M (Madžid–Muziba)

Madžid (Mádžid),
gen. -a; vok. Mádžide; prisv. pridjev Mádžidov; muško ime (rijetko).
Iz ar. Māğid (lično m. ime) = slavan; čuven; znamenit; plemenit.
Hipok. Džído

Madžida (Madžìda),
gen. -ē, vok. Madžìda; prisv. pridjev Madžìdīn; žensko ime (manje frekv.).
Iz tur. Macide (lično ž. ime), od ar. māğide = slavna; čuvena; znamenita; plemenita.
Hipok. Džída, Džȉda

*Magba (Mágba) vidi Magbula,
gen. -ē; vok. Mâgbo; prisv. pridjev Mágbīn; žensko ime (rijetko).
Hipok. od Magbúla

Magbul (Màgbūl),
gen. -úla; vok. Mȁgbūle; prisv. pridjev Magbúlov; muško ime (rijetko).
Iz ar. maqbūl = ugodan; obljubljen; rado viđen.

Magbula (Magbúla),
gen. -ē; vok. Magbúla; prisv. pridjev Magbúlīn; žensko ime (frekv.).
Iz tur. Makbule (lično ž. ime), od ar. maqbūle = ugodna; rado viđena; dobrodošla.
Hipok. Búla, Bûlka, Mágba

Magdub (Màgdūb),
gen. -úba; vok. Mȁgdūbe; prisv. pridjev Magdúbov; muško ime (rijetko).
Iz ar. magḍūb = kozičav; ospičav; rasrđen; ljut.
Ime je, vjerovatno, zaštitno (profilaktično) da se ne bi dijete »ureklo« i da mu ne bi štetili zli duhovi.

*Maha (Mȁha) vidi Mahir i Mahmud,
gen. -ē; vok. Mȁha; prisv. pridjev Mȁhīn; muško ime (c. Herc.) (rijetko).
Hipok. od Máhir, Màhmud

Mahbub (Màhbūb),
gen. -úba; vok. Mȁhbūbe; prisv. pridjev Mahbúbov; muško ime (rijetko).
Iz ar. maḥbūb = drag; mio; omiljen; voljen.

Mahbuba (Mahbúba),
gen. -ē; vok. Mahbúba; prisv. pridjev Mahbúbīn; žensko ime (frekv.).
Iz ar. maḥbūbe = draga; mila; omiljena; voljena.
Hipok. Búba

Mahfuz (Màhfūz),
gen. -úza; vok. Mȁhfūze; prisv. pridjev Mahfúzov; muško ime (rijetko).
Iz ar. maḥfūẓ = sačuvan; zaštićen; osiguran.
Hipok. Fȕza, Fúzo

Mahfuza (Mahfúza),
gen. -ē; vok. Mahfúza; prisv. pridjev Mahfúzīn; žensko ime (rijetko).
Iz ar. maḥfūẓe = sačuvana; zaštićena; osigurana.
Hipok. Fúza

Mahir (Máhir),
gen. -a; vok. Máhire; prisv. pridjev Máhirov; muško ime (manje frekv.).
Iz tur. Mahir < ar. Māhir (lično m. ime) = vješt; okretan; spretan; sposoban.
Hipok. Mȁha, Máhko, Máho, Mášo

Mahira (Mahìra),
gen. -ē; vok. Mahìra; prisv. pridjev Mahìrīn; žensko ime (manje frekv.).
Iz tur. Mahire (lično ž. ime), od ar. māhire = vješta; okretna; spretna; sposobna.

*Mahko (Máhko) vidi Mahir i Mahmud,
gen. -ē (u ist. Herc. -a); vok. Mâhko; prisv. pridjev Máhkīn (u ist. Herc. Máhkov); muško ime (rijetko).
Hipok. od Máhir i Màhmud

Mahmud (Màhmud),
gen. -a; vok. Màhmude; prisv. pridjev Màhmudov; muško ime (frekv.).
Iz tur. Mahmud < ar. Maḥmūd (lično m. ime) = hvaljen; pohvaljen.
Modif. Màhmut
Hipok. Mȁha, Máhko, Máho, Mášo

*Mahmut (Màhmut) vidi Mahmud,
gen. -a; vok. Màhmute; prisv. pridjev Màhmutov; muško ime (frekv.).
Modif. od Màhmud

*Maho (Máho) vidi Mahir i Mahmud,
gen. -ē (u ist. Herc. -a); vok. Mâho; prisv. pridjev Máhīn (u ist. Herc. Máhov); muško ime (frekv.).
Hipok. od Máhir i Màhmud

Maid (Máid),
gen. -a; vok. Máide; prisv. pridjev Máidov; muško ime (rijetko).
Iz ar. māʻiḍ = srdit; ljut; ogorčen.

Maida (Maìda),
gen. -ē; vok. Maìda; prisv. pridjev Maìdīn: žensko ime (frekv.).
Iz tur. Maide (lično ž. ime), od ar. māʻiḍe = srdita; ljuta; ogorčena.

Maksida (Maksìda),
gen. -ē; vok. Maksìda; prisv. pridjev Maksìdīn; Maksída, gen. -ē; vok. Maksída; prisv. pridjev Maksídin; žensko ime (manje frekv.).
Iz ar. maqṣid = cilj; namjera; težnja + naš nast. -a za ženski rod.
Hipok. Sída

Maksud (Màksūd),
gen. -úda; vok. Mȁksūde; prisv. pridjev Maksúdov; muško ime (manje frekv.).
Iz ar. maqṣūd = željan; tražen; svrha; cilj; smisao.
Hipok. Súdo
Modif. Mèksūd

Maksuda (Maksúda) vidi Maksud,
gen. -ē; vok. Maksúda; prisv. pridjev Maksúdīn; žensko ime (manje frekv.).
Izv. od m. imena Màksūd dodavanjem našeg nast. -a za ženski rod.
Hipok. Súda

Maksuma (Maksúma),
gen. -ē; vok. Maksúma; prisv. pridjev Maksúmīn; žensko ime (rijetko).
Iz tur. Māsume (lično ž. ime), modif. od ar. māʻṣūme = nevina; bez grijeha; sačuvana; zaštićena.
Hipok. Súma, Súmka

*Malćo (Málćo) vidi *Malić i Malik,
gen. -ē (u ist. Herc. -a); vok. Mâlćo; prisv. pridjev Málćīn (u ist. Herc. Málćov); muško ime (rijetko).
Hipok. od Málić

*Malić (Málić) vidi Malik,
gen. -a; vok. Máliću; prisv. pridjev Málićev; muško ime (frekv.).
Modif. od Málik
Hipok. Málćo

*Malića (Malìća) vidi Malika,
gen. -ē; vok. Malìća; prisv. pridjev Malìćīn; žensko ime (manje frekv.).
Modif. od Malìka

Malik (Málik),
gen. -a; vok. Málik, Málike (u B. kr. i Máliku); prisv. pridjev Málikov; muško ime (frekv.).
Iz ar. Mālik (lično m. ime) = vladar; gospodar; vlasnik.
Modif. Málić
Hipok. Màlkan

Malika (Malìka),
gen. -ē; vok. Malìka; prisv. pridjev Malìkīn; žensko ime (manje frekv.).
Iz ar. mālike = vladarica; gospodarica; vlasnica.
Hipok. Málka
Modif. Malìća

*Malka (Málka) vidi Malika,
gen. -ē; vok. Mâlko; prisv. pridjev Málkīn; žensko ime (manje frekv.).
Hipok. od Malìka

*Malkan (Màlkan) vidi Malik,
gen. -a; vok. Màlkane; prisv. pridjev Màlkanov; muško ime (rijetko).
Hipok. od Málik

*Malkija (Màlkija) vidi Malika,
gen. -ē; vok. Màlkija; prisv. pridjev Màlkijīn; žensko ime (rijetko).
Izv. od hipok. Málka (< Malìka) dodavanjem na osnovu našeg nast. -ija.

Malkoč (Màlkoč),
gen. -a; vok. Màlkoče; prisv. pridjev Màlkočev; muško ime (rijetko).
Iz tur. malkoç = vođa turske jurišne konjice; junak. Malkoč je u Bosni i Hercegovini češće kao prezime nego ime.

Maludin (Malùdīn) ili Maluddin,
gen. -ína; vok. Mȁludīne; prisv. pridjev Maludínov; muško ime (rijetko).
Složeno ime od ar. māl = bogatstvo; posjed; imanje; kapital; novac i ar. eddīn = vjera. Značenje = kapital, bogatstvo vjere.
Hipok. Díno

*Mana (Mána) vidi Ehlimana,
gen. -ē; vok. Mâno; prisv. pridjev Mánīn; žensko ime (rijetko).
Hipok. od Ehlimána

Maruf (Márūf),
gen. -úfa; vok. Márūfe; prisv. pridjev Marúfov; Máruf, gen. -a; vok. Márufe; prisv. pridjev Márufov; muško ime (rijetko).
Iz ar. maʻrūf = dobar; pristojan; uljudan; poznat; čuven.

*Masa (Mása) vidi Almasa i Elmasa,
gen. -ē; vok. Mâso; prisv. pridjev Másīn; žensko ime (manje frekv.).
Hipok. od Almása i Elmása

Masuma (Masúma),
gen. -ē; vok. Masúma; prisv. pridjev Masúmīn; žensko ime (rijetko).
Iz tur. Māsume (lično ž. ime), od ar. maʻṣūme = nevina; bez grijeha; sačuvana; zaštićena.
Modif. Maksúma
Hipok. Súma, Súmka

*Mašo (Mášo) vidi Mahir i Mahmud,
gen. -ē (u ist. Herc. -a); vok. Mâšo; prisv. pridjev Mášīn (u ist. Herc. Mášov); muško ime (frekv.).
Hipok. od Máhir, Màhmud (Màhmut)

*Maza (Máza) vidi *Elmaza,
gen. -ē; vok. Mâzo; prisv. pridjev Mázīn; žensko ime (rijetko).
Hipok. od Elmáza

*Mazaga (Mȁzaga) vidi *Almaz i Agan,
gen. -ē; vok. Mȁzaga; prisv. pridjev Mȁzagīn; muško ime (rijetko).
Složeno ime od hipok. Mázo (< Àlmāz) i aga.

Mazlum (Màzlūm),
gen. -úma; vok. Mȁzlūme; prisv. pridjev Mazlúmov; muško ime (rijetko).
Iz ar. maẓlūm = onaj kome je učinjena nepravda; koji trpi nasilje; tlačen; ugnjeten.

Mazluma (Mazlúma),
gen. -ē; vok. Mazlúma; prisv. pridjev Mazlúmīn; žensko ime (rijetko).
Iz ar. maẓlūme = ona kojoj je učinjena nepravda; koja trpi nasilje; tlačena; ugnjetena.

*Mazo (Mázo) vidi *Almaz i *Elmaz,
gen. -ē (u ist. Herc. -a); vok. Mâzo; prisv. pridjev Mázīn (u ist. Herc. Mázov); muško ime (manje frekv.).
Hipok. od Àlmāz i Èlmāz

Mebrura (Mebrúra),
gen. -ē; vok. Mebrúra; prisv. pridjev Mebrúrīn; žensko ime (rijetko).
Iz ar. mebrūre = dobra; blažena.
Hipok. Rúra

*Meda (Méda) vidi Mediha,
gen. -ē; vok. Mêdo; prisv. pridjev Médīn; muško ime (rijetko).
Hipok. od Medìha

*Medaga (Mȅdaga) vidi Ahmed, Mehmed i Agan,
gen. -ē; vok. Mȅdaga; prisv. pridjev Mȅdagīn; muško ime (rijetko).
Složeno ime od hipok. Médo (< Àhmed i Mȅhmed) i aga.

*Medan (Mèdan) vidi Ahmed i Mehmed,
gen. -a; vok. Mèdane; prisv. pridjev Mèdanov; muško ime (rijetko).
Izv. od hipok. Médo (< Àhmed i Mȅhmed) dodavanjem na osnovu našeg nast. -an.

Medhija (Medhìja),
gen. -ē; vok. Medhìja; prisv. pridjev Medhìjīn; žensko ime (rijetko).
Iz ar. medḥ = pohvala; hvaljenje; uzdizanje + ar. adj. sufiks za ženski rod -iyye.

Medih (Mèdīh),
gen. -íha; vok. Mȅdīhu; prisv. pridjev Medíhov; muško ime (rijetko).
Iz ar. medīḥ = velik; moćan; silan.

Mediha (Medìha),
gen. -ē; vok. Medìha; prisv. pridjev Medìhīn; žensko ime (manje frekv.).
Iz ar. medīḥe = velika; moćna; silna.
Hipok. Méda

Medin (Mèdīn),
gen. -ína; vok. Mȅdīne; prisv. pridjev Medínov; muško ime (rijetko).
Iz ar. medīn = lav.

Medina (Medína) vidi Medin,
gen. -ē; vok. Medína; prisv. pridjev Medínīn; žensko ime (rijetko).
1) Iz ar. medīne = grad;
2) Izv. od m. imena Mèdīn dodavanjem našeg nast. -a za ženski rod.
Hipok. Dína

*Medo (Médo) vidi Ahmed i Mehmed,
gen. -ē (u ist. Herc. -a); vok. Mêdo; prisv. pridjev Médīn (u ist. Herc. Médov); muško ime (rijetko).
Hipok. od Àhmed i Mȅhmed

Medžid (Mèdžīd),
gen. -ída; vok. Mȅdžīde (u B. kr. i Mȅdžīdu); prisv. pridjev Medžídov; muško ime (frekv.).
Iz ar. meğīd = izvrstan; izvanredan; slavan; čuven; plemenit. (Ovo je ime, zapravo, skraćeno od punog imena Abdulmèdžīd).

Medžida (Medžìda),
gen. -ē; vok. Medžìda; prisv. pridjev Medžìdīn; žensko ime (manje frekv.).
Iz ar. meğīde = izvrsna; izvanredna; slavna; čuvena; ple­menita.

Mefail (Mefáil),
gen. -a; vok. Mefáile; prisv. pridjev Mefáilov; muško ime (rijetko).
Iz ar. mefāʻīl = učinjeni; urađeni; rasrđeni; ljuti; učinci; djelovanja; efekti. (U ovom imenu je arapski oblik množine upotrijebljen u značenju naše jednine).

*Mefaret (Mefáret) vidi Mefharet,
gen. -a; vok. Mefárete; prisv. pridjev Mefáretov; muško ime (rijetko).
Modif. od Mefháret

*Mefareta (Mefáreta) vidi Mefhareta,
gen. -ē; vok. Mefáreta; prisv. pridjev Mefáretīn; žensko ime (rijetko).
Modif. od Mefháreta

Mefharet (Mefháret),
gen. -a; vok. Mefhárete; prisv. pridjev Mefháretov; muško ime (rijetko).
Iz ar. mefḥaret = ponos; slava; gordost.
Modif. Mefáret

*Mefhareta (Mefháreta) vidi Mefharet,
gen. -ē; vok. Mefháreta; prisv. pridjev Mefháretīn; žensko ime (rijetko).
Izv. od m. imena Mefháret dodavanjem našeg nast. -a za ženski rod.
Modif. Mefáreta, Mèfreta, Nefáreta

*Mefreta (Mèfreta) vidi Mefhareta,
gen. -ē; vok. Mèfreta; prisv. pridjev Mefretīn; žensko ime (rijetko).
Modif. od Mefháreta

Mefudin (Mefùdīn) ili Mefuddin,
gen. -ína; vok. Mȅfudīne; prisv. pridjev Mefudínov; muško ime (rijetko).
Modif. od ar. nefʻuddīn = korist, dobitak, dobrobit vjere.

