháda; prisv. pridjev Nihádīn; žensko ime (frekv.).

Iz perz. nihād = karakter; narav; srce; duša + naš nast. -a za ženski rod.

*Nihadeta (Nihádeta) vidi Nihada,

gen. -ē; vok. Nihádeta; prisv. pridjev Nihádetīn; žensko ime (rijetko).

Izv. od ž. imena Niháda dodavanjem na osnovu analog. nast. -eta.

*Nija (Nȉja) vidi Nijaz,

gen. -ē; vok. Nȉja; prisv. pridjev Nȉjīn; muško ime (c. Herc.) (rijetko).

Hipok. od Nìjāz

Nijaz (Nìjāz ili Nȉjāz),

gen. -áza; vok. Nȉjāze (u B. kr. i Nȉjāzu); prisv. pridjev Nijázov; muško ime (frekv.).

Iz tur. Niyāz, Niyāzī < perz. Niyāz (lično m. ime) = želja; molba; dar; poklon.

Hipok. Nȉja

Nijaza (Nijáza),

gen. -ē; vok. Nijáza; prisv. pridjev Nijázīn; žensko ime (rijetko).

Iz perz. niyāz = želja; molba; dar; poklon + naš nast. -a za ženski rod.

*Nijazeta (Nijázeta) vidi Nijaza,

gen. -ē; vok. Nijázeta; prisv. pridjev Nijázetīn; žensko ime (rijetko).

Izv. od ž. imena Nijáza dodavanjem na osnovu analog. nastavka -eta.

*Nijazija (Nijázija) vidi Nijaz,

gen. -ē; vok. Nijázija; prisv. pridjev Nijázijīn; muško ime (rijetko).

Izv. od Nìjāz dodavanjem našeg nast. -ija.

Nimeta (Nímeta),

gen. -ē; vok. Nímeta; prisv. pridjev Nímetīn; žensko ime (rijetko).

Iz ar. niʻmet = blagodat; sreća; zadovoljstvo; radost; uživanje + naš nast. -a za ženski rod.

*Nira (Níra) vidi Munira,

gen. -ē; vok. Nîro; prisv. pridjev Nírīn; žensko ime (rijetko).

Hipok. od Muníra

*Nisa (Nìsa ili Nísa) vidi Anisa, Enisa i Mirhunisa,

gen. -ē; vok. Nìsa; prisv. pridjev Nìsīn; Nísa, gen. -ē; vok. Nîso; prisv. pridjev Nísīn; žensko ime (frekv.).

Hipok. od Anìsa, Enìsa, Mirhunìsa

Nisana (Nisána),

gen. -ē; vok. Nisána; prisv. pridjev Nisánīn; žensko ime (rijetko).

Iz ar. nīsān (< asir.) = mjesec april (travanj) po starom julijanskom kalendaru + naš nast. -a za ženski rod.

Nisveta (Nìsveta),

gen. -ē; vok. Nìsveta; prisv. pridjev Nìsvetīn; žensko ime (manje frekv.).

Iz ar. niswet = žene + naš nast. -a za ženski rod.

U ovom imenu je oblik ar. množine upotrijebljen u značenju jednine.

Nizah (Nìzāh),

gen. -áha; vok. Nȉzāhu, Nìzāh; prisv. pridjev Nizáhov; muško ime (rijetko).

Iz ar. nizāh (pl. od nāzih i nezīh) = časni; čiste duše; čestiti; pošteni.

U ovom imenu je oblik ar. množine upotrijebljen u značenju jedinine.

*Nizaheta (Nizáheta) vidi Nezaheta,

gen. -ē; vok. Nizáheta; prisv. pridjev Nizáhetīn; žensko ime (rijetko).

Modif. od Nezáheta

Nizam (Nìzām),

gen. -áma; vok. Nȉzāme; prisv. pridjev Nizámov; muško ime (rijetko).

Iz ar. niẓām = organizacija; ustrojstvo; red; sustav; pravilnost.

