*Abadin (Abàdīn)
vidi Abidin,
gen. -ína; vok.
Ȁbadīne; prisv. pridjev Abadínov; muško ime (rijetko).
Abas (Àbās) ili Abbas,
gen. -ása; vok. Ȁbāse
(u B. kr. i Ȁbāsu); prisv. pridjev Ȁbásov; muško ime (frekv.).
Iz ar. ‘Abbās (lično
m. ime) = jako namrgođen, namršten, surov; lav. Po svome značenju ime Abas je
vrlo blisko onim arapskim imenima i nadimcima u kojima je odražena gruba i
oštra narav predislamskih beduina u Arabiji. Istodobno to je i zaštitno
(profilaktično) ime kojim se dijete štitilo od zlih duhova i demona (uporedi sa slavenskim imenima Vuk, Lav, Zmija i sl.).
Modif. Àbāz
Modif. Àbāz
Abasa (Abása) ili Abbasa,
gen. -ē; vok. Abása;
prisv. pridjev Abísīn; žensko ime (frekv.)
Iz ar. ‘Abbāse (lično
ž. ime) = jako namrgođena, namrštena, surova; lavica.
*Abaz (Àbāz) vidi Abas,
gen. -áza; vok. Ȁbāze
(u B. kr. i Ȁbāzu); prisv. pridjev Abázov; muško ime (frekv.).
Hipok. Bázo
*Abdaga (Ȁbdaga) vidi Abdulah i Agan,
gen. -ē; vok. Ȁbdaga;
prisv. pridjev Ȁbdagīn; muško ime (frekv.).
Složeno ime od hipok.
Ábdo (< Abdùlāh) i àga.
*Abdal (Àbdal) vidi Abdul,
gen. -a; vok. Àbdale;
prisv. pridjev Àbdalov; muško ime (rijetko).
Modif. od Abdul...
(< ar. ‘abd = rob, sluga + el/al = određeni član). To je samo modificirani prvi
dio složenih ar. imena koja počinju s Abdul... (npr. Abdulaziz, Abdulhamid,
Abdulmedžid i sl.).
*Abdija (Àbdija) vidi Abdulah,
gen. -ē; vok. Àbdija;
prisv. pridjev Àbdijīn; muško ime (frekv.).
Izv. od hipok. Ábdo
(< Abdùlāh) dodavanjem na osnovu našeg nastavka -ija.
Modif. Àvdija
*Abdo (Ábdo) vidi Abdulah,
gen. -ē (u ist. Herc.
-a); vok. Ábdo; prisv. pridjev Ábdīn (u ist. Herc. Ábdov); muško ime
(frekv.).
Hipok. od Abdùlāh
Izv. Àbdija, Àbduka
Modif. Ávdo
*Abduka (Àbduka) vidi Abdulah,
gen. -ē; vok. Àbduka;
prisv. pridjev Àbdukīn; muško ime (rijetko).
Izv. od hipok. Ábdo
(< Abdùlāh) dodavanjem na osnovu našeg nastavka -uka.
Modif. Àvduka
Izv. Dukan
Abdulah (Abdùlāh) ili
Abdullah,
gen. -áha; vok.
Ȁbdulāhu; prisv. pridjev Abduláhov; muško ime (frekv.)
Iz ar. ‘Abdullāh
(lično m. ime), složeno od ar. ‘abd = rob, sluga i Allāh = božije vlastito ime.
Značenje = Allahov rob, Allahov sluga.
Abdulah u Arapa nije
samo muslimansko ime, ono je bilo poznato i prije pojave islama jer je pojam o
vrhovnom božanstvu Allahu postojao dugo do Muhammeda paralelno s
idolopoklonstvom. Muhammedov otac zvao se Abdulah, a on sigurno nije mogao biti
musliman. I danas u Arapa ima kršćana koji se zovu Abdulah. Prvi muslimani u
Bosni i Hercegovini vrlo često su prikrivali nemuslimansko ime svoga oca imenom
Abdulah.
Modif. Avdùlāh
Hipokoristici i hipokoristične
izvednice: Àbdija, Ábdo, Àbduka, Dùkan, Dúlo
Modificirani
hipokoristici i njihovi derivati: Ȁvda, Àvdan, Ȁvdica, Ȁvdić, Àvdija, Ávdo, Àvduka
*Abdulahćerim (Abdùlāhćèrim) ili Abdullahćerim
vidi Abdulah i *Ćerim,
gen. -a; vok.
Abdùlāhćèrime; prisv. pridjev Abdùlāhćèrimov; muško ime (rijetko).
Složeno ime od Abdùlāh
i Ćerim.
Abdulatif (Abdulàtīf) ili Abdullatif,
gen. -ífa; vok.
Abdulȁtīfe; prisv. pridjev Abdulatífov; muško ime (frekv.).
Iz ar. ‘Abdu-l-Laṭif
(lično m. ime), složeno od ar. ‘abd = rob. sluga i ar. el-Laṭif = Mili, Dobri,
Nježni, Pronicljivi, Sveznajući (božiji atribut i njegovo vl. ime). Šire, opće
značenje = božiji rob, božiji sluga.
Hipok. Láto, Tífo
Abdulaziz (Abdulàzīz),
gen. -íza;
vok. Abdulȁzīze (u B. kr. i Abdulȁzīzu); prisvojni pridjev Abdulazízov; muško
ime (frekv.).
Iz ar. ‘Abdu-l-‘Azīz
(lično m. ime), složeno od ar. ‘abd = rob, sluga i ar. el-‘Azīz = Moćni, Silni
(božiji atribut i njegovo vlastito ime). Šire, opće značenje = božiji sluga,
božiji rob.
Hipok. Získo, Zȉza,
Zízo
Abdulbakija (Abdulbákija),
gen. -ē; vok.
Abdulbákija; prisv. pridjev Abdulbákijīn; muško ime (rijetko).
Iz ar. ‘Abdu-l-Bāqī
(lično m. ime), složeno od ar. ‘abd = rob, sluga i ar. el-Bāqī = Vječni (božiji
atribut i njegovo vlastito ime) + naš nastavak -ja radi deklinacije. Šire, opće
značenje = božiji rob, božiji sluga.
Skr. Bákija
Abdulbasit (Abdulbásit),
gen. -a; vok.
Abdulbásite; prisv. pridjev Abdulbásitov; muško ime (rijetko).
Iz ar. ‘Abdu-l-Bāsit
(lično m. ime), složeno od ar. ‘abd = rob, sluga i ar. el-Bāsiṭ = Onaj koji u
izobilju daje svoje darove (božiji atribut i njegovo vlastito ime). Šire, opće
značenje = božiji rob, božiji sluga.
*Abdulćerim (Abdulćèrīm) vidi Abdulkerim,
gen. -íma; vok.