*Meha (Mȅha) vidi Mehmed i Muhamed,
gen. -ē; vok. Mȅha; prisv. pridjev Mȅhīn; muško ime (c. Herc.) (frekv.).
Hipok. od Mȅhmed

*Mehan (Mèhan) vidi Mehmed i Muhamed,
gen. -a; vok. Mèhane; prisv. pridjev Mèhanov; muško ime (frekv.).
Izv. od hipok. Mého (< Mȅhmed) dodavanjem na osnovu našeg nast. -an.

Mehdija (Mèhdija),
gen. -ē; vok. Mèhdija; prisv. pridjev Mèhdijīn; muško ime (rijetko).
Iz tur. Mehdī < ar. Mehdī(yy) (lično m. ime) = onaj koji je na pravom putu + naš nastavak -(j)a.

Mehdija (Mehdíja),
gen. -ē; vok. Mehdíja; prisv. pridjev Mehdíjīn; žensko ime (rijetko).
Iz ar. mehdiyye = ona koja je na pravom putu.

*Mehdin (Mèhdīn) vidi Muhidin,
gen. -ína; vok. Mȅhdīne; prisv. pridjev Mehdínov; muško ime (rijetko).
Modif. od Muhìdīn

*Mehemed (Mehèmed) vidi Mehmed i Muhamed,
gen. -a; vok. Mehèmede; prisv. pridjev Mehèmedov; muško ime (rijetko).
Modif. od Mȅhmed

*Mehica (Mȅhica) vidi Mehmed i Muhamed,
gen. -ē; vok. Mȅhica, Mȅhice; prisv. pridjev Mȅhičīn; muško ime (rijetko).
Izv. od hipok. Mého (< Mȅhmed) dodavanjem na osnovu našeg nast. -ica.

*Mehić (Mȅhić) vidi Mehmed i Muhamed,
gen. -a; vok. Mȅhiću; prisv. pridjev Mȅhićev; muško ime (rijetko).
Izv. od hipok. Mého (< Mȅhmed) dodavanjem na osnovu našeg nast. -ić.

*Mehija (Mèhija) vidi Mehmed i Muhamed,
gen. -ē; vok. Mèhija; prisv. pridjev Mèhijīn; muško ime (rijetko).
Izv. od hipok. Mého (< Mȅhmed) dodavanjem na osnovu našeg nast. -ija.

Mehlema (Mèhlema),
gen. -ē; vok. Mèhlema; prisv. pridjev Mèhlemīn; žensko ime (rijetko).
Modif. od tur. melhem < ar. merhem = mast, krema (za rane); flaster; zavoj + naš nast. -a za ženski rod. Figurativno = blaga, dobra, fina; korisna. Postoji mišljenje da melhem, odnosno ar. merhem potječe od grč. málagma s istim značenjem.

*Mehlidžana (Mehlidžána) vidi Mehridžana i Mihridžana,
gen. -ē; vok. Mehlidžána; prisv. pridjev Mehlidžánīn; žensko ime (rijetko).
Modif. od Mehridžána, Mihridžána

Mehmed (Mȅhmed),
gen. -a; vok. Mȅhmede; prisv. pridjev Mȅhmedov; muško ime (frekv.). 
Iz tur. Mehmed (lično m. ime) < ar. Muḥammed = hvaljen; slavljen; dostojan svake hvale.
Modif. Mehèmed
Hipok. i hipok. derivati: Mèdan, Médo, Mȅha, Mèhan, Mȅhica, Mȅhić, Mèhija, Mého, Mèhuka, Mèmija, Mèmiš, Mèmkan, Mémo, Mȅša, Mèšan, Mȅško, Méšo

*Mehmedalija (Mehmedàlija) vidi Mehmed i Alija, 
gen. -ē; vok. Mehmedàlija; prisv. pridjev Mehmedàlijīn; muško ime (frekv.).
Složeno ime od Mȅhmed i Àlija

*Meho (Mého) vidi Mehmed i Muhamed,
gen. -ē (u ist. Herc. -a); vok. Mêho; prisv. pridjev Méhīn (u ist. Herc. Méhov); muško ime (frekv.).
Hipok. od Mȅhmed

Mehrema (Mèhrema),
gen. -ē; vok. Mèhrema; prisv. pridjev Mèhremīn; Mehrèma, gen. -ē; vok. Mehrèma; prisv. pridjev Mehrèmīn; žensko ime (rijetko).
Modif. od ar. maḥrem = ono što je sveto, što je zabranjeno + naš nast. -a za ženski rod.

Mehriba (Mehrìba),
gen. -ē; vok. Mehrìba; prisv. pridjev Mehrìbīn; žensko ime (rijetko).
Modif. od ar. muhribe = marljiva; koja se trudi i zalaže u poslu.

Mehridžan (Mehrìdžān),
gen. -ána; vok. Mȅhridžāne; prisv. pridjev Mehridžánov; muško ime (manje frekv.).
Iz ar. mehreğān, mihreğān < perz. mehr-ğān = jesenja ravnodnevnica; proslava; festival.
Hipok. Méhro

Mehridžana (Mehridžána) vidi Mehridžan,
gen. -ē; vok. Mehridžána; prisv. pridjev Mehridžánīn; žensko ime (manje frekv.).
Izv. od m. imena Mehrìdžān dodavanjem našeg nast. -a za ženski rod.
Modif. Mehlidžána

*Mehro (Méhro) vidi Mehridžan,
gen. -ē (u ist. Herc. -a); vok. Mêhro; prisv pridjev Méhrīn (u ist. Herc. Méhrov); muško ime (rijetko).
Hipok. od Mehrìdžān

Mehrudin (Mehrùdīn),
gen. -ína; vok. Mȅhrudīne; prisv. pridjev Mehrudínov; muško ime (rijetko).
Složeno ime od ar. mehr = upućenost; poznavanje; stručnost i ar. eddīn = vjera. Značenje = stručno poznavanje vjere.

Mehrura (Mehrúra),
gen. -ē; vok. Mehrúra; prisv. pridjev Mehrúrīn; žensko ime (rijetko).
Modif. od ar. maḥrūre = vatrena; žustra; plahovita; raspaljena.

*Mehsud (Mèhsūd) vidi Mesud,
gen. -úda; vok. Mȅhsūde; prisv. pridjev Mehsúdov; muško ime (rijetko).
Modif. od Mèsūd

*Mehudin (Mehùdīn) vidi Muhidin,
gen. -ína; vok. Mȅhudīne; prisv. pridjev Mehudínov; muško ime (rijetko).
Modif. od Muhìdīn

*Mehuka (Mèhuka) vidi Mehmed i Muhamed,
gen. -ē; vok. Mèhuka; prisv. pridjev Mèhukīn; muško ime (rijetko).
Izv. od hipok. Mého (< Mȅhmed) dodavanjem na osnovu našeg nast. -uka.

*Mehura (Mèhura) vidi Mehmed i Muhamed,
gen. -ē; vok. Mèhura; prisv. pridjev Mèhurīn; muško ime (rijetko).
Izv. od hipok. Mého (< Mȅhmed) dodavanjem na osnovu našeg pejor. nastavka -ura.

*Mehviba (Mehvìba) vidi Mevhiba,
gen. -ē; vok. Mehvìba; prisv. pridjev Mehvìbīn; žensko ime (rijetko).
Modif. od Mevhìba

Mejaz (Mèjāz),
gen. -áza; vok. Mȅjāze (u B. kr. Mȅjāzu); prisv. pridjev Mejázov; muško ime (manje frekv.).
Iz ar. meyyāz = vrlo istaknut; izvrstan; poseban.
Hipok. Méjo

Mejaza (Mejáza),
gen. -ē; vok. Mejáza; prisv. pridjev Mejázīn; žensko ime (rijetko).
Iz ar. meyyāze = vrlo istaknuta; izvrsna; posebna.
Hipok. Jáza

*Mejo (Méjo) vidi Mejaz,
gen. -ē (u ist. Herc. -a); vok. Mêjo; prisv pridjev Méjīn (u ist. Herc. Méjov); muško ime (rijetko).
Hipok. od Mèjāz

*Mejra (Méjra) vidi Merjema,
gen. -ē; vok. Mêjro; prisv. pridjev Méjrīn; žensko ime (frekv.).
Hipok. od Mèjrema (< Mèrjema)

*Mejrema (Mèjrema) vidi Merjema,
gen. -ē; vok. Mèjrema; prisv. pridjev Mèjremīn; žensko ime (frekv.).
Modif. od Mèrjema
Hipok. Méjra

*Mejruša (Mèjruša) vidi Mejrema i Merjema,
gen. -ē; vok. Mèjruša, Mèjrušo; prisv. pridjev Mèjrušīn; žensko ime (rijetko).
Izv. od hipok. Méjra dodavanjem na osnovu našeg nast. -uša.

*Meka (Méka) vidi Mekrema i Meleka,
gen. -ē; vok. Mêko; prisv. pridjev Mékīn; žensko ime (rijetko).
Hipok. od Mekrèma i Mȅleka

Mekrema (Mekrèma),
gen. -ē; vok. Mekrèma; prisv. pridjev Mekrèmīn; žensko ime (manje frekv.).
Iz ar. mekreme = plemenita; darežljiva.
Hipok. Méka

*Meksud (Mèksūd) vidi Maksud,
gen. -úda; vok. Mȅksūde; prisv. pridjev Meksúdov; muš­ko ime (rijetko).
Modif. od Màksūd

*Mela (Mȅla ili Méla) vidi Amela, Ekmela, Melaheta, *Meleća, Meleka, Meliha i Melika,
gen. -ē; vok. Mȅla; prisv. pridjev Mȅlīn; Méla, gen. -ē; vok. Mêlo; prisv. pridjev Mélīn; (u B. kr. Méle, gen. -ē; vok. Mêle; prisv. pridjev Mélīn); žensko ime (frekv.).
Hipok. od Àmela, Èkmela, Meláheta, Mȅleća, Mȅleka, Melìha, Melìka

Melaheta (Meláheta),
gen. -ē; vok. Meláheta; prisv. pridjev Meláhetīn; žensko ime (manje frekv.).
Iz ar. melāḥat = ljepota; ljupkost; elegancija; dobrota + naš nast. -a za ženski rod.
Hipok. Mȅla

*Melća (Mélća) vidi Meleća i Meleka,
gen. -ē; vok. Mêlćo; prisv. pridjev Mélćīn; žensko ime (frekv.).
Hipok. od Mȅleća

*Melćija (Mèlćija) vidi Meleća i Meleka,
gen. -ē; vok. Mèlćija; prisv. pridjev Mèlćijīn; žensko ime (rijetko).
Izv. od hipok. Mélća dodavanjem na osnovu našeg nast. -ija.

*Meleća (Mȅleća) vidi Meleka,
gen. -ē; vok. Mȅleća; prisv. pridjev Mȅlećīn; žensko ime (frekv.).
Modif. od MȅIeka
Hipok. Mȅla i Mélća

*Melećka (Mȅlećka) vidi Meleća i Meleka,
gen. -ē; vok. Mȅlećka, Mȅlećko; prisv. pridjev Mȅlećkīn; žensko ime (rijetko).
Izv. od Mȅleća dodavanjem na osnovu našeg nast. -ka.

Melek (Mȅlek),
gen. -a; vok. Mȅlek; prisv. pridjev Mȅlekov; muško ime (rijetko).
Iz ar. melek = anđeo (< etiop.).

Meleka (Mȅleka),
gen. -ē; vok. Mȅleka; prisv. pridjev Mȅlekīn; žensko ime (manje frekv.).
Iz tur. Melek (lično ž. ime), od ar. melek (< etiop.) = anđeo + naš nast. -a za ženski rod.
Modif. Mȅleća
Hipok. Méka, Mȅla, Mélka

*Melića (Melìća) vidi Melika,
gen. -ē; vok. Melìća; prisv. pridjev Melìćīn; žensko ime (rijetko).
Modif. od Melìka

Meliha (Melìha),
gen. -ē; vok. Melìha; prisv. pridjev Melìhīn; žensko ime (frekv.).
Iz tur. Meliha (lično ž. ime), od ar. meliḥa = lijepa; krasna; oštroumna; ugodna; dobra.
Hipok. Mȅla, Méla

Melika (Melìka),
gen. -ē; vok. Melìka; prisv. pridjev Melìkīn; žensko ime (frekv.).
Iz ar. melike = vladarica; kraljica; gospodarica.
Hipok. Mȅla, Méla
Modif. Melìća

*Melka (Mélka) vidi Meleka,
gen. -ē; vok. Mêlko; prisv. pridjev Mélkīn; žensko ime (manje frekv.).
Hipok. od Mȅleka

*Melkija (Mèlkija) vidi Meleka,
gen. -ē; vok. Mèlkija; prisv. pridjev Mèlkijīn; žensko ime (rijetko).
Izv. od hipok. Mélka dodavanjem na osnovu našeg nast. -ija.

*Memaga (Mȅmaga) vidi Memo i Agan,
gen. -ē; vok. Mȅmaga; prisv. pridjev Mȅmagīn; muško ime (rijetko).
Složeno ime od hipok. Mémo i aga.

*Meman (Mèman) vidi Memnun i Sulejman,
gen. -a; vok. Mèmane; prisv. pridjev Mèmanov; muško ime (rijetko).
Hipok. od Mèmnūn i Sulèjmān

Memduh (Mèmdūh),
gen. -úha; vok. Mèmdūh; prisv. pridjev Memdúhov; muško ime (rijetko).
Iz ar. memdūḥ = hvaljen; pohvaljen; proslavljen (u pjesmi).

*Memija (Mèmija) vidi Memo,
gen. -ē; vok. Mèmija; prisv. pridjev Mèmijīn; muško ime (rijetko).
Izv. od hipok. Mémo dodavanjem na osnovu našeg nast. -ija.
U Bosni i Hercegovini postoji i prezime Memija.

*Memiš (Mèmiš) vidi Memo,
gen. -a; vok. Mèmiše, Mèmišu; prisv. pridjev Mèmišev, Mèmišov; muško ime (manje frekv.).
Izv. od hipok. Mémo dodavanjem na osnovu našeg nast. -iš.

*Memkan (Mèmkan) vidi Memko,
gen. -a; vok. Mèmkane; prisv. pridjev Mèmkanov; muško ime (rijetko).
Izv. od hipok. Mémko dodavanjem na osnovu našeg nast. -an.

*Memko (Mémko) vidi Memo,
gen. -ē (u ist. Herc. -a); vok. Mêmko; prisv pridjev Mémkīn (u ist. Herc. Mémkov); muško ime (rijetko).
Izv. od hipok. Mémo dodavanjem na osnovu našeg nast. -ko.