Ovakvo značenje nije sasvim pogodno za lično ime, ali ime Nizam nije ni postalo neposredno od takvog značenja. Nizam je u srednjem vijeku bio počasni naziv vezira, npr. Nizamulmulk (= organizacija carstva), Nizamuddin (= organizacija vjere) i sl. U takvim složenicama »nizam« je dobio značenje »organizator«. Najpoznatiji organizator seldžučke imperije bio je u 11. stoljeću čuveni vezir sultana Malikšaha NizamuImulk. Taj je Perzijanac bio toliko značajna ličnost da ga nisu ni zvali rođenim imenom Hasan već uvijek po tituli Nizamulmulk, što u prijevodu znači »organizator države (carstva)«. I zbilja za vrijeme njegovog vezirovanja seldžučka imperija doživjela je svoju kulminaciju i u političkom i u kulturnom pogledu. Kasnije se njegova titula nizam počela davati kao lično ime.

Nizama (Nizáma) vidi Nizam,

gen. -ē; vok. Nizáma; prisv. pridjev Nizámīn; žensko ime (rijetko).

Izv. od m. imena Nìzām dodavanjem našeg nast. -a za ženski rod.

Nizar (Nìzār),

gen. -ára; vok. Nȉzāre, Nȉzāru; prisv. pridjev Nizárov; muško ime (rijetko).

Iz ar. niẓār = oštroumnost; bistrina.

Nizara (Nizára),

gen. -ē; vok. Nizára; prisv. pridjev Nizárīn; žensko ime (rijetko).

Iz ar. niẓār = oštroumnost; bistrina + naš nast. -a za ženski rod.

Hipok. Zára, Zȁra

*Nordin (Nȍrdīn) ili Norddin vidi Nurudin,

gen. -a; vok. Nȍrdīne; prisv. pridjev Nȍrdīnov; muško ime (rijetko).

Modif. od Nurùdīn

Nudžeim (Nudžèim),

gen. -a; vok. Nudžèime; prisv. pridjev Nudžèimov; muško ime (rijetko).

Iz ar. nuğeym = zvjezdica.

Nudžejma (Nudžéjma ili Nudžȅjma),

gen. -ē; vok. Nudžéjma; prisv. pridjev Nudžéjmīn; žensko ime (rijetko).

Iz ar. nuğeym = zvjezdica + naš nast. -a za ženski rod.

Nuh (Nûh),

gen. -a; vok. Nûhu; prisv. pridjev Nûhov; muško ime (rijetko).

Izv. od ar. imena Nūḥ (lično m. ime) < st. hebr. Noa = mir, odmor, počinak, utjeha.

Po Bibliji Noa, a po Kur’anu Nuh, je jedini čovjek koji je preživio strašni legendarni potop spasivši se u svojoj barci sa svojim sinovima.

Modif. Nùhan, Nùhija

*Nuhan (Nùhan) vidi Nuh,

gen. -a; vok. Nùhane; prisv. pridjev Nùhanov; (u Gacku: Nȕhān, gen. -a; vok. Nȕhāne; prisv. pridjev Nȕhānov); muško ime (manje frekv.).

Izv. od ar. imena Nūḥ dodavanjem našeg nast. -an.

Hipok. Núho, Núko, Núšo

Modif. od Nûh

*Nuhija (Nùhija) vidi Nuh,

gen. -ē; vok. Nùhija; prisv. pridjev Nùhijīn; muško ime (rijetko).

Izv. od ar. imena Nūḥ dodavanjem našeg nast. -ija.

Modif. od Nûh

*Nuho (Núho) vidi Nuhan,

gen. -ē (u ist. Herc. -a); vok. Nûho; prisv. pridjev Núhīn (u ist. Herc. Núhov); muško ime (manje frekv.).

Hipok. od Nùhan

*Nuhrudin (Nuhrùdīn) ili Nuhruddin vidi Nehrudin i Nurudin,

gen. -ína; vok. Nȕhrudīne; prisv. pridjev Nuhrudínov; muško ime (rijetko).

Modif. od Nehrùdīn i Nurúdīn

*Nuko (Núko) vidi Nuhan,

gen. -ē (u ist. Herc. -a); vok. Nûko; prisv. pridjev Núkīn (u ist. Herc. Núkov); muško ime (rijetko).