Abdulćȅrīme; prisv. pridjev Abdulćerímov; Abdulćkrim, gen. -a; vok.
Abdulćèrime; prisv. pridjev Abdulćèrimov; muško ime (manje frekv.)
Skr. Ćèrīm, Ćèrim
Abduldželil (Abduldžèlīl),
gen. -íla; vok.
Abduldžȅlīle; prisv. pridjev Abduldželílov; muško ime (rijetko).
Iz ar. ‘Abdu-l-Ğelīl
(lično m. ime), složeno od ar. ‘abd = rob, sluga i ar. el-Ğelīl = Veliki,
Uzvišeni, Veličanstveni (božiji atribut i njegovo vlastito ime). Šire, opće
značenje = božiji rob, božiji sluga.
Skr. Džèlīl
Abdulfetah (Abdulfètāh) ili Abdulfettah,
gen. -áha; vok.
Abdulfȅtāhu; prisv. pridjev Abdulfetáhov; muško ime (frekv.).
Iz ar. ‘Abdu-l-Fettāḥ
(lično m. ime), složeno od ar. ‘abd = rob, sluga i ar. el-Fettāḥ = Veliki
darovatelj svojih blagodati; Veliki sudác (božiji atribut i njegovo vlastito
ime). Šire, opće značenje = božiji rob, božiji sluga.
Skr. Fètāh
Abdulgafar (Abdulgàfār) ili Abdulgaffar,
gen. -ára; vok.
Abdulgȁfāre i Abdulgȁfāru; prisv. pridjev Abdulgafárov; muško ime (manje
frekv.).
Iz ar.
‘Abdu-l-Ğaffār (lično m. ime), složeno od ar. ‘abd = rob, sluga i ar. el-Ğaffar
= Onaj koji mnogo prašta (božiji atribut i njegovo vlastito ime). Šire, opće
značenje = božiji rob, božiji sluga.
Skr. Gàfār
Abdulgafur (Abdulgàfūr),
gen. -úra; vok.
Abdulgȁfūre; prisv. pridjev Abdulgafúrov; muško ime (manje frekv.).
Iz ar. ‘Abdu-l-Ğafūr
(lično m. ime), složeno od ar. ‘abd = rob, sluga i ar. el- Ğafūr = Onaj koji
mnogo prašta (božiji atribut i njegovo vlastito ime). Šire, opće značenje =
božiji rob, božiji sluga.
Skr. Gàfūr
Abdulganija (Abdulgànija),
gen. -ē; vok.
Abdulgànija; prisv. pridjev Abdulgànijīn; muško ime (rijetko).
Iz ar.
‘Abdu-l-Ğaniyy (lično m. ime), složeno od ar. ‘abd = rob, sluga i ar.
el-Ğaniyy = Bogati, Ni od koga ovisni (božiji atribut i njegovo vlastito ime)
+ naš nastavak -a radi deklinacije. Šire, opće značenje = božiji rob, božiji
sluga.
Skr. Gànija
Hipok. Gáno
Abdulhalim (Abdulhàlīm),
gen. -íma; vok.
Abdulhȁlīme; prisv. pridjev Abdulhalímov; muško ime (manje frekv.).
Iz ar. ‘Abdu-l-Ḥalīm
(lično m. ime), složeno od ar. ‘abd = rob, sluga i ar. el-Ḥalīm = Blagi,
Dobrodušni, Dobroćudni (božiji atribut i njegovo vlastito ime). Šire, opće
značenje = božiji rob, božiji sluga.
Abdulhamid (Abdulhámid),
gen. -a; vok.
Abdulhámide; prisv. pridjev Abdulhámidov; muško ime (manje frekv.).
Iz ar. ‘Abdu-l-Ḥamīd
(lično m. ime), složeno od ar. ‘abd = rob, sluga i. ar. el-Ḥamīd = Hvaljeni,
Slavljeni (božiji atribut i njegovo vlastito ime). Šire, opće značenje = božiji
rob, božiji sluga.
Abdulkadir (Abdulkádir),
gen. -a; vok.
Abdulkádire; prisv. pridjev Abdulkádirov; muško ime (frekv.).
Iz ar.
‘Abdul-I-Qādir (lično m. ime), složeno od ar. ‘abd = rob, sluga i ar. el-Qādir
= Moćni, Silni, Svemogući (božiji atribut i njegovo vlastito ime). Šire, opće
značenje = božiji rob, božiji sluga.
Modif. Avdulkádir
Skr. Kádir
Abdulkerim (Abdulkèrīm),
gen. -íma; vok.
Abdulkȅrīme; prisv. pridjev Abdulkerímov; Abdulkèrim, gen. -a; vok.
Abdulkèrime; prisv. pridjev Abdulkèrimov; muško ime (manje frekv.).
Iz ar. ‘Abdu-l-Kerīm
(lično m. ime), složeno od ar. ‘abd = rob, sluga i ar. el-Kerīm = Darežljivi,
Velikodušni, Plemeniti (božiji atribut i njegovo vlastito ime). Šire, opće
značenje = božiji rob, božiji sluga.
Modif. Abdulćèrīm
Abdulmedžid (Abdulmèdžīd),
gen. -ída; vok.
Abdulmȅdžīde; prisv. pridjev Abdulmedžídov; muško ime (manje frekv.).
Iz ar. ‘Abdu-l-Meğīd
(lično m. ime), složeno od ar. ‘abd = rob, sluga i ar. el-Meğīd = Slavni,
Čuveni, Uzvišeni (božiji atribut i njegovo vlastito ime). Šire, opće značenje
= božiji rob, božiji sluga.
Skr. Mèdžīd
Abdulmelik (Abdulmèlik),
gen. -a; vok. Abdulmèlik;
prisv. pridjev Abdulmèlikov; muško ime (rijetko).
Iz ar. ‘Abdu-l-Melik
(lično m. ime), složeno od ar. ‘abd = rob, sluga i ar. el-Melik = Gospodar,
Vladar (božiji atribut i njegovo vlastito ime). Šire, opće značenje = božiji
rob, božiji sluga.
Abdulmenaf (Abdulmènāf),
gen. -áfa; vok.
Abdulmȅnāfe; prisvojni pridjev Abdulmenáfov; muško ime (rijetko).
Iz ar. ‘Abdu-l-Menāf
(lično m. ime), složeno od ar. ‘abd = rob, sluga i Menāf = ime mnogobožačkog
idola u predislamskoj Arabiji, čija je etimologija nejasna. Značenje = Menafov
rob, Menafov sluga.
Abdulvahid (Abdulváhid),
gen. -a; vok.
Abdulváhide; prisv. pridjev Abdulváhidov; muško ime (rijetko).
Iz ar. ‘Abdu-l-Wāḥid
(lično m. ime), složeno od ar. ‘abd = rob, sluga i ar. el-Wāḥid = Jedini
(božiji atribut i njegovo vlastito ime). Šire, opće značenje = božiji rob,
božiji sluga.