Memnun (Mèmnūn),
gen. -úna; vok. Mȅmnūne; prisv. pridjev Memnúnov; muško ime (rijetko).
Iz ar. memnūn = zahvalan; zadovoljan; jak; snažan.
Hipok. i hipok. derivati: Mèman, Mèmkan, Mémo, Núno

Memnuna (Memnúna),
gen. -ē; vok. Memnúna; prisv. pridjev Memnúnīn; žensko ime (frekv.).
Iz tur. Memnūne (lično ž. ime), od ar. memnūne = zahvalna; zadovoljna; jaka; snažna.
Hipok. Núna, Nȕna

*Memo (Mémo) vidi Mehmed, Memnun i Mensur,
gen. -ē (u ist. Herc. -a); vok. Mêmo; prisv. pridjev Mémīn (u ist. Herc. Mémov); muško ime (manje frekv.).
Hipok. od Mȅhmed, Mèmnūn, Mènsūr

Memsud (Mèmsūd),
gen. -úda; vok. Mȅmsūde; prisv. pridjev Memsúdov; muško ime (manje frekv.).
Iz ar. memsūd = čvrst; jedar; jak; snažan; vitak; lijep.
Modif. Èmsūd, Mènsūd, Nèmsūd
Hipok. Súdo

Memsuda (Memsúda),
gen. -ē; vok. Memsúda; prisv. pridjev Memsúdīn; žensko ime (rijetko).
Iz ar. memsūde = čvrsta; jedra; jaka; snažna; vitka; lijepa.
Hipok. Súda
Modif. Mensúda

Memsudin (Memsùdīn) ili Memsuddin,
gen. -ína; vok. Mȅmsudīne; prisv. pridjev Memsudínov; muško ime (rijetko).
Slož. ime od ar. memsūd = čvrst; jak; snažan i ar. eddīn = vjera. Značenje = čvrsto vjerovanje; snaga, čvrstoća vjere.
Modif. Mensùdīn

Menaf (Mènāf),

gen. -áfa; vok. Mȅnāfe; prisv. pridjev Menáfov; muško ime (rijetko).

Iz ar. Menāf = ime jednog idola (božanstva) u predislamskih Arapa.

*Mensa (Mȅnsa) vidi Mensur,

gen. -ē; vok. Mȅnsa; prisv. pridjev Mȅnsīn; muško ime (c. Herc.) (rijetko).

Hipok. od Mènsūr

*Mensa (Ménsa) vidi Mensija,

gen. -ē; vok. Mênso; prisv. pridjev Ménsīn; žensko ime (rijetko).

Hipok. od Mensíja

Mensija (Mensíja),

gen. -ē; vok. Mensíja; prisv. pridjev Mensíjīn; Mensìja, gen. -ē; vok. Mensìja; prisv. pridjev Mensìjīn; žensko ime (rijetko).

Iz ar. mensiyye = zaboravljena; zanemarena; ostavljena.

Hipok. Ménsa

*Menso (Ménso) vidi Memsud i Mensur,

gen. -ē (u ist. Herc. -a); vok. Mênso; prisv. pridjev Ménsīn (u ist. Herc. Ménsov); muško ime (rijetko).

Hipok. od Mènsūd (< Mèmsūd) i Mènsūr

*Mensud (Mènsūd) vidi Memsud,

gen. -úda; vok. Mȅnsūde; prisv. pridjev Mensúdov; muško ime (manje frekv.).

Modif. od Mèmsūd

Hipok. Ménso, Súdo

*Mensuda (Mensúda) vidi Memsuda,

gen. -ē; vok. Mensúda; prisv. pridjev Mensúdīn; žensko ime (rijetko).

Modif. od Memsúda

Hipok. Súda

*Mensudin (Mensùdīn) vidi Mensuddin vidi Memsudin,

gen. -ína; vok. Mȅnsudīne; prisv. pridjev Mensudínov; muško ime (rijetko).

Modif. od Memsùdīn

Mensur (Mènsūr),

gen. -úra; vok. Mȅnsūre; prisv. pridjev Mensúrov; muš­ko ime (frekv.).

Iz tur. Mensūr < ar. Menṣūr (lično m. ime) = pobjednosan; pobjednik (uz božiju pomoć); potpomognut (od boga).

Hipok. Mèmkan, Mémo, Mȅnsa, Ménso

Mensura (Mensúra),

gen. -ē; vok. Mensúra; prisv. pridjev Mensúrīn; žensko ime (frekv.).

Iz ar. menṣūre = pobjedonosna; pobjednica (uz božiju po­moć); potpomognuta od boga.

Merdan (Mèrdān),

gen. -ána; vok. Mȅrdāne; prisv. pridjev Merdánov; Mèrdan, gen. -a; vok. Mèrdane; prisv. pridjev Mèrdanov; muško ime (manje frekv.).

Ovo se ime može objašnjavati na 2 načina:

1) Merdān u perz. jeziku = ljudi, i taj je oblik često bio sas­tavni dio nekog složenog imena npr. Merdanšah = car ljudi; Merdanšad = radost ljudi; Šahimerdan = car ljudi i sl. Jedan od naziva halife Alije bio je u Perziji Ali-Šahimerdan = Alija – car ljudi, što je u čestoj govornoj upotrebi dobilo skraćeni oblik Alimerdan. Kasnije je izvan Perzije u dekompoziciji toga imena (Ali + merdan) oblik merdan počeo dobijati značenje samostalnog vlastitog imena Merdan (A. Gafurov);

2) Merdan je moglo nastati i od perz. pridjeva merdāne = muževan; hrabar; odvažan; plemenit, gdje je završno -e re­ducirano po ugledu na druga imena koja se završavaju na -an (Abdurahman, Džanan, Kahriman, Neriman i sl.).

Merdija (Merdìja),

gen. -ē; vok. Merdìja; prisv. pridjev Merdìjīn; žensko ime (rijetko).

Ovo se ime može izvoditi iz 2 orijentalna jezika:

1) Iz perz. merdi = hrabrost; srčanost; plemenitost + naš nast. -ja;

2) Iz ar. merḍiyye = ugodna; prijatna; dopadljiva.

*Merdža (Mérdža) vidi Merdžana,

gen. -ē; vok. Mêrdžo; prisv. pridjev Mérdžīn; žensko ime (manje frekv.).

Hipok. od Merdžána

Merdžan (Mèrdžān),

gen. -ána; vok. Mȅrdžāne; prisv. pridjev Merdžánov; muško ime (rijetko).

Iz ar. merğān = koral (nepomična morska životinja po ob­liku slična biljci. Od kostura nekih korala izrađuju se različiti ukrasi i nakit).

Hipok. Mérdžo

Merdžana (Merdžána) vidi Merdžan,

gen. -ē; vok. Merdžána; prisv. pridjev Merdžánīn; žen­sko ime (manje frekv.).

1) Iz tur. Mercān (lično ž. ime) + naš nast. -a za ženski rod;

2) Izv. od m. imena Mèrdžān dodavanjem našeg nast. -a za ženski rod.

Hipok. Džána, Mérdža

*Merdžo (Mérdžo) vidi Merdžan,

gen. -ē (u ist. Herc. -a); vok. Mêrdžo; prisv. pridjev Mérdžīn (u ist. Herc. Mérdžov); muško ime (rijetko).

Hipok. od Mèrdžān

Merfija (Merfíja),

gen. -ē; vok. Merfíja; prisv. pridjev Merfíjīn; žensko ime (rijetko).

Iz ar. merfiyye = umirena, podmirena; popravljena.

Merhana (Merhána),

gen. -ē; vok. Merhána; prisv. pridjev Merhánīn; žensko ime (rijetko).

Iz ar. mereḥān = veselost; razdraganost; živahnost + naš nast. -a za ženski rod.

Hipok. Hána

Merhisa (Merhìsa),

gen. -ē; vok. Merhìsa; prisv. pridjev Merhìsīn; žensko ime (rijetko).

Etimologija nejasna.

Meriha (Merìha),

gen. -ē; vok. Merìha; prisv. pridjev Merìhīn; žensko ime (rijetko).

Iz ar. merīḥe = vesela; raspoložena; razdragana; živahna.

*Merim (Mèrīm) vidi Merima i Merjema,

gen. -íma; vok. Mȅrīme; prisv. pridjev Merímov; muško ime (rijetko).

Od ženskog imena Meríma odbijanjem završnog -a načinjeno muško ime.

*Merima (Meríma, Merìma ili Mèrima) vidi Merjema,

gen. -ē; vok. Meríma; prisv. pridjev Merímīn; Mèrima, gen. -ē; vok. Mèrima; prisv. pridjev Mèrimīn; žensko ime (frekv.).

Modif. od Mèrjema

Hipok. Mêrka

Meris (Mèrīs),

gen. -ísa; vok. Mȅrīse; prisv. pridjev Merísov; muško ime (rijetko).

Iz ar. meris = energičan; iskusan; vrijedan; valjan.

Merisa (Merìsa),

gen. -ē; vok. Merìsa; prisv. pridjev Merìsīn; žensko ime (rijetko).

Iz ar. merise = energična; iskusna; vrijedna; valjana.

Merjema (Mèrjema),

gen. -ē; vok. Mèrjema; prisv. pridjev Mèrjemīn; žensko ime (frekv.).

Iz tur. Meryem < ar. Meryem = lično ime majke vjerovjesnika Isaa, isto što je u Bibliji Marija, majka Isusova + naš nast. -a za ženski rod.

Porijeklo i značenje ovoga imena nije sigurno utvrđeno. Postoji mogućnost da potječe iz st. hebr. jezika i da znači isto što i Mirjam (= uporna, prkosna) mada ima mišljenja da znači »gorka«. Jedni tvrde da to ime potječe čak iz staroegipatskog jezika i da znači »ona koju bog voli«.

*Merka (Mêrka) vidi *Merima i Merjema,

gen. -ē; vok. Mêrka; prisv. pridjev Mêrkīn; žensko ime (rijetko).

Hipok. od Meríma (< Mèrjema)

*Merkuša (Mèrkuša) vidi *Merima i Merjema,

gen. -ē; vok. Mèrkuša, Mèrkušo; prisv. pridjev Mèrkušīn; žensko ime (rijetko).

Izv. od hipok. Mêrka (< Meríma < Mèrjema) dodava­njem na osnovu našeg nast. -uša.

*Mersa (Mérsa) vidi Mersada, Mersida, Mersiha, Mersija i Mersudina,

gen. -ē; vok. Mêrso; prisv. pridjev Mérsīn; žensko ime (frekv.).

Hipok. od Mersáda, Mersìda, Mersìha, Mersìja, Mersudína

Mersad (Mèrsād),

gen. -áda; vok. Mȅrsāde (u B. kr. i Mȅrsādu); prisv. prid­jev Mersádov; muško ime (frekv.).

Iz ar. Merṭed (lično m. ime) = darežljiv čovjek; plemenit čovjek; lav.

Hipok. Mérso

Modif. Mìrsād

Mersada (Mersáda),

gen. -ē; vok. Mersáda; prisv. pridjev Mersádīn; žensko ime (manje frekv.).

Izv. od m. imena Mèrsād dodavanjem našeg nast. -a za ženski rod.

Hipok. Mérsa

Mersed (Mèrsed),

gen. -a; vok. Mèrsede; prisv. pridjev Mèrsedov; muško ime (manje frekv.).

Iz ar. Merṭed (lično m. ime) = plemenit, darežljiv čovjek; lav.

Hipok. Mérso

Mersida (Mersìda),

gen. -ē; vok. Mersìda; prisv. pridjev Mersìdīn; žensko ime (rijetko).

Iz ar. merṭide = plemenita; darežljiva.

Mersiha (Mersìha),

gen. -ē; vok. Mersìha; prisv. pridjev Mersìhīn; žensko ime (rijetko).

Etimologija nejasna.

Hipok. Mérsa

Mersija (Mersìja ili Mersíja),

gen. -ē; vok. Mersìja; prisv. pridjev Mersìjīn; Mersíja, gen. -ē; vok. Mersíja; prisv. pridjev Mersíjīn; žensko ime (frekv.).

Iz ar. mersiyye = čvrsta; ustrajna; ozbiljna.

*Merso (Mérso) vidi Mersad, Mersed, Mersud i Mersudin,

gen. -ē (u ist. Herc. -a); vok. Mêrso; prisv. pridjev Mérsīn (u ist. Herc. Mérsov); muško ime (frekv.).

Hipok od Mèrsād, Mèrsed, Mèrsūd, Mersùdīn

Mersud (Mèrsūd),

gen. -úda; vok. Mȅrsūde; prisv. pridjev Mersúdov; muš­ko ime (rijetko).

Iz ar. merṣūd = čudotvoran; čudesan.

Hipok. Mérso, Súdo

Mersudin (Mersùdīn) ili Mersuddin,

gen -ína; vok. Mȅrsudīne; prisv. pridjev Mersudínov; muško ime (rijetko).

Slož. ime od ar. mers, meris = energija, snaga, sila i ar. eddīn = vjera. Značenje = snaga vjere.

Hipok. Díno, Mérso

Mersudina (Mersudína),

gen. -ē; vok. Mersudína; prisv. pridjev Mersudínīn; žensko ime (rijetko).

Izv. od m. imena Mersùdīn dodavanjem našeg nast. -a za ženski rod.

Hipok. Mérsa

Mervan (Mèrvān),

gen. -ána; vok. Mȅrvāne; prisv. pridjev Mervánov; muš­ko ime (rijetko).

Iz ar. Merwān = lično m. ime, čije porijeklo i značenje nije jasno.

Mervana (Mervána) vidi Mervan,

gen. -ē; vok. Mervána; prisv. pridjev Mervánīn; žensko ime (rijetko).

Izv. od m. imena Mèrvān dodavanjem našeg nast. -a za žen­ski rod.

Merzuk (Mèrzūk),

gen. -úka; vok. Mèrzūk; prisv. pridjev Merzúkov; muško ime (manje frekv.).

Iz ar. merzūq = opskrbljen; snabdjeven; sretan; blagoslov­ljen; koji ima uspjeha.

Merzuka (Merzúka),

gen. -ē; vok. Merzúka; prisv. pridjev Merzúkīn; žensko ime (rijetko).

Iz ar. merzūqe = opskrbljena; snabdjevena; sretna; blago­slovljena; koja ima uspjeha.

Mesrur (Mèsrūr),

gen. -úra; vok. Mȅsrūre; prisv. pridjev Mesrúrov; muško ime (rijetko).

Iz ar. mesrūr = veseo; radostan; obradovan; sretan.

Mesrura (Mesrúra),

gen. -ē; vok. Mesrúra; prisv. pridjev Mesrúrīn; žensko ime (manje frekv.).

Iz ar. mesrūre = vesela; radosna; obradovana; sretna.

Mesud (Mèsūd ili Mȅsūd),

gen. -úda; vok. Mȅsūde; prisv. pridjev Mesúdov; muško ime (frekv.).

Iz tur. Mesūd < ar. Mesʻūd (lično m. ime) = sretan; blažen.