Hipok. od Nùhan

Numan (Nùmān),

gen. -ána; vok. Nȕmāne; prisv. pridjev Numánov; Númān, gen. -ána; vok. Nȕmāne; prisv. pridjev Numánov; muško ime (rijetko).

Iz tur. Numān < ar. Nuʻmān (lično m. ime) = nadimak kraljeva Hire (u Iraku), a osnovno značenje je »krv«.

Hipok. Númo

*Numo (Númo) vidi Numan,

gen. -ē (u ist. Herc. -a); vok. Nûmo; prisv. pridjev Númīn (u ist. Herc. Númov); muško ime (rijetko).

Hipok. od Nùmān

*Nuna (Núna) vidi Memnuna i Šemnuna,

gen. -ē; vok. Nûno; prisv. pridjev Núnīn; Nȕna, gen. -ē; vok. Nȕna; prisv. pridjev Nȕnīn; žensko ime (frekv.).

Hipok. od Memnúna i Šemnúna

*Nuno (Núno) vidi Memnun,

gen. -ē (u ist. Herc. -a); vok. Nûno; prisv. pridjev Núnīn (u ist. Herc. Núnov); muško ime.

Hipok. od Mèmnūn

Nura (Núra), sve češće u obliku Nur, vidi Nurija,

gen. -ē; vok. Nûro; prisv. pridjev Núrīn; žensko ime (frekv.).

Ovo ime može biti:

1) Od ar. nūr = svjetlost; sjaj + naš nast. -a za ženski rod;

2) Hipok. od ž. imena Nùrija.

*Nuraga (Nȕraga) vidi Nurija i Agan,

gen. -ē; vok. Nȕraga; prisv. pridjev Nȕragīn; muško ime (frekv.).

Složeno ime od Núrija i àga.

*Nurda (Nȕrda) vidi Nurudin,

gen. -ē; vok. Nȕrda; prisv. pridjev Nȕrdīn; muško ime (c. Herc.) (rijetko).

Hipok. od Nurùdīn

Nurdžihan (Nurdžìhān),

gen. -ána; vok. Nȕrdžihāne; prisv. pridjev Nurdžihánov; muško ime (rijetko).

Složeno ime od ar. nūr = svjetlost; sjaj i perz. ğihān = svijet; ljudi; čovječanstvo. Značenje = svjetlost svijeta; sjaj čovječanstva.

Nurdžihana (Nurdžihána) vidi Nurdžihan,

gen. -ē; vok. Nurdžihána; prisv. pridjev Nurdžihánīn; žensko ime (rijetko).

Izv. od m. imena Nurdžìhān dodavanjem našeg nast. -a za ženski rod.

*Nuredin (Nurèdīn) ili Nureddin vidi Nurudin,

gen. -ína; vok. Nȕredīne; prisv. pridjev Nuredínov; muško ime (rijetko).

Modif. od Nurùdīn

*Nureta (Núreta) vidi Nura,

gen. -ē; vok. Núreta; prisv. pridjev Núretīn; žensko ime (rijetko).

Izv. od Núra dodavanjem na osnovu analog. nast. -eta.

*Nuridin (Nurìdīn) ili Nuriddin vidi Nurudin,

gen. -ína; vok. Nȕridīne; prisv. pridjev Nuridínov; muško ime (manje frekv.).

Modif. od Nurùdīn

*Nurihana (Nurihána) vidi Nura i Hana,

gen. -ē; vok. Nùrihāno; prisv. pridjev Nurihánīn; žensko ime (rijetko).

Slož. ime od Núra i Hána

Nurija (Núrija),

gen. -ē; vok. Núrija; prisv. pridjev Núrijīn; muško ime (frekv.).

Iz tur. Nūrī (lično m. ime), od ar. nūri(yy) = sjajnī; svjetlī + naš nast. -(j)a.

Hipok. Nùrkan, Núrko

Nurija (Nùrija),

gen. -ē;. vok. Nùrija; prisv. pridjev Nùrijīn; žensko ime (frekv.).

Iz tur. Nuri (lično ž. ime), od ar. nūriyye = svjetla; sjajna + naš nast. -ja za ženski rod.

Hipok. Núra, Nûrka

Nurizvet (Nurìzvet),

gen. -a; vok. Nurìzvete; prisv. pridjev Nurìzvetov; muško ime (rijetko).