Abdulvedud (Abdulvèdūd),
gen. -úda; vok.
Abdulvȅdūde; prisv. pridjev Abdulvedúdov; muško ime (rijetko).
Iz ar. ‘Abdu-l-Wedūd (lično m. ime), složeno od ar. ‘abd = rob, sluga i ar. el-Wedūd = Onaj
koji mnogo voli (božiji atribut i njegovo vlastito ime). Šire, opće značenje =
božiji rob, božiji sluga.
Abdulvehab (Abdulvèhāb) ili Abdulvehhab,
gen. -ába; vok.
Abdulvȅhābe; prisv. pridjev Abdulvehábov; muško ime (manje frekv.).
Iz ar.
‘Abdu-I-Wehhāb (lično m. ime), složeno od ar. ‘abd = rob, sluga i ar. el-Wehhāb
= Onaj koji mnogo poklanja, Darežljivi (božiji atribut i njegovo vlastito ime).
Šire, opće značenje = božiji rob, božiji sluga.
Skr. Vèhāb
Abdunasir (Abdunásir) ili Abdunnasir,
gen. -a; vok.
Abdunásire; prisv. pridjev Abdunásirov; muško ime (manje frekv.).
Iz ar. ‘Abdu-n-Nāṣir
(lično m. ime), složeno od ar. ‘abd = rob, sluga i ar. el-Nāṣir = Pomagač; Onaj
koji daje pobjedu, Onaj koji svakog pobjeđuje (ili pomaže) (božiji atribut i
njegovo vlastito ime). Šire, opće značenje = božiji rob, bo žiji sluga.
Abdurahim (Abduràhīm) ili
Abdurrahim,
gen. -íma; vok.
Abdurȁhīme; prisv. pridjev Abdurahímov; muško ime (frekv.).
Iz ar. ‘Abdu-r-Raḥīm
(lično m. ime), složeno od ar. ‘abd = rob, sluga i ar. el-Raḥīm = Milostivi
(božiji atribut i njegovo vlastito ime). Šire, opće značenje = božiji rob,
božiji sluga.
Modif. Avduràhīm
Abdurahman (Abduràhmān) ili
Abdurrahman,
gen. -ána; vok.
Ȁbdurahmāne; prisv. pridjev Abdurahmánov; muško ime (frekv.).
Iz ar. ‘Abdu-r-Raḥmān
(lično m. ime), složeno od ar. ‘abd = rob, sluga i ar. el-Raḥmān = Premilostivi
(božiji atribut i njegovo vlastito ime). Šire, opće značenje = božiji rob,
božiji sluga.
Modif. Avduràhmān
Skr. Ràhmān
Abdurezak (Abdurèzāk) ili Abdurezzak,
gen. -áka; vok.
Abdurèzāk (Abdurȅzāku); prisv. pridjev Abdurezákov; muško ime (frekv.).
Iz ar.
‘Abdu-r-Rezzāq (lično m. ime), složeno od ar. ‘abd = rob, sluga i ar. el-Rezzāq = Davalac sredstava za život i opstanak; Onaj koji sve izdržava (božiji
atribut i njegovo vlastito ime). Šire, opće značenje = božiji rob, božiji
sluga.
Modif. Avdurèzāk
Skr. Rèzāk
Abdusamed (Abdusàmed) ili Abdussamed,
gen. -a; vok.
Abdusàmede; prisv. pridjev Abdusàmedov; muško ime (rijetko).
Iz ar. ‘Abdu-s-Ṣamed
(lično m. ime), složeno od ar. ‘abd = rob, sluga i ar. el-Ṣamed = Vječni,
Nepromjenljivi, Postojani; Gospodar (božiji atribut i njegovo vlastito ime).
Šire, opće značenje = božiji rob, božiji sluga.
Skr. Sàmed
Abduselam (Abdusèlām) ili Abdusselam,
gen. -áma; vok.
Ȁbduselāme; prisv. pridjev Abduselámov; muško ime (frekv.).
Iz ar. ‘Abdu-s-Selām
(lično m. ime), složeno od ar. ‘abd = rob, sluga i ar. el-Selām = Onaj koji je
daleko od svake mane i ograničenja; Onaj koji daje sigurnost (božiji atribut i
njegovo vlastito ime). Šire, opće značenje = božiji rob, božiji sluga.
Modif. Avdusèlām
Abdušehab (Abdušèhāb) ili Abduššehab,
gen. -ába; vok. Abdušȅhābe
(Abdušȅhābu); prisv. pridjev Abdušehábov; muško ime (rijetko).
Iz ar. ‘Abdu-š-šihāb
(lično m. ime), složeno ime od ar. ‘abd = rob, sluga i ar. šihāb = zvijezda;
meteor; plamen. Značenje = rob, sluga zvijezde, meteora ili plamena.
Ovo ime svojim
značenjem podsjeća na vrijeme kad su stari Arapi prije pojave islama obožavah
prirodne pojave: Sunce, Mjesec, zvijezde, vatru i sl.
*Abedin (Abèdīn) vidi Abidin,
gen. -ína; vok.
Ȁbedīne; prisv. pridjev Abedínov; muško ime (rijetko).
*Abeg (Àbeg)
vidi Began,
gen. -a; vok. Àbeg
(Àbeže); prisv. pridjev Àbegov; muško ime (rijetko).
Složeno ime od tur. ak
= bijel i tur. beg, bey. Osn. značenje = bijeli beg.
Narodi turskojezičkih
područja imaju dosta imena čiji prvi dio znači »bijeli« (tur. ak = bijel),
npr.: Akbey = bijeli bey (beg), Akmuhamed = bijeli Muhamed, Akmirza = bijeli
princ; bijeli pisar, Akgül = bijeli cvijet, bijela ruža i sl. Bijela je boja u
srednjoazijskih Turaka nekada bila znak ljepote, dostojanstva, a i sreće. U prenesenom
smislu riječ ak može značiti i sretni.
Abeg (< Agbeg <
Akbeg) je vrlo rijetko ime u BiH.
Abid (Ábid),
gen. -a; vok. Ábide;
prisv. pridjev Ábidov; muško ime (frekv.).
Iz ar. ‘Ābid (lično m.
ime) = pobožan
Hipok. Bȉda, Bído
Modif. Hábid
Abida (Abìda),
gen. -ē;. vok. Abìda;
prisv. pridjev Abìdīn; žesko ime (frekv.)
Iz ar. ‘Ābide (lično
ž. ime) = pobožna
Abidin (Abìdīn),
gen. -ína; vok.
Ȁbidīne; prisv. pridjev Abidínov; muško ime (rijetko).