Hipok. Súdo

Modif. Mèhsūd

Mesuda (Mesúda),

gen. -ē; vok. Mesúda; prisv. pridjev Mesúdīn; žensko ime (frekv.).

Iz tur. Mesūde (lično ž. ime), od ar. mesʻūde = sretna; blažena.

Hipok. Súda

Mesudija (Mesúdija),

gen. -ē; vok. Mesúdija; prisv. pridjev Mesúdijīn; muško ime (rijetko).

Iz ar. mesʻūd = sretan, blažen + ar. adj. sufiks -iyy + naš nast. -a.

Hipok. Súdo

Mesudija (Mesudíja),

gen. -ē; vok. Mesudíja; prisv. pridjev Mesudíjīn; žensko ime (rijetko).

Iz ar. mesʻūd = sretan, blažen + ar. adj. sufiks za ženski rod -iyye.

Hipok. Súda

*Mesudin (Mesùdīn) vidi Mesud,

gen. -ína; vok. Mȅsudīne; prisv. pridjev Mesudínov; muško ime (rijetko).

Izv. od Mèsūd + analog. nast. -īn prema imenima: Hajru­din, Nedžmudin, Sejfudin i sl.

*Meša (Mȅša) vidi Mehmed i Muhamed,

gen. -ē; vok. Mȅša; prisv. pridjev Mȅšīn; muško ime (frekv.).

Hipok. od Mȅhmed

*Mešan (Mèšan) vidi Mehmed i Muhamed,

gen. -a; vok. Mèšane; prisv. pridjev Mèšanov; muško ime (frekv.).

Izv. od hipok. Mȅša i Méšo (< Mȅhmed) dodavanjem na osnovu našeg nast. -an.

Mešhura (Mešhúra),

gen. -ē; vok. Mešhúra; prisv. pridjev Mešhúrīn; žensko ime (rijetko).

Iz ar. mešhūre = čuvena; slavna; popularna; znamenita; priznata.

*Meško (Mȅško) vidi Mehmed i Muhamed,

gen. -a; vok. Mȅško; prisv. pridjev Mȅškov; Mȅško, gen. -ē; vok. Mȅško; prisv. pridjev Mȅškīn; muško ime (frekv.).

Izv. od hipok. Mȅša i Méšo (< Mȅhmed) dodavanjem na osnovu našeg nast. -ko.

*Mešo (Méšo) vidi Mehmed i Muhamed,

gen. -ē (u ist. Herc. -a); vok. Mêšo; prisv. pridjev Méšīn (u ist. Herc. Méšov); muško ime (rijetko).

Hipok. od Mȅhmed

*Meva (Méva) vidi Mevedeta, Mevleta, Mevlida, Mevlija i Mevluda,

gen. -ē; vok. Mêvo; prisv. pridjev Mévīn; žensko ime (manje frekv.).

Hipok. od Mevèdeta, Mèvleta, Mevlìda, Mevlìja, Mevlúda

*Mevdeta (Mèvdeta) vidi Mevedeta,

gen. -ē; vok. Mèvdeta; prisv. pridjev Mèvdetīn; žensko ime (rijetko).

Modif. od Mevèdeta

Mevduda (Mevdúda),

gen. -ē; vok. Mevdúda; prisv. pridjev Mevdúdīn; žensko ime (rijetko).

Iz ar. mewdūde = voljena; draga; mila.

Mevdžida (Mevdžìda),

gen. -ē; vok. Mevdžìda; prisv. pridjev Mevdžìdīn; žensko ime (rijetko).

Iz ar. mewğide(t) = osjećanje; čuvstvo.

Hipok. Džída

Mevedeta (Mevèdeta),

gen. -ē; vok. Mevèdeta; prisv. pridjev Mevèdetīn; žensko ime (rijetko).

Iz ar. meweddet = Ijubav; voljenje; prijateljstvo; simpatija + naš nast. -a za ženski rod.

Hipok. Méva

Modif. Mèvdeta

Mevhiba (Mevhìba),

gen. -ē; vok. Mevhìba; prisv. pridjev Mevhìbīn; žensko ime (rijetko).

Iz ar. mewhibe(t) = dar; poklon; dobročinstvo; milost.

Hipok. Hìba

Modif. Mehvìba

*Mevija (Mèvija) vidi Meva,

gen. -ē; vok. Mèvija; prisv. pridjev Mèvijīn; žensko ime (manje frekv.).

Izv. od hipok. Méva dodavanjem na osnovu našeg nast. -ija.

Meviza (Mevìza),

gen. -ē; vok. Mevìza; prisv. pridjev Mevìzīn; žensko ime (rijetko).

Iz ar. mewʻiẓe = pouka; opomena.

*Mevka (Mévka) vidi Meva,

gen. -ē; vok. Mêvko; prisv. pridjev Mévkīn; žensko ime (manje frekv.).

Izv. od hipok. Méva dodavanjem na osnovu našeg nast. -ka.

*Mevla (Mévla) vidi *Mevleta, Mevlida, Mevlija i Mevluda,

gen. -ē; vok. Mêvlo; prisv. pridjev Mévlīn; žensko ime (manje frekv.).

Hipok. od Mèvleta, Mevlìda, Mevlìja, Mevlúda

Mevleta (Mèvleta),

gen. -ē; vok. Mèvleta; prisv. pridjev Mèvletīn; žensko ime (rijetko).

Modif. od ar. mewlāt = gospodarica; prijateljica; dobročiniteljka; zaštitnica + naš nast. -a za ženski rod.

Hipok. Méva, Mévla

Mevlida (Mevlìda),

gen. -ē; vok. Mevlìda; prisv. pridjev Mevlìdīn; žensko ime (frekv.).

Iz tur. Mevlide (lično ž. ime), od ar. mewlid = rođenje; rođendan; mevlud (= Muhammedov rođendan) + naš nastavak -a za ženski rod.

Ovo je ime nastalo u vezi s Muhammedovim rođendanom i davalo se žen. djetetu ako se rodilo na taj dan.

Hipok. Méva, Mévla

Mevlija (Mevlìja),

gen. -ē; vok. Mevlìja; prisv. pridjev Mevlìjīn; Mèvlija, gen. -ē; vok. Mèvlija; prisv. pridjev Mèvlijīn; žensko ime (manje frekv.).

Iz ar. mewliyye = štićenica; malodobnica.

Hipok. Méva, Mévla

Mevluda (Mevlúda),

gen. -ē; vok. Mevlúda; prisv. pridjev Mevlúdīn; žensko ime (manje frekv.).

Iz ar. mewlūd = rođen; rođenje; rođendan; svečanost u čast Muhammedova rođendana + naš nast. -a za žen. rod.

Ovakvo se ime davalo žen. djetetu ako se rodilo na mevlud, tj. na Muhammedov rođendan.

Hipok. Méva, Mévla

Mevludin (Mevlùdīn),

gen. -ína; vok. Mȅvludīne; prisv. pridjev Mevludínov; muško ime (frekv.).

Složeno ime od ar. mewlā = prijatelj; pomagač; zaštitnik; dobročinitelj i ar. eddīn = vjera. Značenje = prijatelj vjere; zaštitnik i pomagač vjere.

Hipok. Díno

Mevsud (Mèvsūd),

gen. -úda; vok. Mȅvsūde; prisv. pridjev Mevsúdov; muš­ko ime (rijetko).

Iz ar. mewṣūd = čvrst; solidan.

Hipok. Súdo

Mevsuda (Mevsúda),

gen. -ē; vok. Mevsúda; prisv. pridjev Mevsúdīn; žensko ime (rijetko).

Iz ar. mewṣūde = čvrsta; solidna.

Hipok. Súda

*Mevza (Mévza) vidi *Mevzada i *Mevzeta,

gen. -ē; vok. Mêvzo; prisv. pridjev Mévzīn; žensko ime (rijetko).

Hipok. od Mevzáda i Mèvzeta

*Mevzad (Mèvzād) vidi Nevzad,

gen. -áda; vok. Mȅvzāde; prisv. pridjev Mevzádov; muš­ko ime (rijetko).

Modif. od Nèvzād

*Mevzada (Mevzáda) vidi Nevzada,

gen. -ē; vok. Mevzáda; prisv. pridjev Mevzádīn; žensko ime (rijetko).

Modif. od Nevzáda

Hipok. Mévza, Záda

*Mevzeta (Mèvzeta) vidi Nevzada,

gen. -ē; vok. Mèvzeta; prisv. pridjev Mèvzetīn; žensko ime (rijetko).

Modif. od Nevzáda

Hipok. Mévza

Mezid (Mèzīd),

gen. -ída; vok. Mȅzīde; prisv. pridjev Mezídov; muško ime (rijetko).

Iz ar. mezīd = povećan; uveličan; pojačan.

*Mida (Mȉda) vidi Hamida,

gen. -ē; vok. Mȉda; prisv. pridjev Mȉdīn; žensko ime (c. Herc.) (rijetko).

Hipok. od Hamìda

*Midha (Mídha) vidi Midhata,

gen. -ē; vok. Mîdho; prisv. pridjev Mídhīn; žensko ime (rijetko).

Hipok. od Mìdhata i Mìdheta

Midhat (Mìdhat),

gen. -a; vok. Mìdhate; prisv. pridjev Mìdhatov; muško ime (frekv.).

Iz tur. Midhat (lično m. ime), od ar. midḥat = pohvala; pohvalno djelo.

Hipok. Mídho, Mído, Míto

Modif. Mìdhet

Midhata (Mìdhata) vidi Midhat,

gen. -ē; vok. Mìdhata; prisv. pridjev Mìdhatīn; žensko ime (manje frekv.).

Izv. od m. imena Mìdhat dodavanjem našeg nast. -a za žen­ski rod.

Hipok. Mídha

*Midhet (Mìdhet) vidi Midhat,

gen. -a; vok. Mìdhete; prisv. pridjev Mìdhetov; muško ime (rijetko).

Modif. od Mìdhat

*Midheta (Mìdheta) vidi Midhata,

gen. -ē; vok. Mìdheta; prisv. pridjev Mìdhetīn; žensko ime (manje frekv.).

Modif. od Mìdhata

Hipok. Mídha

*Midho (Mídho) vidi Midhat,

gen. -ē (u ist. Herc. -a); vok. Mîdho; prisv. pridjev Mídhīn (u ist. Herc. Mídhov); muško ime (rijetko).

Hipok. od Mìdhat i Mìdhet

*Mido (Mído) vidi Midhat i Mihad,

gen. -ē (u ist. Herc. -a); vok. Mîdo; prisv. pridjev Mídīn (u ist. Herc. Mídov); muško ime (rijetko).

Hipok. od Mìdhat i Mìhād

Migdad (Mìgdād),

gen. -áda; vok. Mȉgdāde; prisv. pridjev Migdádov; muško ime (rijetko).

Ovo se ime može izvoditi iz 2 ar. korijena:

1) Od miqdād = oštar; rezak;

2) Od miġdād = naprasit; plahovit.

Migdada (Migdáda),

gen. -ē; vok. Migdáda; prisv. pridjev Migdádīn; žensko ime (rijetko).

1) Od ar. miqdāde = oštra, reska;

2) Od ar. miġdāde = naprasita, plahovita.

Hipok. Dáda

Mihad (Mìhād),

gen. -áda; vok. Mȉhāde; prisv. pridjev Mihádov; muško ime (rijetko).

Iz ar. mihād = krilo; okrilje.

Hipok. Mído

Mihada (Miháda),

gen. -ē; vok. Miháda; prisv. pridjev Mihádīn; žensko ime (rijetko).

Iz ar. mihād = krilo; okrilje + naš nast. -a za ženski rod.

Mihala (Mihála),

gen. -ē; vok. Mihála; prisv. pridjev Mihálīn; žensko ime (rijetko).

Iz ar. miḥāl = varka; lukavstvo; vještina; spretnost; sila; snaga + naš nast. -a za ženski rod.

*Mihana (Mìhana) vidi Umihana,

gen. -ē; vok. Mìhana; prisv. pridjev Mìhanīn; žensko ime (rijetko).

Modif. od Umihána

Mihneta (Mìhneta),

gen. -ē; vok. Mìhneta; prisv. pridjev Mìhnetīn; žensko ime (rijetko).

Iz ar. mihnet = umješnost; spretnost; okretnost; vještina + naš nast. -a za ženski rod.

*Mihra (Míhra) vidi Mihridžana,

gen. -ē; vok. Mîhro; prisv. pridjev Míhrīn; Mȉhra, gen. -ē; vok. Mȉhra; prisv. pridjev Mȉhrīn; žensko ime (rijetko).

Hipok. od Mihridžána

Mihridžan (Mihrìdžān),

gen. -ána; vok. Mȉhridžāne; prisv. pridjev Mihridžánov; muško ime (manje frekv.).

Iz ar. mihreğān < perz. mehr-ğān = jesenja ravnodnevnica; proslava; festival.

Hipok. Míhro

Mihridžana (Mihridžána) vidi Mihridžan,

gen. -ē; vok. Mihridžána; prisv. pridjev Mihridžánīn; žensko ime (manje frekv.).

Izv. od m. imena Mihrìdžān dodavanjem našeg nast. -a za ženski rod.

Hipok. Míhra

*Mihro (Míhro) vidi Mihridžan,

gen. -ē (u ist. Herc. -a); vok. Mîhro; prisv. pridjev Míhrīn (u ist. Herc. Míhrov); muško ime (rijetko).

Hipok. od Mihrìdžān

Mihrumana (Mihrumána),

gen. -ē; vok. Mihrumána; prisv. pridjev Mihrumánīn; žensko ime (rijetko).

Složeno ime od perz. mihr = sunce i perz. mān = sliči (od gl. mānisten = sličiti, biti nalik). Značenje = slična suncu; nalik na sunce.

Mijasa (Mijása),

gen. -ē; vok. Mijása; prisv. pridjev Mijásīn; žensko ime (rijetko).

Etimologija nejasna.

Hipok. Jása

*Mila (Mìla) vidi Amila, *Ćamila i Šamila,

gen. -ē; vok. Mìla; prisv. pridjev Mìlīn; žensko ime (frekv.).

Hipok. od Amìla, Ćamìla, Šamìla

Milada (Miláda),

gen. -ē; vok. Miláda; prisv. pridjev Miládīn; žensko ime (rijetko).

Iz ar. mīlād = rođenje; vrijeme rođenja; rođendan; Isaovo (Isusovo) rođenje; početak nove ere + naš nastavak -a za ženski rod.

Milifer (Milìfer),

gen. -a; vok. Milìfere; prisv. pridjev Milìferov; muško ime (rijetko).

Modif. od Nilifer (Nülifer) = ime rijeke u Maloj Aziji čije je etimol. porijeklo vjerovatno u grčkom jeziku. Postoji legenda po kojoj je neki turski sultan na toj rijeci izvojevao pobjedu, a kratko nakon toga glasnik mu je donio vijest da mu se rodila kći. U vezi s tim sultan je odlučio da mu kćeri bude ime Nülifer (danas vrlo često žensko ime u Turskoj). Pošto se naša ženska imena ne svršavaju na suglasnik, to je u nas takvo ime postalo muško, a za žensko se dodaje nastavak -a (Milifera).