Složeno ime od ar. nūr = svjetlost; sjaj i ar. ‘izwet = rod; rodbinska veza. Značenje = sjaj, svjetlost roda i rodbine.

*Nurka (Nûrka) vidi Nurija,

gen. -ē; vok. Nûrka, Nûrko; prisv. pridjev Núrkīn; žensko ime (manje frekv.).

Hipok. od Nùrija

*Nurkan (Nùrkan) vidi Nurija i Nurudin,

gen. -a; vok. Nùrkane; prisv. pridjev Nùrkanov; muško ime (rijetko).

Hipok. od Núrija i Nurùdīn

*Nurko (Núrko) vidi Nurija i Nurudin,

gen. -ē (u ist. Herc. -a); vok. Nûrko; prisv. pridjev Núrkīn (u ist. Herc. Núrkov); muško ime (manje frekv.).

Hipok. od Núrija i Nurùdīn

Nurudin (Nurùdīn ili Nurùdin) ili Nuruddin,

gen. -ína; vok. Nȕrudīne; prisv. pridjev Nurudínov; muško ime (frekv.).

Iz tur. Nuruddīn < ar. Nūru-ddīn (lično m. ime), složeno od ar. nūr = sjaj; svjetlost i ar. eddīn = vjera. Značenje = sjaj, svjetlost vjere.

Modif. Narùdīn, Nȍrdīn, Nuhrùdīn, Nurèdīn, Nurìdīn

Hipok. Nȕrda, Nùrkan, Núrko

*Nurzekija (Nurzekíja) vidi Nura i Zekija,

gen. -ē; vok. Nurzekíja; prisv. pridjev Nurzekíjīn; žensko ime (rijetko).

Složeno ime od Núra i Zekíja.

Nushat (Nùshat),

gen. -a; vok. Nùshate; prisv. pridjev Nùshatov; muško ime (rijetko).

Iz ar. nuṣḥat = čistoća; bistrina; iskrenost.

Nusheta (Nùsheta),

gen. -ē; vok. Nùsheta; prisv. pridjev Nùshetīn; žensko ime (rijetko).

Ovo se ime može izvoditi iz 2 ar. korijena:

1) Kao modif. od nuṣḥat = čistoća; bistrina; iskrenost + naš nast. -a za ženski rod;

2) Iz nuzhet = veselje; osvježenje; okrepa + naš nast. -a za ženski rod.

*Nusra (Nȕsra) vidi Nusret,

gen. -ē; vok. Nȕsra; prisv. pridjev Nȕsrīn; muško ime (c. Herc.) (manje frekv.).

Hipok. od Nùsret

*Nusra (Núsra) vidi Nusreta,

gen. -ē; vok. Nûsro; prisv. pridjev Núsrīn; žensko ime (manje frekv.).

Hipok. od Nùsreta

Nusret (Nùsret),

gen. -a; vok. Nùsrete; prisv. pridjev Nùsretov; muško ime (frekv.).

Iz tur. Nusret (lično m. ime), od ar. nuṣret = pomoć; pobjeda.

Hipok. Nȕsra, Núsro

Nusreta (Nùsreta) vidi Nusret,

gen. -ē; vok. Nùsreta; prisv. pridjev Nùsretīn; žensko ime (frekv.).

Izv. od m. imena Nùsret dodavanjem našeg nast. -a za ženski rod.

Hipok. Núsra

*Nusro (Núsro) vidi Nusret,

gen. -ē (u ist. Herc. -a); vok. Nûsro; prisv. pridjev Núsrīn (u ist. Herc. Núsrov); muško ime (manje frekv.).

Hipok. od Nùsret

*Nušo (Núšo) vidi Nuhan,

gen. -ē (u ist. Herc. -a); vok. Nûšo; prisv. pridjev Núšīn (u ist. Herc. Núšov); muško ime (rijetko).

Hipok. od Nùhan

Nutfeta (Nùtfeta),

gen. -ē; vok. Nùtfeta; prisv. pridjev Nùtfetīn; žensko ime (rijetko).

Iz ar. nuṭfet = čista voda; sjeme; misao + naš nastavak -a za ženski rod.

© Copyright