Skraćeno (drugi dio)
od ar. imena Zeynu-l-‘ābidīn = ukras pobožnih. Pošto je bio u genitivnoj vezi,
ovaj dio je ostao samostalan u gen. množine i sam za sebe doslovno znači
»pobožnih«
Modif. Abàdīn, Abèdīn, Abùdīm
*Abudim (Abùdīm) vidi Abidin,
gen. -íma; vok.
Ȁbudīme; prisv. pridjev Abudímov; muško ime (rijetko).
*Aćif (Áćif) vidi Akif,
gen. -a; vok. Áćife;
prisv. pridjev Áćifov; muško ime (manje frekv.).
Adalet (Adálet),
gen. -a; vok. Adálete;
prisv. pridjev Adáletov; muško ime (frekv.).
Iz ar. ‘adālet =
pravednost, pravda; poštenje, čestitost.
Adaleta (Adáleta) vidi Adalet,
gen. -ē; vok. Adáleta;
prisv. pridjev Adáletīn; žensko ime (frekv.).
Izvedeno od muškog
imena Adalet dodavanjem našeg nastavka -a za ženski rod.
Adem (Ádem),
gen. -a; vok. Ádeme;
prisv. pridj Ádemov; muško ime (frekv.).
Iz ar. Ādem, (lično m.
ime) < st. hebr. adham = ljudska vrsta, ili od st. hebr. adamah = zemlja.
Hipok. Ádo, Àtkan,
Ȁtko
*Ademija (Adèmija) vidi Adem,
gen. -ē; vok. Adèmija;
prisv. pridjev Adèmijīn; žensko ime (rijetko).
1) Izv. od m. imena
Adem dodavanjem našeg nastavka -ija;
2) Iz ar. ādemiyye =
čovječna, humana.
Adevija (Adevíja ili Adevìja),
gen. -ē; vok. Adevíja;
prisv. pridjev Adevíjīn; žensko ime (rijetko).
Iz ar. ‘Adwiyye (lično
ž. ime) = brza, hitra, okretna
Adevija je ime jedne
žene iz grada Basre u Iraku (713.–803.), koja se proslavila svojim lijepim
moralnim osobinama. Turski putopisac Evlija Čelebija putujući kroz Bosnu u 17.
stoljeću u svome Putopisu hvali bosanske žene pa kaže: »Žene su im ljepotice,
a čedne su poput Rabije Adevije...« (E. Čelebija, Putopis, I, str. 130).
Adil (Ádil),
gen. -a; vok. Ádile;
prisv. pridjev Ádilov; muško ime (frekv.)
Iz ar. ‘Ādil (lično m.
ime) = pravedan, pošten, čestit.
Hipok. Ádo
U srednjem vijeku
islamski vladari su vrlo često davali sebi nadimke i raznovrsne titule, koje su
ulazile u sastav njihova punog imena. Teško je reći ko se prvi nazvao imenom
Adil, ali jedan od prvih je bio otac sultana Mahmuda Gaznevije. Epitet
»pravedan vladar« uvijek je bio popularan u narodu i privlačan za vladare, pa
su nadimak el-‘Adil uzimali najčešće baš okrutni, strogi i nepravedni vladari.
Kasnije je takav nadimak postao uobičajeno građansko ime.
Adila (Adìla),
gen. -ē; vok. Adìla;
prisv. pridjev Adìlīn; žensko ime (frekv.). U B. kr. Adíle, gen. -ē; vok. Adíle;
prisv. pridjev Adílīn; u TZ Ȁdila, gen. -ē; vok. Ȁdila; prisv. pridjev Ȁdilīn).
Iz ar. ‘Edile (lično
ž. ime) = pravedna, poštena, čestita.
Hipok. Ȁdla, Díla,
Dílka
Adla (Ȁdla) vidi Adila i Adlija,
gen. -ē; vok. Ȁdla;
prisv. pridjev Ȁdlīn; žensko ime (rijetko).
1) Iz ar. ‘adl =
pravda + naš nast. -a za ženski rod;
2) Hipok. od Adila i
Adlija.
Adlija (Adlìja),
gen. -ē; vok. Adlìja;
prisv. pridjev Adlìjīn; Adlíja, gen. -ē; vok. Adlija; prisv. pridjev Adlíjīn
žensko ime (manje frekv.).
Iz ar. ‘adliyye = ono
što je pravedno, pošteno, čestito.
Hipok. Ȁdla
Admiral (Admìrāl),
gen. -ála; vok.
Ȁdmirāle; prisv. pridjev Admirálov; muško ime (rijetko).
Modif. od ar. emīru-l-māʼ
ili od emīru-l-baḥr = zapovjednik na vodi, na moru; admiral.
*Adna (Ádna ili Ȁdna) vidi Adnan,
gen. -ē; vok. Âdno;
prisv. pridjev Ádnīn; žensko ime (rijetko).
Hipok. od Adnána
Adnan (Àdnān, Ȁdnān ili Àdnan),
gen. -ána; vok. Ȁdnāne
(u B. kr. i Ȁdnānu); prisv. pridjev Adnánov; Ȁdnān, gen. -a; vok. Ȁdnāne (u B.
kr. i Ȁdnānu); prisv. pridjev Adnanov; muško ime (frekv.).
Iz ar. ‘Adnan = ime
legendarnog praoca Arapa (sin Ismailov a unuk Ibrahimov). Značenje neutvrđeno.
Adnana (Adnána) vidi Adnan,
gen. -ē; vok. Adnāna;
prisv. pridjev Adnánīn; žensko ime (manje, frekv.).
Izv. od m. imena Àdnān
dodavanjem našeg nastavka -a za ženski rod.
Hipok. Ádna
*Ado (Ádo) vidi Adem, Adil i Ahmed,
gen. -ē; (u ist. Herc.
- a); vok. Âdo; prisv. pridjev Ádin (u ist. Herc. Ádov); muško ime (frekv.).
Hipok. od Adem, Adil,
Ahmed
Advan (Àdvān),
gen. -ána; vok. Ȁdvāne
(u B. kr. i Ȁdvānu); prisv. pridjev Advánov; Ȁdvān, gen. -a; vok. Ȁdvāne (u B.
kr. i Ȁdvānu); prisv. pridjev Ȁdvānov; muško ime (manje frekv.).
Iz ar. ‘adewān = brz
trkač
Advija (Advìja),
gen. -ē; vok. Advìja;
prisv. pridjev Advìjīn; Advíja, gen. -ē; vok. Advíja; prisv. pridjev Advíjīn
žensko ime (manje frekv.).
Iz ar. ‘adwiyye =
brza, hitra, okretna
Adžaba (Adžàba),
gen -ē; vok. Adžàba;
prisv. pridjev Adžàbīn; žensko ime (rijetko).
Iz ar. ‘ağeb = čudo,
divota + naš nastavak -a za žen. rod.