*Milifera (Milìfera) vidi *Milifer,

gen. -ē; vok. Milìfera; prisv. pridjev Milìferīn; žensko ime (rijetko).

Izv. od m. imena Milìfer dodavanjem našeg nast. -a za ženski rod.

*Mima (Míma) vidi Temima,

gen. -ē; vok. Mîmo; prisv. pridjev Mímīn; žensko ime (ri­jetko).

Hipok. od Temíma

*Mina (Mína) vidi Amina, Emina, Hatemina, Jasmina, *Nermina, Tahmina i *Tehmina,

gen. -ē; vok. Mîno; prisv. pridjev Mínīn; žensko ime (frekv.).

Hipok. od Amìna, Emína, Hatemína, Jasmína, Nermína, Tahmína, Tehmína

Mineta (Míneta),

gen. -ē; vok. Míneta; prisv. pridjev Mínetīn; Mìneta, gen. -ē; vok. Mìneta; prisv. pridjev Mìnetīn; žensko ime (manje frekv.).

Iz ar. minnet = ljubaznost; milost; dobročinstvo + naš nast. -a za ženski rod.

*Minka (Mînka) vidi Amina, Emina, Jasminka i *Nerminka,

gen. -ē; vok. Mînka, Mînko; prisv. pridjev Mînkīn; žen­sko ime (frekv.).

Hipok. od Amìna, Emína, Jàsmīnka, Nèrmīnka

*Mira (Mȉra) vidi Emir i Miralem,

gen. -ē; vok. Mȉra; prisv. pridjev Mȉrīn; muško ime (c. Herc.) (frekv.).

Hipok. od Èmīr i Mirálem

*Mira (Mȉra) vidi Amira i Emira,

gen. -ē; vok. Mȉra; prisv. pridjev Mȉrīn; žensko ime (frekv.).

Hipok. od Amìra i Emìra

Miralem (Mirálem),

gen. -a; vok. Miráleme; prisv. pridjev Mirálemov; muško ime (frekv.).

Složeno ime od perz. mīr (< ar. emīr) = zapovjednik; prvak i ar. ‘ālem = svijet; ljudi; narod. Značenje = prvak među ljudima; zapovjednik ljudima; vladar svijeta.

Hipok. Mȉra, Míro

Miralema (Mirálema) vidi Miralem,

gen. -ē; vok. Mirálema; prisv. pridjev Mirálemīn; žensko ime (manje frekv.).

Izv. od m. imena Mirálem dodavanjem našeg nast. -a za ženski rod.

*Mireta (Míreta) vidi *Mirheta,

gen. -ē; vok. Míreta; prisv. pridjev Míretīn; žensko ime (rijetko).

Modif. od Mìrheta

*Mirha (Mȉrha) vidi *Mirheta i Mirhunisa,

gen. -ē; vok. Mȉrha; prisv. pridjev Mȉrhīn; žensko ime (frekv.).

Hipok. od Mìrheta i Mirhunìsa

Mirhat (Mìrhat),

gen. -a; vok. Mìrhate; prisv. pridjev Mìrhatov; muško ime (rijetko).

Izv. od ar. korijena mrḥ = radovati se, veseliti se.

Modif. Mìrhet

*Mirhet (Mìrhet) vidi Mirhat,

gen. -a; vok. Mìrhete; prisv. pridjev Mìrhetov; muško ime (rijetko).

Modif. od Mìrhat

*Mirheta (Mìrheta) vidi Mirhat,

gen. -ē; vok. Mìrheta; prisv. pridjev Mìrhetīn; žensko ime (manje frekv.).

Izv. od m. imena Mìrhet (< Mìrhat) dodavanjem našeg nast. -a za ženski rod.

Modif. Míreta

Hipok. Mȉrha

Mirhunisa (Mirhunìsa),

gen. -ē; vok. Mirhunìsa; prisv. pridjev Mirhunìsīn; žen­sko ime (rijetko).

Etimologija nejasna.

Hipok. Mȉrha, Nìsa

*Miro (Míro) vidi Amir, Emir i Miralem,

gen. -ē (u ist. Herc. -a); vok. Mîro; prisv. pridjev Mírīn (u ist. Herc. Mírov); muško ime (frekv.).

Hipok. od Ámir, Èmīr, Mirálem

*Mirsa (Mírsa) vidi Mirsada,

gen. -ē; vok. Mîrso; prisv. pridjev Mírsīn; žensko ime (rijetko).

Hipok. od Mirsáda

*Mirsad (Mìrsād) vidi Mersad i Mirzad,

gen. -áda; vok. Mȉrsāde (u B. kr. i Mȉrsādu); prisv. prid­jev Mirsádov; muško ime (frekv.).

Modif. ili:

1) Od Mèrsād; ili

2) Od Mìrzād.

Hipok. Mírso

*Mirsada (Mirsáda) vidi *Mirsad,

gen. -ē; vok. Mirsáda; prisv. pridjev Mirsádīn; žensko ime (frekv.).

Izv. od m. imena Mìrsād dodavanjem našeg nast. -a za ženski rod.

Hipok. Mírsa

*Mirso (Mírso) vidi *Mirsad,

gen. -ē (u ist. Herc. -a); vok. Mîrso; prisv. pridjev Mírsīn (u ist. Herc. Mírsov); muško ime (frekv.).

Hipok. od Mìrsād

Mirza (Mȉrza),

gen. -ē; vok. Mȉrza; prisv. pridjev Mȉrzīn; muško ime (frekv.).

Iz tur. Mirza (lično m. ime), od perz. mīrzā = princ; kraljević; pisar; sekretar; književno obrazovan.

Mirza je zapravo skr. od perz. složenice mīrzāde što doslovno znači »vladarevo dijete«. Perz. mīr (od ar. emīr = vladar + perz. zāde = dijete; ono što je rođeno; potomak. To je zapravo titula Timurovih nasljednika i sinova kojom su naglašavali visoki položaj potomaka velikog zavojevača u od­nosu na druge mnogobrojne manje značajne emire. Kasnije su i takvi emiri počeli uzimati titulu mirza(de) dok se to nije pretvorilo u obično vlastito ime.

Mirza je i naziv za one ljude koji s priborom za pisanje sjede po ulicama i trgovima te nepismenim ljudima pišu molbe, pisma, ispunjavaju formulare i sl. Potreba za razlikovanjem mirze-pisara od mirze-princa dovela je do utvrđivanja mjesta tog naziva uz lično ime. Tako se mir za uz ime pisara stavlja prije ličnog imena npr. Mirza Husein, Mirza Ali, a uz ime princa uvijek poslije ličnog imena, npr. Ahmed Mirza.

Hipok. Mírzo

Mirza (Mȉrza),

gen. -ē; vok. Mȉrza; prisv. pridjev Mȉrzīn; žensko ime (rijetko).

Ovo se ime rijetko nalazi u ženskih osoba i ako se nađe, ima sve padežne oblike i akcenat kao i muško ime.

*Mirzad (Mìrzād) *Mirsad,

gen. -áda; vok. Mȉrzāde (u B. kr. i Mȉrzādu); prisv. pridjev Mirzádov; muško ime (rijetko).

Složeno ime od perz. mīr (< ar. emīr) = vladar; zapovjed­nik i perz. zāde = dijete; sin; potomak. Značenje = kralje­vić; princ.

Hipok. Mírzo

Modif. Mìrsād

Mirzada (Mirzáda) vidi Mirzad,

gen. -ē; vok. Mirzáda; prisv. pridjev Mirzádīn; žensko ime (rijetko).

Izv. od m. imena Mìrzād dodavanjem našeg nast. -a za ženski rod.

Hipok. Záda

*Mirzana (Mirzána, Mìrzana, Mirzàna) vidi Mirza,

gen. -ē; vok. Mirzána; prisv. pridjev Mirzánīn; žensko ime (rijetko).

Izv. od Mȉrza dodavanjem na osnovu analog. nast. -ána prema imenima: Merdžána, Nermána, Rejhána, Umihá­na i sl.

*Mirzet (Mìrzet) vidi Mirza,

gen. -a; vok. Mìrzete; prisv. pridjev Mìrzetov; muško ime (manje frekv.).

Izv. od Mȉrza dodavanjem na osnovu analog. nast. -et prema imenima: Džèvdet, Fìkret, Ìsmet, Šèvket i sl.

Hipok. Mírzo

*Mirzeta (Mìrzeta) vidi Mirza,

gen. -ē; vok. Mìrzeta; prisv. pridjev Mìrzetīn; žensko ime (manje frekv.).

Izv. od m. imena Mìrzet dodavanjem našeg nast. -a za žen­ski rod.

*Mirzija (Mìrzija) vidi Mirza,

gen. -ē; vok. Mìrzija; prisv. pridjev Mìrzijīn; muško ime (rijetko).

Izv. od imena Mȉrza dodavanjem na osnovu našeg nast. -ija.

Hipok. Mírzo

*Mirzija (Mìrzija) vidi Mirza,

gen. -ē; vok. Mìrzija; prisv. pridjev Mìrzijīn; žensko ime (rijetko).

Izv. od Mȉrza dodavanjem na osnovu našeg nast. -ija.

*Mirzo (Mírzo) vidi Mirza, Mirzad, Mirzet i Mirzija,

gen. -ē (u ist. Herc. -a); vok. Mîrzo; prisv. pridjev Mírzīn (u ist. Herc. Mírzov); muško ime (rijetko).

Hipok. od Mȉrza, Mìrzād, Mìrzet, Mìrzija

Misala (Misála),

gen. -ē; vok. Misála; prisv. pridjev Misálīn; žensko ime (rijetko).

Iz ar. miṭāl = primjer; uzor; model + naš nast. -a ze žen­ski rod.

Hipok. Sála

Misirka (Mìsīrka),

gen. -ē; vok. Mìsīrka, Mìsīrko; prisv. pridjev Mìsīrkīn; žensko jme (rijetko).

Izv. od Misir = Egipat (< ar. Miṣr = Kairo; Egipat < st. hebr.) + naš nast. -ka za ženski rod. Značenje = Egipćanka.

Miska (Mȉska),

gen. -ē; vok. Mȉska; prisv. pridjev Mȉskīn; žensko ime (rijetko).

Iz ar. misk < perz. mišk < sanskrta (a ima mišljenja da < grč. móschos = mošus + naš nast. -a za ženski rod. (Mošus je mirisava mast koju izlučuje iz žljezdane kesice mužjak jedne vrste gazele i zbog veoma ugodnog mirisa upotrebljava se u parfimeriji).

Modif. Mȉšća

*Misrija (Mìsrija) vidi Misirka,

gen. -ē; vok. Mìsrija; prisv. pridjev Mìsrijīn; žensko ime (riietko).

Iz ar. miṣriyye = egipatska; kairska; Egipćanka; iz Kaira.

*Mišća (Mȉšća) vidi Miska,

gen. -ē; vok. Mȉšća; prisv. pridjev Mȉšćīn; žensko ime (rijetko).

Modif. od Mȉska

Hipok. Mišćúna

*Mišćuna (Mišćúna) vidi *Mišća i Miska,

gen. -ē; vok. Mišćúna; prisv. pridjev Mišćúnīn; žensko ime (rijetko).

Hipok. od Mȉšća

*Mito (Míto) vidi Midhat,

gen. -ē (u ist. Herc. -a); vok. Mîto; prisv. pridjev Mítīn (u ist. Herc. Mítov); muško ime (frekv.).

Hipok. od Mìdhat

*Miza (Mȉza) vidi Ramiz,

gen. -ē; vok. Mȉza; prisv. pridjev Mȉzīn; muško ime (c. Herc.) (rijetko).

Hipok. od Rámiz

*Miza (Mȉza) vidi Ramiza,

gen. -ē; vok. Mȉza; prisv. pridjev Mȉzīn; žensko ime (c. Herc.) (rijetko).

Hipok. od Ramìza

*Mizo (Mízo) vidi Ramiz,

gen. -ē (u ist. Herc. -a); vok. Mîzo; prisv. pridjev Mízīn (u ist. Herc. Mízov); muško ime (rijetko).

Hipok. od Rámiz

Muamer (Muàmer),
gen. -a; vok. Muàmere; prisv. pridjev Muàmerov; muško ime (manje frekv.).
Iz ar. Muʻammer (lično m. ime) = dugovječan; dugogodišnji.

Muamera (Muàmera),
gen. -ē; vok. Muàmera; prisv. pridjev Muàmerīn; žensko ime (rijetko).
Iz ar. mu‘ammere = dugovječna; dugogodišnja.

Muaz (Mùāz),
gen. -áza; vok. Mȕāze, Mȕāzu; prisv. pridjev Muázov; muško ime (manje frekv.).
Iz ar. mu‘āḍ = zaštićen; sačuvan; zaklonjen; spašen.

Muazem (Muàzem),
gen. -a; vok. Muàzeme; prisv. pridjev Muàzemov; muško ime (rijetko).
Iz ar. muʻaẓẓam = poštovan; cijenjen; uzvišen; uvažen.

*Muba (Múba) vidi Mubera i Mubina,
gen. -ē; vok. Mûbo; prisv. pridjev Múbīn; žensko ime (frekv.)
Hipok. od Mubèra i Mubína

Mubakir (Mubákir),
gen. -a; vok. Mubákire; prisv. pridjev Mubákirov; muško ime (rijetko).
Iz ar. mubākir = ranoranilac; rani posjetilac.

Mubedžel (Mubèdžel),
gen. -a; vok. Mubèdžele; prisv. pridjev Mubèdželov; muško ime (rijetko).
Iz ar. mubeğğel = poštovan; cijenjen; uvažen.

Mubedžela (Mubèdžela),
gen. -ē; vok. Mubèdžela; prisv. pridjev Mubèdželīn; žensko ime (rijetko).
Iz ar. mubeğğele = poštovana; cijenjena; uvažena.

Mubejena (Mubèjena),
gen. -ē; vok. Mubèjena; prisv. pridjev Mubèjenīn; žensko ime (rijetko).
Iz ar. mubeyyene = jasna; očita; vidljiva.

Mubekira (Mubèkira),
gen. -ē; vok. Mubèkira; prisv. pridjev Mubèkirīn; žensko ime (rijetko).
Iz ar. mubekkire = ona koja rano rani, rano dolazi.

Mubera (Mubèra),
gen. -ē; vok. Mubèra; prisv. pridjev Mubèrīn; žensko ime (frekv.).
Iz tur. Müberra (lično ž. ime), od ar. muberreʼe(t) = nevina; oslobođena; zdrava.
Hipok. Béra, Bȅra, Bêrka, Múba

Mubina (Mubína),
gen. -ē; vok. Mubína; prisv. pridjev Mubínīn; žensko ime (manje frekv.).
Iz ar. mubīne = jasna; očevidna; očita; nesumnjiva.
Hipok. Múba

*Muća (Múća) vidi *Mućelefa i Mukelefa,
gen. -ē; vok. Mûćo; prisv. pridjev Múćīn; žensko ime (rijetko).
Hipok. od Mućèlefa

*MućeIefa (Mućèlefa) vidi Mukelefa,
gen. -ē; vok. Mućèlefa; prisv. pridjev Mućèlefīn; žensko ime (manje frekv.).
Modif. od Mukèlefa
Hipok. Ćéfa, Ćélfa, Múća

Mudehtefa (Mudèhtefa),
gen. -ē; vok. Mudèhtefa; prisv. pridjev Mudèhtefīn; žensko ime (rijetko).
Etimologija nejasna.

*Mudžafer (Mudžáfer) vidi Džafer,
gen. -a; vok. Mudžáfere; prisv. pridjev Mudžáferov; muško ime (rijetko).
Modif. od Džáfer

Mudžahid (Mudžáhid),
gen. -a; vok. Mudžáhide; prisv. pridjev Mudžáhidov; muško ime (rijetko).
Iz ar. muğāhid = borac; ratnik; vojnik.

Mudžavid (Mudžávid),
gen. -a; vok. Mudžávide; prisv. pridjev Mudžávidov; muško ime (rijetko).
Iz ar. muğāwid = onaj koji se s nekim natječe u darežljivosti i velikodušnosti.

*Mudžejma (Mudžéjma) vidi Nudžejma,
gen. -ē; vok. Mudžéjma; prisv. pridjev Mudžéjmīn; žensko ime (rijetko).
Modif. od Nudžéjma

Mudželefa (Mudžèlefa),
gen. -ē; vok. Mudžèlefa; prisv. pridjev Mudžèlefīn; žen­sko ime (rijetko).
Iz ar. muğellefe = načeta; okrnjena.

Mudžib (Mùdžīb),
gen. -íba; vok. Mȕdžībe (u B. kr. i Mȕdžību); prisv. pridjev Mudžíbov; muško ime (manje frekv.).
Iz ar. muğīb = onaj koji uslišava, koji udovoljava, koji se odaziva (na molbu).
Hipok. Džíbo

Muediba (Muèdiba),
gen. -ē; vok. Muèdiba; prisv. pridjev Muèdibīn; žensko ime (rijetko).
Iz ar. mu’eddibe = učiteljica; odgojiteljica; vaspitačica.

Muemila (Muèmila),
gen. -ē; vok. Muèmila; prisv. pridjev Muèmilīn; žensko ime (rijetko).
Iz ar. mu’emmile = ona koja uliva nadu; koja se mnogo nada.

Muenesa (Muènesa),
gen. -ē; vok. Muènesa; prisv. pridjev Muènesīn; žensko ime (rijetko).
Ovo se ime može izvoditi od 2 ar. korijena:
1) Od mu’ennaṭe = ženstvena; mekoputna;
2) Od mu’ennese = ljubazna; prijazna; pitoma.
Modif. Muhèneza

Mufid (Mùfīd ili Mȕfīd),
gen. -ída; vok. Mȕfīde (u B. kr. i Mȕfīdu); prisv. pridjev Mufídov; muško ime (frekv.).
Iz ar. mufīd = koristan.

Mufida (Mufída),
gen. -ē; vok. Mufída; prisv. pridjev Mufídīn; žensko ime (manje frekv.).
Iz tur. Müfīde (lično ž. ime), od ar. mufīde = korisna.

Mufika (Mufíka),
gen. -ē; vok. Mufíka; prisv. pridjev Mufíkīn; žensko ime (rijetko).
Iz ar. mufīqe = budna; trijezna; izvrsna pjesnikinja.

Mugbil (Mùgbil),
gen. -a; vok. Mùgbile; prisv. pridjev Mùgbilov; muško ime (rijetko).
Iz ar. muqbil = pogodan; povoljan; sretan.

Mugdim (Mùgdim),
gen. -a; vok. Mùgdime; prisv. pridjev Mùgdimov; muško ime (frekv.).
Iz ar. muqdim = hrabar; smion; odvažan; preduzimljiv.

Mugdima (Mùgdima),
gen. -ē; vok. Mùgdima; prisv. pridjev Mùgdimīn; žensko ime (manje frekv.).
Iz ar. muqdime = hrabra; smiona; odvažna; preduzimljiva.

*Muha (Mȕha) vidi Muharem,
gen. -ē; vok. Mȕha; prisv. pridjev Mȕhīn; muško ime (c. Herc.) (rijetko).
Hipok. od Muhárem

*Muhabeta (Muhàbeta),
gen. -ē; vok. Muhàbeta; prisv. pridjev Muhàbetīn; žensko ime (rijetko).
Modif. od ar. meḥabbet = Ijubav; naklonost; prijateljstvo + naš nast. -a za ženski rod.

Muhamed (Muhàmed) ili Muhammed ,
gen. -a; vok. Muhàmede; prisv. pridjev Muhàmedov; muško ime (frekv.).
Iz tur. Muhammed < ar. Muḥammed (lično m. ime) = mnogo hvaljen; slavljen; proslavljen; dostojan svake hvale. Drugi oblik istog značenja je ime Mehmed.
Hipokoristici i hipok. derivati: Hȁma, Hȁmica, Hȁmić, Hámo, Múho, Múmo, Mùšan, Múšo
Muhamed je veoma često ime kod svih islamiziranih naroda, jer se tako zvao osnivač i propovjednik islama. Rođen je u Meki 571. a umro u Medini 632. godine.

Muhameda (Muhàmeda) vidi Muhamed,
gen. -ē; vok. Muhàmeda; prisv. pridjev Muhàmedīn; žensko ime (rijetko).
Izv. od muškog imena Muhàmed podavanjem našeg nast. -a za ženski rod.
Hipok. Múša

*Muhamed-Ali (Muhàmed-Àlī) vidi Muhamed i Alija,
gen. Muhàmed-Àlīja; vok. Muhàmed-Àlī; prisv. pridjev Muhàmed-Àlījev; muško ime (rijetko).
Složeno ime od Muhàmed i Àli(ja).
Ovo je ime dato po ugledu na ime poznatog svjetskog prvaka u boksu iz Sjedinjenih Američkih Država, koji se zove Muhammad Ali (ranije se zvao Cassius Marcellus Clay).

Muharem (Muhárem),
gen. -a; vok. Muháreme; prisv. pridjev Muháremov; muško ime (frekv.).
Iz tur. Muharrem < ar. Muḥarrem (lično m. ime) = sačuvan; zabranjen; zaštićen; nepovrjediv; svet; ime prvog mjeseca po islamskom kalendaru.
Hipok.: Hárko, Háro, Mȕha, Múhko, Múho, Mùšan, Múšo

Muharema (Muhárema) vidi Muharem,
gen. -ē; vok. Muhárema; prisv. pridjev Muháremīn; žensko ime (frekv.).
Izv. od m. imena Muhárem dodavanjem našeg nast. -a za ženski rod.
Hipok. Hárka, Múša

*Muhdin (Mùhdīn) ili Muhddin vidi Muhidin,
gen. -ína; vok. Mȕhdīne; prisv. pridjev Muhdínov; muško ime (rijetko).
Modif. od Muhìdīn

*Muhedin (Muhèdīn) ili Muheddin vidi Muhidin,
gen. -ína; vok. Mȕhedīne; prisv. pridjev Muhedínov; muško ime (manje frekv.).
Modif. od Muhìdīn

*Muhedina (Muhedína) Muheddina vidi Muhidina,
gen. -ē; vok. Muhedína; prisv. pridjev Muhedínīn; žensko ime (manje frekv.).
Modif. od Muhidína

*Muheneza (Muhèneza) vidi Muenesa,
gen. -ē; vok. Muhèneza; prisv. pridjev Muhènezīn; žensko ime (rijetko).
Modif. od Muènesa

Muhiba (Muhìba),
gen. -ē; vok. Muhìba; prisv. pridjev Muhìbīn; žensko ime (…).
Iz tur. Muhibbe (lično ž. ime), od ar. muḥibbe = ona koja voli, ljubi; zaljubljena.
Hipok. Hìba

Muhibija (Muhìbija),
gen. -ē; vok. Muhìbija; prisv. pridjev Muhìbijīn; muško ime (frekv.).
Iz ar. muḥibb(iyy) = onaj koji voli, ljubi; zaljubljen + naš nastavak -(ij)a.

Muhidin (Muhìdīn) ili Muhiddin,
gen. -ína; vok. Mȕhidīne; prisv. pridjev Muhidínov; muško ime (frekv.).
Iz tur. Mühyüddīn < ar. Muḥyi-ddīn (lično m. ime), složeno od ar. muḥyin = preporoditelj; oživotvoritelj i ar. eddīn = vjera. Značenje = preporoditelj, oživotvoritelj vjere.
Modif. Mèhdīn, Mehùdīn, Mùhdīn, Muhèdīn
Hipok. Díno

Muhidina (Muhidína) ili Muhiddina vidi Muhidin,
gen. -ē; vok. Muhidína; prisv. pridjev Muhidínīn; žensko ime (manje frekv.).
Izv. od m. imena Muhìdīn dodavanjem našeg nast. -a za ženski rod.
Hipok. Dína

Muhima (Muhìma),
gen. -ē; vok. Muhìma; prisv. pridjev Muhìmīn; žensko ime (rijetko).
Iz ar. muhimme = važna; značajna; zanimljiva.

*Muhko (Múhko) vidi Muharem,
gen. -ē (u ist. Herc. -a); vok. Mûhko; prisv. pridjev Múhkīn (u ist. Herc. Múhkov); muško ime (manje frekv.).
Hipok. od Muhárem

*Muho (Múho) vidi Muhamed i Muharem,
gen. -ē (u ist. Herc. -a); vok. Mûho; prisv. pridjev Múhīn (u ist. Herc. Múhov); muško ime (frekv.).
Hipok. od Muhàmed i Muhárem

Muhsin (Mùhsin),
gen. -a; vok. Mùhsine; prisv. pridjev Mùhsinov; muško ime (frekv.).
Iz tur. Muhsin < ar. Muḥsin (lično m. ime) = dobročinitelj; dobrotvor.
Modif. Mùksin

Muhtar (Mùhtār),
gen. -ára; vok. Mȕhtāre, Mȕhtāru; prisv. pridjev Muhtárov; muško ime (rijetko).
Iz ar. muḥtār = odabran; izabran; onaj kome se daje prednost; seoski knez; omiljen; ljubimac.

Muhterem (Muhtèrem),
gen. -a; vok. Muhtèreme; prisv. pridjev Muhtèremov; muško ime (rijetko).
Iz ar. muḥterem = poštovan; cijenjen; uvažen; častan; ugledan.

Muid (Mùīd),
gen. -ída; vok. Mȕīde; prisv. pridjev Muídov; muško ime (rijetko).
Iz ar. muʻīd = asistent; korepetitor; lav.

*Muja (Mȕja) vidi Mustafa,
gen. -ē; vok. Mȕja; prisv. pridjev Mȕjīn; muško ime (c. Herc.) (manje frekv.).
Hipok. od Mùstafa

*Mujaga (Mȕjaga) vidi Mustafa i Agan,
gen. -ē; vok. Mȕjaga; prisv. pridjev Mȕjagīn; muško ime (frekv.).
Složeno ime od hipok. Mújo (< Mùstafa) i aga.

*Mujaka (Mȕjaka) vidi Mustafa,
gen. -ē; vok. Mȕjaka; prisv. pridjev Mȕjakīn; muško ime (rijetko).
Izv. od hipok. Mújo, Mȕja (< Mùstafa) dodavanjem na osnovu našeg nast. -aka.

*Mujan (Mȕjān) vidi Mustafa,
gen. -a; vok. Mȕjāne; prisv. pridjev Mȕjānov; muško ime (manje frekv.).
Izv. od hipok. Mújo (< Mùstafa) dodavanjem na osnovu našeg nast. -an.

*Mujčin (Mùjčin) vidi Mustafa,
gen. -a; vok. Mùjčine; prisv. pridjev Mùjčinov; muško ime (manje frekv.).
Izv. od hipok. Mújko (< Mùstafa) dodavanjem na osnovu našeg nast. -in uz pretvaranje (palatalizaciju) k > č.

Mujdin (Mùjdin) ili Mujddin,
gen. -a; vok. Mùjdine; prisv. pridjev Mùjdinov; muško ime (rijetko).
Modif. od ar. mu’eyyidu-d-dīn = pomagač, simpatizer vjere. (Slož. od ar. mu’eyyid = pomagač, simpatizer i ar. eddīn = vjera).

Mujedin (Mujèdin) ili Mujeddin,
gen. -a; vok. Mujèdine; prisv. pridjev Mujèdinov; muško ime (rijetko).
Modif. od ar. mu’eyyidu-d-dīn = pomagač, simpatizer vjere. (Slož. od ar. mu’eyyid = pomagač, simpatizer i ar. eddīn = vjera).

Mujesir (Mujèsir),
gen. -a; vok. Mujèsire; prisv. pridjev Mujèsirov; muško ime (rijetko).
Iz ar. muyessir = onaj koji olakšava, pomaže; onaj koji donosi sreću.

Mujesira (Mujèsira),
gen. -ē; vok. Mujèsira; prisv. pridjev Mujèsirīn; žensko ime (frekv.).
Iz ar. muyessire = ona koja olakšava, pomaže; ona koja donosi sreću.
Hipok. Síra

*Muješa (Mȕješa) vidi Mustafa,
gen. -ē; vok. Mȕješa; prisv. pridjev Mȕješīn; muško ime (rijetko).
Izv. od hipok. Mújo (< Mùstafa) dodavanjem na osnovu našeg nast. -eša.

*Mujica (Mȕjica) vidi Mustafa,
gen. -ē; vok. Mȕjica, Mȕjice; prisv. pridjev Mȕjičīn; muško ime (manje frekv.).
Izv. od hipok. Mújo (< Mùstafa) dodavanjem na osnovu našeg nast. -ica.

*Mujić (Mȕjić) vidi Mustafa,
gen. -a; vok. Mȕjiću; prisv. pridjev Mȕjićev; muško ime (rijetko).
Izv. od hipok. Mújo (< Mùstafa) dodavanjem na osnovu našeg nast. -ić.

*Mujilo (Mùjilo) vidi Mustafa,
gen. -a; vok. Mùjilo; prisv. pridjev Mùjilov; muško ime (rijetko).
Izv. od hipok. Mújo (< Mùstafa) dodavanjem na osnovu našeg nast. -ilo.

*Mujka (Mȕjka) vidi Mustafa,
gen. -ē; vok. Mȕjka; prisv. pridjev Mȕjkīn; muško ime (manje frekv.).
Izv. od hipok. Mújo (< Mùstafa) dodavanjem na osnovu našeg nast. -ka.

*Mujkan (Mùjkan) vidi Mustafa,
gen. -a; vok. Mùjkane; prisv. pridjev Mùjkanov; muško ime (manje frekv.).
Izv. od hipok. Mújko, Mȕjka (< Mùstafa) dodavanjem na osnovu našeg nast. -an.

*Mujko (Mújko) vidi Mustafa,
gen. -ē (u ist. Herc. -a); vok. Mûjko; prisv. pridjev Mújkīn (u ist. Herc. Mújkov); muško ime (manje frekv.).
Izv. od hipok. Mújo (< Mùstafa) dodavanjem na osnovu našeg nast. -ko.