*Ađul (Áđul),
gen. -a; vok. Áđule;
prisv. pridjev ÁđuIov; muško ime (frekv.).
Složeno ime od tur. ak
= bijel i perz. gül = ruža, cvijet. Značenje = bijeli cvijet, bijela ruža.
Glasovni proces: Akgul > Aggul > Agul > Ađul (jer se u našem jeziku
perz. palatalno g izgovara kao đ). O složenim imenima čiji prvi dio znači
»bijel«, vidi uz ime Abeg.
*Afa (Áfa) vidi Afifa,
gen. -ē; vok. Âfo;
prisv. pridjev Áfīn; žensko ime (rijetko).
Hipok. od Afífa
Afan (Àfān) ili Affan,
gen. -ána; vok. Ȁfāne;
prisv. pridjev Afánov; Ȁfān, gen. -a; vok. Ȁfāne; prisv. pridjev Ȁfānov; muško
ime (rijetko).
Iz ar. ‘affau = vrlo
čedan, veoma čestit, veoma čist i pošten.
Hipok. Áfo
Afgan (Afgān),
gen. -ána; vok.
Ȁfgāne; prisv. pridjev Afgánov; Ȁfgān, gen. -a; vok. Ȁfgāne; prisv. pridjev
Ȁfgānov; muško ime (rijetko).
Iz afg. (prez.) Afgān
= Afganistanac, pripadnik afganistanskog naroda.
Afifa (Afífa),
gen. -ē; vok. Afífa;
prisv. pridjev Afífīn; žensko ime (rijetko).
Iz ar. ‘afīfe; =
čestita, poštena, nevina, skromna.
Hipok. Áfa, Fífa
Afitaba (Afitába),
gen. -ē; vok. Afitába;
prisv. pridjev Afitábīn; žensko ime (rijetko).
Iz perz. āftāb =
sunce, sunčev sjaj, sunčeva svjetlost + naš nastavak -a za žen. rod.
*Afo (Áfo) vidi Afān,
gen. -ē; (u ist. Herc.
-a); vok. Âfo; prisv. pridjev Áfīn (u ist. Herc. Áfov); muško ime (rijetko).
Hipok. od Afān
Agan (Àgan),
gen. -a; vok. Àgane; prisv. pridjev Àganov; muško ime (frekv.).
Izv. od tur. ağa = gazda, starješina, zapovjednik, prvak, gospodar dodavanjem na osnovu našeg nastavka -an.
Hipok. Àgica, Ágo, Àgūš
*Aganlija (Agànlija) vidi Agan i Alija,
gen. -ē; vok. Agànlija; prisv. pridjev Agànlijīn; muško ime (rijetko).
1) Složeno ime od Àgan i Àlija;
2) Izv. od Àgan + tur. suf. -li + naš nastavak -ja.
Aganlija je ime jednog od sedam janičarskih dahija u beogradskom pašaluku početkom 19. stoljeća.
*Agib (Ágib) vidi Agan,
gen. -a; vok Ágibe; prisv. pridjev Ágibov; muško ime (rijetko).
Modif. od ar. ‘ağīb = divan, čudesan, neobičan
*Agica (Àgica) vidi Agan,
gen. -ē; vok. Àgica, Àgice; prisv. pridjev Àgičīn; muško ime (rijetko).
Hipok. od Àgan
Agija (Àgija),
gen. -ē; vok. Àgija; prisv. pridjev Àgijīn; muško ime (rijetko).
Izv. od tur. ağa = gazda, starješina, zapovjednik, prvak, gospodar dodavanjem na osnovu našeg nastavka -ija.
*Ágo vidi Agan vidi Agan i Agija,
gen. -ē; (u ist. Herc. -a); vok. Âgo; prisv. pridjev Ágīn (u ist. Herc. Ágov); muško ime (frekv.).
1) Izv. od tur. ağa dodavanjem na osnovu našeg nastavka -o;
2) Hipok. od Àgan.
*Aguš (Ȁgūš) vidi Agan,
gen. -a; vok. Ȁgūše; prisv. pridjev Ȁgūšev; muško ime (rijetko).
Hipok. od Àgan
*Ahma (Ȁhma) vidi Ahmed,
gen. -ē; vok. Ȁhma; prisv. pridjev Ȁhmīn; muško ime (c. Herc.) (frekv.).
Hipok. od Àhmed
*Ahmaš (Àhmāš) vidi Ahmed,
gen. -áša; vok. Ȁhmāšu, Ȁhmāše; prisv. pridjev Ahmášev, Ahmášov; muško ime (rijetko).
Hipok. od Àhmed
Ahmed (Àhmed),
gen. -a; vok. Àhmede; prisv. pridjev Àhmedov muško ime (frekv.).
Iz ar. Aḥmed (lično m. ime) – mnogo pohvaljen; najpohvaljeniji.
Modif. Àhmet
Hipokoristici i hipok. derivati: Ádo, Ȁhma, Àhmāš, Ȁhmica, Ȁhmić, Áhmo, Àta, Àtkan, Ȁtko, Médo
*Ahmedina (Ahmedína) vidi Ahmed,
gen. -ē; vok. Ahmedína; prisv. pridjev Ahmedínīn; žensko ime (rijetko).
Izv. od m. imena Àhmed dodavanjem nast. -ína za ž. rod.
*Ahmet (Àhmet) vidi Ahmed,
gen. -a; vok. Àhmete; prisv. pridjev Àhmetov; muško ime (frekv.).
Modif. od Àhmed
*Ahmetaš (Ahmètāš) vidi Ahmed,
gen. -áša; vok. Ȁhmetāšu; prisv. pridjev Ahmetášev, Ahmetášov; muško ime (rijetko).
Izv. od Àhmet (< Àhmed) dodavanjem našeg nastavka -āš.
*Ahmetka (Àhmetka) vidi Ahmed,
gen. -ē; vok. Àhmetka; prisv. pridjev Àhmetkīn; žensko ime (rijetko).
Izv. od m. imena Àhmet (< Àhmed) dodavanjem našeg nastavka -ka za ž. rod.
*Ahmica (Ȁhmica) vidi Ahmed,
gen. -ē; vok. Ȁhmica, Ȁhmice; prisv. pridjev Ȁhmičīn; muško ime (manje frekv.).
Hipok. od Àhmed
*Ahmić (Ȁhmić) vidi Ahmed,
gen. -a; vok. Ȁhmiću; prisv. pridjev Ȁhmićev; muško ime (rijetko).
Hipok. od Àhmed
*Ahmo (Áhmo) vidi Ahmed,
gen. -ē (u ist. Herc. -a); vok. Áhmo; prisv. pridjev Áhmīn (u ist. Herc. Áhmov); muško ime (frekv.).