*Mujo (Mújo) vidi Mustafa,
gen. -ē (u ist. Herc. -a); vok. Mûjo; prisv. pridjev Mújīn (u ist. Herc. Mújov); u B. kr. Múje, gen. -ē; vok. Mûje; prisv. pridjev Mújīn; muško ime (frekv.).
Hipok. od Mùstafa

Mukadesa (Mukàdesa),
gen. -ē; vok. Mukàdesa; prisv. pridjev Mukàdesīn; žensko ime (rijetko).
Iz ar. muqaddese = posvećena; sveta; blagoslovljena.

Mukelefa (Mukèlefa),
gen. -ē; vok. Mukèlefa; prisv. pridjev Mukèlefīn; Mukèllefa, gen. -ē; vok. Mukèllefa; prisv. pridjev Mukèllefīn; žensko ime (frekv.).
Iz ar. mukellefe = punoljetna; zrela; odgovorna; obavezna.
Modif. Mućèlefa
Hipok. KéIa

Mukerem (Mukèrem),
gen. -a; vok. Mukèreme; prisv. pridjev Mukèremov; muško ime (rijetko).
Izar. mukerrem = poštovan; cijenjen.
Hipok. Múko

Mukerema (Mukèrema),
gen. -ē; vok. Mukèrema; prisv. pridjev Mukèremīn; Mukèrrema, gen. -ē; vok. Mukèrrema; prisv. pridjev Mukèrremīn; žensko ime (manje frekv.).
Iz ar. mukerreme = poštovana; cijenjena.

Mukerim (Mukèrim),
gen. -a; vok. Mukèrime; prisv. pridjev Mukèrimov; Mukèrrim, gen. -a; vok. Mukèrrime; prisv. pridjev Mukèrrimov; muško ime (rijetko).
Iz ar. mukerrim = onaj koji poštuje, cijeni, oplemenjuje.

Mukerima (Mukèrima),
gen. -ē; vok. Mukèrima; prisv. pridjev Mukèrimīn; Mukèrrima, gen. -ē; Mukèrrima; prisv. pridjev Mukèrrimīn; žensko ime (rijetko).
Iz ar. mukerrime = ona koja poštuje, cijeni, oplemenjuje.

*Muko (Múko) vidi Mukerem i Mukrim,
gen. -ē (u ist. Herc. -a); vok. Mûko; prisv. pridjev Múkīn (u ist. Herc. Múkov); muško ime (rijetko).
Hipok. od Mukèrem i Mùkrim

Mukrim (Mùkrim),
gen. -a; vok. Mùkrime; prisv. pridjev Mùkrimov; muško ime (rijetko).
Iz ar. mukrim = onaj koji poštuje, cijeni, oplemenjuje.
Hipok. Múko

*Muksin (Mùksin) vidi Muhsin,
gen. -a; vok. Mùksine; prisv. pridjev Mùksinov; muško ime (manje frekv.).
Modif. od Mùhsin

Mula (Múla),
gen. -ē; vok. Mûlo; prisv. pridjev Múlīn; žensko ime (manje frekv.).
Iz ar. mewlā (što se u ar. grafiji može bez oznake vokala čitati i kao mūlā) = gospodar; gospodin; zaštitnik; dobročinitelj.
Mùla je titula ispred imena čovjeka koji je učio neku vjersku školu. Promjenom akcenta od toga je načinjeno žensko ime Múla kao što je npr. od hȍdža nastalo hódža.

*Mulaga (Mȕlaga) vidi Mula i Agan,
gen. -ē; vok. Mȕlaga; prisv. pridjev Mȕlagīn; muško ime (rijetko).
Složeno ime od mùla i àga.

Mulaim (Muláim),
gen. -a; vok. Muláime; prisv. pridjev Muláimov; muško ime (rijetko).
Iz ar. mulā’im = blag; miran; mekan; podesan; zgodan; prikladan.

Mulaima (Muláima),
gen. -ē; vok. Muláima; prisv. pridjev Muláimīn; žensko ime (rijetko).
Iz ar. mulā’ime = blaga; mirna; mekana; prikladna; podesna.

*Mulavdija (Mulàvdija) vidi Mula i *Avdija,
gen. -ē; vok. Mulàvdija; prisv. pridjev Mulàvdijīn; muš­ko ime (rijetko).
Složeno ime od mùla i Àvdija.

*Mulija (Mùlija) vidi Mula,
gen. -ē; vok. Mùlija; prisv. pridjev Mùlijīn; žensko ime (manje frekv.).
Izv. od Múla dodavanjem na osnovu našeg nast. -ija.

*Mulka (Múlka) vidi Mulkija,
gen. -ē; vok. Mûlko; prisv. pridjev Múlkīn; žensko ime (rijetko).
Hipok. od Mùlkija

Mulkija (Mùlkija),
gen. -ē; vok. Mùlkija; prisv. pridjev Mùlkijīn; žensko ime (rijetko).
Iz ar. mulk = vlast; moć; suverenitet + ar. adj. sufiks za ženski rod -iyye.
Hipok. Múlka

*Mumić (Mȕmić) vidi Mumin,
gen. -a; vok. Mȕmiću; prisv. pridjev Mȕmićev; muško ime (rijetko).
Izv. od hipok. Múmo (< Múmin) dodavanjem na osnovu našeg nast. -ić.

Mumin (Múmin),
gen. -a; vok. Múmine; prisv. pridjev Múminov; muško ime (frekv.).
Iz ar. muʼmin = (pravo)vjernik; onaj koji vjeruje u boga.
Hipok. Múmo, Mȕmić

Mumo (Múmo),
gen. -ē (u ist. Herc. -a); vok. Mûmo; prisv. pridjev Múmīn (u ist. Herc. Múmov); muško ime (manje frekv.).
Hipok. Múmin

Mumtaz (Mùmtāz),
gen. -áza; vok. Mȕmtāze (u B. kr. i Mȕmtāzu); prisv. pridjev Mumtázov; muško ime (rijetko).
Iz ar. mumtāz = odličan; specijalan; istaknut; povlašten.
Modif. Mùntāz

*Munafija (Munáfija) vidi Abdulmenaf,
gen. -ē; vok. Munáfija; prisv. pridjev Munáfijīn; muško ime (rijetko).
Etimologija ovog imena nije sasvim sigurna, ali se mogu navesti 2 pretpostavke:
1) da je izvedeno od ar. munāfi(n) = suprotan; protivan; oprečan + naš nastavak -ja;
2) da je modif. od Mènāf, a što je skr. od Abdulmènāf.

Munakib (Munákib),
gen. -a; vok. Munákibe; prisv. pridjev Munákibov; muško ime (rijetko).
Iz ar. munāqib = onaj koji se nadmeće s nekim u odlikama i vrlinama.

Munever (Munèver),
gen. -a; vok. Munèvere (u B. kr. i Munèveru); prisv. pridjev Munèverov; muško ime (frekv.).
Iz ar. munewwer = sjajan; svijetao.

Munevera (Munèvera),
gen. -ē; vok. Munèvera; prisv. pridjev Munèverīn; žensko ime (frekv.).
Iz tur. Münevver (lično ž. ime), od ar. munewwere = sjajna; svijetla.
Hipok. Nȅra, Vȅra

Munezeha (Munèzeha),
gen. -ē; vok. Munèzeha; prisv. pridjev Munèzehīn; Munèzzeha, gen. -ē; vok. Munèzzeha; prisv. pridjev Munèzzehīn; žensko ime (rijetko).
Iz ar. munezzehe = čista; sačuvana od svakog zla; nepogrješiva.

Munib (Mùnīb ili Mȕnīb),
gen. -íba; vok. Mȕnībe (u B. kr. i Mȕnību); prisv. pridjev Muníbov; muško ime (frekv.).
Iz tur. Münīb (lično m. ime), od ar. munīb = pokajnik; onaj koji se obraća bogu tražeći oprost i zaštitu.

Muniba (Muníba),
gen. -ē; vok. Muníba; prisv. pridjev Muníbīn; žensko ime (frekv.).
Iz tur. Münībe (lično ž. ime), od ar. munībe = pokajnica; ona koja se obraća bogu tražeći oprost i zaštitu.
Hipok. Níba

Munif (Mùnīf),
gen. -ífa; vok. Mȕnīfe (u B. kr. i Mȕnīfu); prisv. pridjev Munífov; muško ime (rijetko).
Iz ar. munīf = visok; uzdignut; istaknut.

Munifa (Munífa),
gen. -ē; vok. Munífa; prisv. pridjev Munífīn; žensko ime (rijetko).
Iz ar. munīfe = istaknuta; uzvišena; stasita i lijepa žena.

Munir (Mùnīr ili Mȕnīr),
gen. -íra; vok. Mȕnīre (u B. kr. i Mȕnīru); prisv. pridjev Munírov; muško ime (frekv.).
Iz tur. Münīr (lično m. ime), od ar. munīr = sjajan; svijetao; blistav.

Munira (Muníra),
gen. -ē; vok. Muníra; prisv. pridjev Munírīn; (u B. kr. Muníre, gen. -ē; vok. Muníre; prisv. pridjev Munírīn); žensko ime (frekv.).
Iz tur. Münīre (lično ž. ime), od ar. munīre = sjajna; svijetla; blistava.
Hipok. Níra

*Munirka (Mùnīrka) vidi Munira,
gen. -ē; vok. Mùnīrka, Mùnīrko; prisv. pridjev Mùnīrkīn; žensko ime (rijetko).
Izv. od Muníra dodavanjem na osnovu našeg nast. -ka.

Munis (Múnis),
gen. -a; vok. Múnise; prisv. pridjev Múnisov; muško ime (rijetko).
Iz ar. mu’nis = druželjubiv; prijazan; ljubazan.

Munisa (Munìsa),
gen. -ē; vok. Munìsa; prisv. pridjev Munìsīn; žensko ime (rijetko).
Iz ar. mu’nise = druželjubiva; prijazna; ljubazna.

Munsif (Mùnsif),
gen. -a; vok. Mùnsife; prisv. pridjev Mùnsifov; muško ime (rijetko).
Iz ar. munṣif = pravedan; pravičan; nepristrasan; objektivan.

*Munta (Múnta) vidi Munteha,
gen. -ē; vok. Mûnto (u c. Herc. Mûnte); prisv. pridjev Múntīn; (u B. kr. Múnte; gen. -ē; vok. Mûnte; prisv. pridjev Múntīn); žensko ime (frekv.).
Hipok. od Muntèha

*Muntaz (Mùntāz) vidi Mumtaz,
gen. -áza; vok. Mȕntāze (u B. kr. i Mȕntāzu); prisv. pridjev Muntázov; muško ime (rijetko).
Modif. od Mùmtāz

Munteha (Muntèha),
gen. -ē; vok. Muntèha; prisv. pridjev Muntèhīn; žensko ime (rijetko).
Iz ar. muntehe(n) i (el)muntehā = maksimum; najviši stepen; vrhunac; kraj; konac.
Hipok. Múnta

Murad (Mùrād),
gen. -áda; vok. Mȕrāde; prisv. pridjev Murádov; muško ime (manje frekv.).
Iz tur. Murād (lično m. ime), od ar. murād = poželjan; željan; želja; namjera; ono što se želi.
Modif. Mùrat

Murada (Muráda),
gen. -ē; vok. Muráda; prisv. pridjev Murádīn; žensko ime (rijetko).
Iz ar. murāde = poželjna; željena.

Muradeta (Murádeta),
gen. -ē; vok. Murádeta; prisv. pridjev Murádetīn; žensko ime (rijetko).
Iz ar. murāde(t) = poželjna; željena + naš nast. -a za ženski rod (uz ar. -t kao oznaku ženskog roda).

*Muradija (Murádija) vidi Murada,
gen. -ē; vok. Murádija; prisv. pridjev Murádijīn; žensko ime (manje frekv.).
Izv. od Muráda dodavanjem na osnovu našeg nast. -ija.

Muradif (Murádif),
gen. -a; vok. Murádife; prisv. pridjev Murádifov; muško ime (frekv.).
Iz tur. Mürādif (lično m. ime), od ar. murādif = saputnik; sljedbenik.

Muradifa (Murádifa),
gen. -ē; vok. Murádifa; prisv. pridjev Murádifīn; žensko ime (manje frekv.).
Iz ar. murādife = saputnica; sljedbenica.

*Murat (Mùrat) vidi Murad,
gen. -a; vok. Mùrate; prisv. pridjev Mùratov; muško ime (frekv.).
Iz tur. Murād (lično m. ime), od ar. murād = poželjan; željan; želja; ono što se želi.
Modif. od Mùrād
Hipok. Mȕrta, Múrto

*Murata (Mùrata) vidi *Murat,
gen. -ē; vok. Mùrata; prisv. pridjev Mùratīn; žensko ime (manje frekv.).
Izv. od m. imena Mùrat dodavanjem našeg nast. -a za ženski rod.
Hipok. Múrta

*Muratka (Mùratka) vidi *Murata i *Murat,
gen. -ē; vok. Mùratka; prisv. pridjev Mùratkīn; žensko ime (rijetko).
Izv. od Mùrata dodavanjem na osnovu našeg nast. -ka.

*Murfa (Múrfa) vidi Murfeta i Murfet,
gen. -ē; vok. Mûrfo; prisv. pridjev Múrfīn; žensko ime (rijetko).
Hipok. od Mùrfeta

Murfet (Mùrfet),
gen. -a; vok. Mùrfete; prisv. pridjev Mùrfetov; muško ime (rijetko).
Iz ar. murfed = pomoć; potpora; dobročinstvo.

Murfeta (Mùrfeta) vidi Murfet,
gen. -ē; vok. Mùrfeta; prisv. pridjev Mùrfetīn; žensko ime (rijetko).
Izv. od m. imena Mùrfet dodavanjem našeg nast. -a za ženski rod.
Hipok. Múrfa

Murid (Mùrīd),
gen. -ída; vok. Mȕrīde (u B. kr. i Mȕrīdu); prisv. pridjev Murídov; muško ime (rijetko).
Iz ar. murīd = učenik; kandidat; pristalica; sljedbenik.

Muris (Múris),
gen. -a; vok. Múrise; prisv. pridjev Múrisov; muško ime (frekv.).
Iz tur. Muris (lično m. ime), od ar. mūriṭ = oporučitelj; zavještalac; onaj koji daje nešto u nasljeđe.
Modif. Múriz

Murisa (Murìsa),
gen. -ē; vok. Murìsa; prisv. pridjev Murìsīn; žensko ime (frekv.).
Iz ar. mūriṭe = ona koja daje nešto u nasljeđe; oporuči­teljka.

*Muriz (Múriz) vidi Muris,
gen. -a; vok. Múrize; prisv. pridjev Múrizov; muško ime (frekv.).
Modif. od Múris

Mursel (Mùrsel),
gen. -a; vok. Mùrsele; prisv. pridjev Mùrselov; muško ime (rijetko).
Iz ar. mursel = glasnik; vjesnik; izaslanik.

Murta (Mȕrta) vidi *Murat i *Murtez,
gen. -ē; vok. Mȕrta; prisv. pridjev Mȕrtīn; muško ime (manje frekv.).
Hipok. od Mùrat i Mùrtez

*Murta (Múrta) vidi Murata i *Murat,
gen. -ē; vok. Mûrto; prisv. pridjev Múrtīn; žensko ime (manje frekv.).
Hipok. od Mùrata

*Murtez (Mùrtez) vidi Murteza,
gen. -a; vok. Mùrteze; prisv. pridjev Mùrtezov; muško ime (manje frekv.).
Modif. od Murtèzā
Hipok. Mȕrta

*Murteza (Mùrteza) vidi *Murtez i Murteza,
gen. -ē; vok. Mùrteza; prisv. pridjev Mùrtezīn; žensko ime (rijetko).
Izv. od m. imena Mùrtez dodavanjem našeg nast. -a za ženski rod.

Murteza (Murtèzā),
gen. -záa; vok. Murtèzā; prisv. pridjev Murtezáov; muško ime (rijetko).
Iz tur. Murtaza < ar. Murteḍā (lično m. ime) = odabrani; izabrani; zadovoljni; sretni.
Modif. Mùrtez, Murtèzān
Hipok. Múrto

*Murtezan (Murtèzān) vidi Murteza,
gen. -ána; vok. Mȕrtezāne; prisv. pridjev Murtezánov; muško ime (rijetko).
Modif. od Murtèzā

*Murtija (Mùrtija) vidi Murta i Murata,
gen. -ē; vok. Mùrtija; prisv. pridjev Mùrtijīn; žensko ime (rijetko).
Izv. od Múrta dodavanjem našeg nast. -ija na osnovu.

*Murto (Múrto) vidi *Murat i Murteza,
gen. -ē (u ist. Herc. -a); vok. Mûrto; prisv. pridjev Múrtīn (u ist. Herc. Múrtov); muško ime (rijetko).
Hipok. od Mùrat i Murtèzā

Muruvet (Murùvet),
gen -a; vok. Murùvete; prisv. pridjev Murùvetov; Murùvvet, gen. -a; vok. Murùvvete; prisv. pridjev Murùvvetov; muško ime (frekv.).
Iz ar. muruwwet = muževnost; hrabrost; čovječnost, čestitost.
Modif. Mùrvet

Muruveta (Murùveta) vidi Muruvet,
gen. -ē; vok. Murùveta; prisv. pridjev Murùvetīn; Murùvveta, gen. -ē; vok. Murùvveta; prisv. pridjev Murùvvetīn; žensko ime (frekv.).
Izv. od m. imena Murùvet dodavanjem našeg nast. -a za ženski rod.
Modif. Mùrveta
Hipok. Rúva

*Murvet (Mùrvet) vidi Muruvet,
gen -a; vok. Mùrvete; prisv. pridjev Mùrvetov; muško ime (manje frekv.).
Modif. od Murùvet

*Murveta (Mùrveta),
gen. -ē; vok. Mùrveta; prisv. pridjev Mùrvetīn; žensko ime (manje frekv.).
Modif. od Murùveta

Musa (Mȕsa),
gen. -ē; vok. Mȕsa; prisv. pridjev Mȕsīn; muško ime (frekv.).
Iz tur. Musa < od ar. Mūsā (< ?) = ime vjerovjesnika, odgovara biblijskom imenu Mojsije i st. hebr. imenu Moše. Porijeklo i značenje ovoga imena teško je utvrditi Postoje dva osnovna tumačenja. Po jednom Moše (Muša, Musa, Mojsije) treba prevesti kao »izvađen iz vode«, jer je to ime složeno od st. egipatskog mu = voda i ša = drvlje, trska (Salebija), ili od st. egipatskog mo = sin i še = voda, jezero (O. Mandić), ili od st. hebr. mašah = spašen iz vode (B. Klaić). Ovakva objašnjenja su nategnuta i malo vjerovatna, jer žele povezati postanak tog imena s bibl. legendom po kojoj je Musa (Mojsije) kao malo dijete bio stavljen u jedan sanduk (kovčežić) i sakriven u šibljak rijeke, jer su po naredbi faraona sva muška djeca Jevreja morala biti ubijena. Kasnije ga je našla faraonova kći, odnijela ga u dvor i zamolila oca da ga ostavi u životu. U tome je, navodno, uspjela. Vjerovatmje je tumačenje onih onomastičara (npr. A. Gafurova) po kojima je ime Musa (Moše, Mojsije) nastalo od st. egipatske riječi messu ili mešu, što znači »dijete«.

Musafir (Musáfir),
gen. -a; vok. Musáfire; prisv. pridjev Musáfirov; muško ime (rijetko).
Iz ar. musāfir = putnik; gost.

*Musaib (Musáib),
gen. -a; vok. Musáibe; prisv. pridjev Musáibov; Musàib, gen. -a; vok. Musàibe; prisv. pridjev Musàibov; muško ime (rijetko).
Modif. od ar. muṣāḥib = miljenik; drug; prisni prijatelj; pokoran; poslušan; pitom; blag; miran.

*Musaiba (Musàiba),
gen. -ē; vok. Musàiba; prisv. pridjev Musàibīn; žensko ime (rijetko).
Modif. od ar. muṣāḥibe = miljenica; drugarica; prisna pri­jateljica; pokorna; poslušna; blaga; mirna.

Musair (Musàir),
gen. -a; vok. Musàire; prisv. pridjev Musàirov; muško ime (rijetko).
Iz ar. musāyir = saputnik; pratilac.

Muselim (Musèlim),
gen. -a; vok. Musèlime; prisv. pridjev Musèlimov; muško ime (rijetko).
Iz ar. musellim = onaj koji ulijeva mir i spokojstvo; onaj koji izbavlja i spašava; zastupnik paše u sandžaku (kao titula).

Muselima (Musèlima),
gen. -ē; vok. Musèlima; prisv. pridjev Musèlimīn; žensko ime (rijetko).
Iz ar. musellime = ona koja ulijeva mir i spokojstvo; ona koja izbavlja i spašava.

Musema (Musèma),
gen. -ē; vok. Musèma; prisv; pridjev Musèmīn; Musèmma, gen. -ē; vok. Musèmma; prisv. pridjev Musèmmīn; žensko ime (rijetko).
Iz ar. musemme(n) = poznata; određena; imenovana.

*Musija (Mùsija) vidi Musa,
gen. -ē; vok. Mùsija; prisv. pridjev Mùsijīn; žensko ime (rijetko).
Izv. od m. imena Mȕsa dodavanjem na osnovu našeg nast. -ija.

Muslihudin (Muslihùdīn) ili Muslihuddin,
gen. -ína; vok. Muslihùdīne; prisv. pridjev Muslihudínov; muško ime (rijetko).
Iz tur. Muslihuddin < ar. Muṣliḥuddīn (lično m. ime), slož. od ar. muṣliḥ = reformator; onaj koji popravlja i dovodi u bolje stanje i ar. eddīn = vjera. Značenje = reformator, popravljač vjere.
Hipok. Mùslija, Múslo

*Muslija (Mùslija) vidi Muslihudin,
gen. -ē; vok. Mùslija; prisv. pridjev Mùslijīn; muško ime (rijetko).
Izv. od hipok. Múslo (< Muslihùdīn) dodavanjem na osnovu našeg nast. -ija.

Muslim (Mùslim),
gen. -a; vok. Mùslime; prisv. pridjev Mùslimov; muško ime (rijetko).
Iz ar. muslim = onaj koji je primio islam; musliman; predan bogu.
Hipok. Múslo

Muslima (Mùslima),
gen. -ē; vok. Mùslima; prisv. pridjev Mùslimīn; žensko ime (rijetko).
Iz ar. muslime = ona koja je primila islam; muslimanka; predana bogu.

Muslimana (Muslimána),
gen. -ē; vok. Muslimána; prisv. pridjev Muslimánīn; žensko ime (rijetko).
Iz ar. i perz. muslimān = pripadnik islamske vjere + naš nast. -a za ženski rod.
(Musliman je perz. oblik množine od ar. sing. muslim i taj se oblik množine u našem jeziku upotrebljava u značenju jednine).

*Muslo (Múslo) vidi Muslihudin i Muslim,
gen. -ē (u ist. Herc. -a); vok. Mûslo; prisv. pridjev Múslīn (u ist. Herc. Múslov); muško ime (rijetko).
Hipok. od Muslihùdīn i Mùslim

Mustać (Mùstāć) vidi Mustafa,
gen. -áća; vok. Mȕstāću; prisv. pridjev Mustáćev; muš­ko ime (rijetko).
Izv. od hipok. Músto (< Mùstafa) dodavanjem na osnovu našeg nast. -ać.

Mustafa (Mùstafa),
gen. -ē; vok. Mùstafa; prisv. pridjev Mùstafīn; muško ime (frekv.).
Iz tur. Mustafa < ar. Muṣṭafā (nadimak Muhammedov) = izabranī; odabranī; odlikovanī.
Hipokoristici i hipok. derivati: Mȕja, Mȕjaka, Mȕjān, Mùjčin, Mȕješa, Mȕjica, Mȕjić, Mùjilo, Mȕjka, Mùjkan, Mújko, Mújo, Mùstāć, Músto

*Mustafadil (Mustafádil) vidi Mustafa i Adil, odnosno Fadil,
gen. -a; vok. Mustafádile; prisv. pridjev Mustafádilov; muško ime (rijetko).
Složeno ime od Mùstafa + Ádil ili Fádil.

*Musto (Músto) vidi Mustafa,
gen. -ē (u ist. Herc. -a); vok. Mûsto; prisv. pridjev Mústīn (u ist. Herc. Mústov); (u B. kr. Múste, gen. -ē; vok. Mûste; prisv. pridjev Mústīn); muško ime (frekv.).
Hipok. od Mùstafa

*Muša (Múša) vidi Muhameda, Muharema i Mušerefa,
gen. -ē; vok. Mûšo; prisv. pridjev Múšīn; žensko ime (rijetko).
Hipok. od Muhàmeda, Muhárema i Mušèrefa

*Mušan (Mùšan) vidi Muhamed i Muharem,
gen. -a; vok. Mùšane; prisv. pridjev Mùšanov; muško ime (frekv.).
Hipok. od Muhàmed i Muhárem

Mušerefa (Mušèrefa),
gen. -ē; vok. Mušèrefa; prisv. pridjev Mušèrefīn; Mušèrrefa, gen. -ē; vok. Mušèrrefa; prisv. pridjev Mušèrrefīn; žensko ime (rijetko).
Iz ar. mušerrefe = poštovana; cijenjena; ugledna; uzvišena; časna.
Hipok. Múša

Mušfik (Mùšfik),
gen. -a; vok. Mùšfik; prisv. pridjev Mùšfikov; muško ime (rijetko).
Iz ar. mušfiq = milostiv; nježan; suosjećajan; ljubazan.

Mušfika (Mùšfika),
gen. -ē; vok. Mùšfika; prisv. pridjev Mùšfikīn; žensko ime (rijetko).
Iz ar. mušfiqe = milostiva; nježna; suosjećajna; ljubazna.

Mušir (Mùšīr),
gen. -íra; vok. Mȕšīre, Mȕšīru; prisv. pridjev Mušírov; muško ime (rijetko).
Iz ar. mušīr = maršal; admiral; savjetnik.
Hipok. Múšo

*Mušo (Múšo) vidi Muhamed, Muharem i Mušir,
gen. -ē (u ist. Herc. -a); vok. Mûšo; prisv. pridjev Múšīn (u ist. Herc. Múšov); muško ime (frekv.).
Hipok. od Muhàmed, Muhárem i Mùšīr

Mutesim (Mutèsim),
gen. -a; vok. Mutèsime; prisv. pridjev Mutèsimov; muško ime (rijetko).
Iz ar. mu‘teṣim = onaj koji traži utočište, zaklon ili zaštitu.

Mutesima (Mutèsima),
gen. -ē; vok. Mutèsima; prisv. pridjev Mutèsimīn; žensko ime (rijetko).
Iz ar. mu‘teṣime = ona koja traži utočište, zaklon ili zaštitu.

Mutima (Mutìma),
gen. -ē; vok. Mutìma; prisv. pridjev Mutìmīn; Mutìmma, gen. -ē; vok. Mutìmma; prisv. pridjev Mutìmmīn; žensko ime (rijetko).
Iz ar. mutimme = upotpunjena; savršena; čitava; cjelovita.

Muvedet (Muvèdet),
gen. -a; vok. Muvèdete; prisv. pridjev Muvèdetov; Muvèddet, gen. -a; vok. Muvèddete; prisv. pridjev Muvèddetov; muško ime (rijetko).
Modif. od ar. meweddet = Ijubav; voljenje; prijateljstvo.

*Muvedeta (Muvèdeta) vidi *Muvedet,
gen. -ē; vok. Muvèdeta; prisv. pridjev Muvèdetīn; Muvèddeta, gen. -ē; vok. Muvèddeta; prisv. pridjev Muvèddetīn; žensko ime (rijetko).
Izv. od m. imena Muvèdet dodavanjem našeg nast. -a za ženski rod.

Muvehid (Muvèhid),
gen. -a; vok. Muvèhide; prisv. pridjev Muvèhidov; muš­ko ime (rijetko).
Iz ar. muweḥḥid = jednobožac; monoteist.

Muvehida (Muvèhida),
gen. -ē; vok. Muvèhida; prisv. pridjev Muvèhidīn; žensko ime (manje frekv.).
Iz ar. muweḥḥide = ona koja vjeruje u jednoga boga; monoteistkinja.

Muzafer (Muzàfer ili Muzáfer),
gen. -a; vok. Muzàfere; prisv. pridjev Muzàferov; muško ime (frekv.).
Iz tur. Muzaffer < ar. Muẓaffer (lično m. ime) = pobjedonosan; onaj koji u svemu uspijeva.
Modif. Muzáfir

Muzafera (Muzàfera),
gen. -ē; vok. Muzàfera; prisv. pridjev Muzàferīn; žensko ime (manje frekv.).
Iz ar. muẓaffere = pobjedonosna; ona koja u svemu uspijeva.

*Muzafir (Muzáfir) vidi Muzafer,
gen. -a; vok. Muzáfire; prisv. pridjev Muzáfirov; muško ime (rijetko).
Modif. od Muzàfer

Muzejena (Muzèjena),
gen. -ē; vok. Muzèjena; prisv. pridjev Muzèjenīn; Muzèjjena, gen. -ē; vok. Muzèjjena; prisv. pridjev Muzèjjenīn; žensko ime (rijetko).
Iz ar. muzeyyene = ukrašena; dotjerana; nakićena.
Modif. Muzéjna

*Muzejna (Muzéjna) vidi Muzejena,
gen. -ē; vok. Muzéjna; prisv. pridjev Muzéjnīn; žensko ime (rijetko).
Ovo je ime moglo nastati na 2 načina:
1) Modif. od Muzèjena;
2) Iz ar. Muzeyne (= muško lično ime) pa je zbog svog oblika lako postalo naše žensko ime.
Hipok. Zéjna

Muziba (Muzìba),
gen. -ē; vok. Muzìba; prisv. pridjev Muzìbīn; žensko ime (rijetko).
Iz ar. muzibbe = bogata; imućna.

© Copyright