Hipok. od Àhmed
Ahsena (Ahsèna),
gen. -ē; vok. Ahsèna; prisv. pridjev Ahsènin; žensko ime (manje frekv.).
Izv. od ar. aḥsen = (naj)Ijepši dodavanjem našeg nast. -a za ženski rod.
Modif. Asèna
Aiba (Aìba),
gen. -ē; vok. Aìba; prisv. pridjev Aìbin; žensko ime (rijetko).
Iz ar. ā’ibe = povratnica, pokajnica; ona koja traži utočište.
Aid (Áid),
gen. -a; vok. Áide; prisv. pridjev Áidov; muško ime (manje frekv.).
Iz ar. ‘ā’ide = povratnik; posjetilac; gost.
Aida (Aìda ili Aída),
gen. -ē; vok. Aìda; prisv. pridjev Aìdīn; žensko ime (frekv.).
Iz ar. ‘a’ide = povratnica; ona koja posjećuje; gošća.
Žensko ime Aida iz istoimene Verdijeve opere nije orijentalnog porijekla i u prijevodu ne znači ništa. Verdi ga je sam izmislio.
Ajas (Àjās),
gen. -ása; vok. Ȁjāse; prisv. pridjev Ajásov; muško ime (rijetko).
Iz ar. ‘ayyeṭ = lav.
Ajdin (Àjdin),
gen. -a; vok. Àjdine; prisv. pridjev Àjdinov; muško ime (manje frekv.).
Iz tur. Aydın (lično m. ime) = sjajan, svijetao, jasan; sretan; veseo.
Modif. Hàjdin
Ajdina (Ajdína) vidi Ajdin,
gen. -ē; vok. Ajdína; prisv. pridjev Ajdínīn; žensko ime (rijetko).
Izv. od m. imena Àjdin dodavanjem našeg nastavka -a za ženski rod.
Hipok. Dína
gen. -a; vok. Àgane; prisv. pridjev Àganov; muško ime (frekv.).
Izv. od tur. ağa = gazda, starješina, zapovjednik, prvak, gospodar dodavanjem na osnovu našeg nastavka -an.
Hipok. Àgica, Ágo, Àgūš
*Aganlija (Agànlija) vidi Agan i Alija,
gen. -ē; vok. Agànlija; prisv. pridjev Agànlijīn; muško ime (rijetko).
1) Složeno ime od Àgan i Àlija;
2) Izv. od Àgan + tur. suf. -li + naš nastavak -ja.
Aganlija je ime jednog od sedam janičarskih dahija u beogradskom pašaluku početkom 19. stoljeća.
*Agib (Ágib) vidi Agan,
gen. -a; vok Ágibe; prisv. pridjev Ágibov; muško ime (rijetko).
Modif. od ar. ‘ağīb = divan, čudesan, neobičan
*Agica (Àgica) vidi Agan,
gen. -ē; vok. Àgica, Àgice; prisv. pridjev Àgičīn; muško ime (rijetko).
Hipok. od Àgan
Agija (Àgija),
gen. -ē; vok. Àgija; prisv. pridjev Àgijīn; muško ime (rijetko).
Izv. od tur. ağa = gazda, starješina, zapovjednik, prvak, gospodar dodavanjem na osnovu našeg nastavka -ija.
*Ágo vidi Agan vidi Agan i Agija,
gen. -ē; (u ist. Herc. -a); vok. Âgo; prisv. pridjev Ágīn (u ist. Herc. Ágov); muško ime (frekv.).
1) Izv. od tur. ağa dodavanjem na osnovu našeg nastavka -o;
2) Hipok. od Àgan.
*Aguš (Ȁgūš) vidi Agan,
gen. -a; vok. Ȁgūše; prisv. pridjev Ȁgūšev; muško ime (rijetko).
Hipok. od Àgan
*Ahma (Ȁhma) vidi Ahmed,
gen. -ē; vok. Ȁhma; prisv. pridjev Ȁhmīn; muško ime (c. Herc.) (frekv.).
Hipok. od Àhmed
*Ahmaš (Àhmāš) vidi Ahmed,
gen. -áša; vok. Ȁhmāšu, Ȁhmāše; prisv. pridjev Ahmášev, Ahmášov; muško ime (rijetko).
Hipok. od Àhmed
Ahmed (Àhmed),
gen. -a; vok. Àhmede; prisv. pridjev Àhmedov muško ime (frekv.).
Iz ar. Aḥmed (lično m. ime) – mnogo pohvaljen; najpohvaljeniji.
Modif. Àhmet
Hipokoristici i hipok. derivati: Ádo, Ȁhma, Àhmāš, Ȁhmica, Ȁhmić, Áhmo, Àta, Àtkan, Ȁtko, Médo
*Ahmedina (Ahmedína) vidi Ahmed,
gen. -ē; vok. Ahmedína; prisv. pridjev Ahmedínīn; žensko ime (rijetko).
Izv. od m. imena Àhmed dodavanjem nast. -ína za ž. rod.
*Ahmet (Àhmet) vidi Ahmed,
gen. -a; vok. Àhmete; prisv. pridjev Àhmetov; muško ime (frekv.).
Modif. od Àhmed
*Ahmetaš (Ahmètāš) vidi Ahmed,
gen. -áša; vok. Ȁhmetāšu; prisv. pridjev Ahmetášev, Ahmetášov; muško ime (rijetko).
Izv. od Àhmet (< Àhmed) dodavanjem našeg nastavka -āš.
*Ahmetka (Àhmetka) vidi Ahmed,
gen. -ē; vok. Àhmetka; prisv. pridjev Àhmetkīn; žensko ime (rijetko).
Izv. od m. imena Àhmet (< Àhmed) dodavanjem našeg nastavka -ka za ž. rod.
*Ahmica (Ȁhmica) vidi Ahmed,
gen. -ē; vok. Ȁhmica, Ȁhmice; prisv. pridjev Ȁhmičīn; muško ime (manje frekv.).
Hipok. od Àhmed
*Ahmić (Ȁhmić) vidi Ahmed,
gen. -a; vok. Ȁhmiću; prisv. pridjev Ȁhmićev; muško ime (rijetko).
Hipok. od Àhmed
*Ahmo (Áhmo) vidi Ahmed,
gen. -ē (u ist. Herc. -a); vok. Áhmo; prisv. pridjev Áhmīn (u ist. Herc. Áhmov); muško ime (frekv.).
Hipok. od Àhmed
Ahsena (Ahsèna),
gen. -ē; vok. Ahsèna; prisv. pridjev Ahsènin; žensko ime (manje frekv.).
Izv. od ar. aḥsen = (naj)Ijepši dodavanjem našeg nast. -a za ženski rod.
Modif. Asèna
Aiba (Aìba),
gen. -ē; vok. Aìba; prisv. pridjev Aìbin; žensko ime (rijetko).
Iz ar. ā’ibe = povratnica, pokajnica; ona koja traži utočište.
Aid (Áid),
gen. -a; vok. Áide; prisv. pridjev Áidov; muško ime (manje frekv.).
Iz ar. ‘ā’ide = povratnik; posjetilac; gost.
Aida (Aìda ili Aída),
gen. -ē; vok. Aìda; prisv. pridjev Aìdīn; žensko ime (frekv.).
Iz ar. ‘a’ide = povratnica; ona koja posjećuje; gošća.
Žensko ime Aida iz istoimene Verdijeve opere nije orijentalnog porijekla i u prijevodu ne znači ništa. Verdi ga je sam izmislio.
Aiša (Aíša),
gen. -ē; vok. Aíša; prisv. pridjev Aíšīn; (u B. kr. Aíše, gen. -ē;. vok. Aíše; prisv. pridjev Aíšīn); žensko ime (frekv.).
Iz ar. ‘Á’iše (lično ž. ime) = živa; postojeća; koja dobro živi.
Modif. Ȁjša, Ájša, Âjša, Íša
Hipok. Ájka, Àjkuna, Àjkuša, Ìšija, Ȉška, Ìšuna
Imena sa značenjem »živa« postojala su i postoje kod mnogih naroda na svijetu. I u Slavena ima takvih imena: Živan, Živko, Živana i sl. Vjerovatno se daju onoj djeci koja se rode nakon čestog umiranja prethodne djece, sa željom da ih takvo ime sačuva od prerane smrti.
Aiša je ime jedne od Muhammedovih žena (vidi ‘Ā’iša bint Abī Bakr, 613./614.–678.).
Iz ar. ‘Á’iše (lično ž. ime) = živa; postojeća; koja dobro živi.
Modif. Ȁjša, Ájša, Âjša, Íša
Hipok. Ájka, Àjkuna, Àjkuša, Ìšija, Ȉška, Ìšuna
Imena sa značenjem »živa« postojala su i postoje kod mnogih naroda na svijetu. I u Slavena ima takvih imena: Živan, Živko, Živana i sl. Vjerovatno se daju onoj djeci koja se rode nakon čestog umiranja prethodne djece, sa željom da ih takvo ime sačuva od prerane smrti.
Aiša je ime jedne od Muhammedovih žena (vidi ‘Ā’iša bint Abī Bakr, 613./614.–678.).
Ajas (Àjās),
gen. -ása; vok. Ȁjāse; prisv. pridjev Ajásov; muško ime (rijetko).
Iz ar. ‘ayyeṭ = lav.
Ajdin (Àjdin),
gen. -a; vok. Àjdine; prisv. pridjev Àjdinov; muško ime (manje frekv.).
Iz tur. Aydın (lično m. ime) = sjajan, svijetao, jasan; sretan; veseo.
Modif. Hàjdin
Ajdina (Ajdína) vidi Ajdin,
gen. -ē; vok. Ajdína; prisv. pridjev Ajdínīn; žensko ime (rijetko).
Izv. od m. imena Àjdin dodavanjem našeg nastavka -a za ženski rod.
Hipok. Dína
*Ajet (Ájet) vidi Ajetulah,
gen. -a; vok. Ájete; prisv. pridjev Ájetov; muško ime (manje frekv.).
Skr. od Ajetùlāh
*Ajeta (Ájeta) vidi Ajet i Ajetulah,
gen. -ē; vok. Ájeta; prisv. pridjev Ájetīn; žensko ime (manje frekv.).
Izv. od m. imena Ájet dodavanjem našeg nastavka -a za ž. rod.
Skr. od Ajetùlāh
*Ajeta (Ájeta) vidi Ajet i Ajetulah,
gen. -ē; vok. Ájeta; prisv. pridjev Ájetīn; žensko ime (manje frekv.).
Izv. od m. imena Ájet dodavanjem našeg nastavka -a za ž. rod.
Ajetulah (Ajetùlāh) ili Ajetullah,
gen. -áha; vok. Ajetùlāhu; prisv. pridjev Ajetuláhov; muško ime (rijetko).
Iz ar. Āyetu-llāh (lično m. ime), složeno od ar. āyet = znak, oznaka i ar. Allāh = Allah (božije vlastito ime). Značenje = Allahov (božiji) znak.
Skr. Ájet
gen. -áha; vok. Ajetùlāhu; prisv. pridjev Ajetuláhov; muško ime (rijetko).
Iz ar. Āyetu-llāh (lično m. ime), složeno od ar. āyet = znak, oznaka i ar. Allāh = Allah (božije vlastito ime). Značenje = Allahov (božiji) znak.
Skr. Ájet
*Ajka (Ájka) vidi Aiša,
gen. -ē; vok. Âjko; prisv. pridjev Ájkīn; (u C. kr. Ájko, gen. -ē; vok. Âjko; prisv. pridjev Ájkīn); žensko ime (frekv.).
Hipok. od Aíša
*Ajkuna (Àjkuna) vidi Aiša,
gen. -ē; vok. Àjkuna, Àjkuno; prisv. pridjev Àjkunīn; žensko ime (manje frekv.).
Izv. od hipok. Ájka (< Aíša) dodavanjem našeg nastavka -una.
Hipok. Kúna
*Ajkuša (Àjkuša) vidi Aiša,
gen. -ē; vok. Àjkuša, Àjkušo; prisv. pridjev Àjkušīn; žensko ime (rijetko).
Izv. od hipok. Ájka (< Aíša) dodavanjem našeg nastavka -uša.
*Ajna (Ájna ili Ȁjna) vidi Ajnija,
gen. -ē; vok. Âjno; prisv. pridjev Ájnīn; (u C. kr. Ájno, gen. -ē); žensko ime (manje frekv.).
Hipok. od Àjnija, Ajníja
Ajnija (Àjnija),
gen. -ē; vok. Àjnija; prisv. pridjev Àjnijīn; muško ime (manje frekv.).
Iz tur. Ayni (lično m. ime), od ar. ‘ayniyy = bitan, suštinski, pravi, nepatvoreni; glavni + naš nastavak -(j)a.
Ajnija (Àjnija),
gen. -ē; vok. Àjnija, Àjnijo; prisv. pridjev Àjnijīn; Ajníja, gen. -ē; vok. Ajníja; prisv. pridjev Ajníjīn; žensko ime (frekv.).
Iz tur. Ayniye (lično ž. ime), od ar. ‘ayniyye = bitna, suštinska, prava; glavna.
Hipok. Ájna, Àjnuša
Ajnur (Àjnūr),
gen. -úra; vok. Ȁjnūre; prisv. pridjev Ajnúrov; Ȁjnūr, gen. Ȁjnūra; vok. Ȁjnūre; prisv. pridjev Ȁjnūrov; muško ime (rijetko).
SIož. ime od tur. ay = Mjesec i od ar. nur = sjaj, svjetlost. Značenje = Mjesečev sjaj, Mjesečeva svjetlost.
*Ajnuša (Àjnuša) vidi Ajnija,
gen. -ē; vok. Àjnuša, Àjnušo; prisv. pridjev Àjnušīn; žensko ime (manje frekv.).
Hipok. od Àjnija
*Ajša (Ȁjša ili Ájša) vidi Aiša,
gen. -ē; vok. Ȁjša, Ȁjšo; prisv. pridjev Ȁjšīn; Ájša, gen. -ē; vok. Ájšo; prisv. pridjev Ájšīn; Âjša, gen. -ē; vok. Âjšo; prisv. pridjev Âjšīn; žensko ime (frekv.).
Modif. od Aíša
*Akan (Àkan) vidi Akif,
gen. -a; vok. Àkane; prisv. pridjev Àkanov; muško ime (rijetko).
Hipok. od Ákif
Akhanuma (Ȁkhānuma),
gen. -ē; vok. Ȁkhānuma; prisv. pridjev Ȁkhānumīn; žensko ime (rijetko).
Stoženo ime od tur. ak = bijel + tur. tatar, hanım = gospođa, ugledna žena. Značenje = bijela gospođa.
Akif (Ákif),
gen. -a; vok. Ákife; prisv. pridjev Ákifov; muško ime (frekv.).
Iz ar. ‘Ākif (lično m. ime) = ustrajan, neumoran, uporan.
Modif. Áćif
Hipok. Àkan, Áko
Akifa (Akìfa),
gen. -ē; vok. Akìfa; prisv. pridjev Akìfīn; žensko ime (manje frekv.).
Iz ar. ‘ākife = ustrajna, neumorna, uporna
Akik (Àkīk),
gen. -íka; vok. Àkīk, Ȁkīku; prisv. pridjev Akíkov; muško ime (rijetko).
Iz ar. ‘aqīq = vrsta poludragog crvenog kamena, karneol, ahat.
Hipok. Kíko
*Alosman (Ȁlosman) vidi Alija i Osman,
gen. -a; vok. Ȁlosmane; prisv. pridjev Ȁlosmanov; muško ime (manje frekv.).
Složeno ime od Àli(ja) i Òsman.
*Alta (Álta) vidi Altuna,
gen. -ē; vok. Âlto; prisv. pridjev Áltīn; žensko ime (rijetko).
Hipok. od Àltuna
*Altana (Àltana) vidi Altuna,
gen. -ē; vok. Àltana; prisv. pnajev Àltanīn; žensko ime (rijetko).
Hipok. od Àltuna
gen. -ē; vok. Âjko; prisv. pridjev Ájkīn; (u C. kr. Ájko, gen. -ē; vok. Âjko; prisv. pridjev Ájkīn); žensko ime (frekv.).
Hipok. od Aíša
*Ajkuna (Àjkuna) vidi Aiša,
gen. -ē; vok. Àjkuna, Àjkuno; prisv. pridjev Àjkunīn; žensko ime (manje frekv.).
Izv. od hipok. Ájka (< Aíša) dodavanjem našeg nastavka -una.
Hipok. Kúna
*Ajkuša (Àjkuša) vidi Aiša,
gen. -ē; vok. Àjkuša, Àjkušo; prisv. pridjev Àjkušīn; žensko ime (rijetko).
Izv. od hipok. Ájka (< Aíša) dodavanjem našeg nastavka -uša.
*Ajna (Ájna ili Ȁjna) vidi Ajnija,
gen. -ē; vok. Âjno; prisv. pridjev Ájnīn; (u C. kr. Ájno, gen. -ē); žensko ime (manje frekv.).
Hipok. od Àjnija, Ajníja
Ajnija (Àjnija),
gen. -ē; vok. Àjnija; prisv. pridjev Àjnijīn; muško ime (manje frekv.).
Iz tur. Ayni (lično m. ime), od ar. ‘ayniyy = bitan, suštinski, pravi, nepatvoreni; glavni + naš nastavak -(j)a.
Ajnija (Àjnija),
gen. -ē; vok. Àjnija, Àjnijo; prisv. pridjev Àjnijīn; Ajníja, gen. -ē; vok. Ajníja; prisv. pridjev Ajníjīn; žensko ime (frekv.).
Iz tur. Ayniye (lično ž. ime), od ar. ‘ayniyye = bitna, suštinska, prava; glavna.
Hipok. Ájna, Àjnuša
Ajnur (Àjnūr),
gen. -úra; vok. Ȁjnūre; prisv. pridjev Ajnúrov; Ȁjnūr, gen. Ȁjnūra; vok. Ȁjnūre; prisv. pridjev Ȁjnūrov; muško ime (rijetko).
SIož. ime od tur. ay = Mjesec i od ar. nur = sjaj, svjetlost. Značenje = Mjesečev sjaj, Mjesečeva svjetlost.
*Ajnuša (Àjnuša) vidi Ajnija,
gen. -ē; vok. Àjnuša, Àjnušo; prisv. pridjev Àjnušīn; žensko ime (manje frekv.).
Hipok. od Àjnija
*Ajša (Ȁjša ili Ájša) vidi Aiša,
gen. -ē; vok. Ȁjša, Ȁjšo; prisv. pridjev Ȁjšīn; Ájša, gen. -ē; vok. Ájšo; prisv. pridjev Ájšīn; Âjša, gen. -ē; vok. Âjšo; prisv. pridjev Âjšīn; žensko ime (frekv.).
Modif. od Aíša
*Akan (Àkan) vidi Akif,
gen. -a; vok. Àkane; prisv. pridjev Àkanov; muško ime (rijetko).
Hipok. od Ákif
Akhanuma (Ȁkhānuma),
gen. -ē; vok. Ȁkhānuma; prisv. pridjev Ȁkhānumīn; žensko ime (rijetko).
Stoženo ime od tur. ak = bijel + tur. tatar, hanım = gospođa, ugledna žena. Značenje = bijela gospođa.
Akif (Ákif),
gen. -a; vok. Ákife; prisv. pridjev Ákifov; muško ime (frekv.).
Iz ar. ‘Ākif (lično m. ime) = ustrajan, neumoran, uporan.
Modif. Áćif
Hipok. Àkan, Áko
Akifa (Akìfa),
gen. -ē; vok. Akìfa; prisv. pridjev Akìfīn; žensko ime (manje frekv.).
Iz ar. ‘ākife = ustrajna, neumorna, uporna
Akik (Àkīk),
gen. -íka; vok. Àkīk, Ȁkīku; prisv. pridjev Akíkov; muško ime (rijetko).
Iz ar. ‘aqīq = vrsta poludragog crvenog kamena, karneol, ahat.
Hipok. Kíko
*Alosman (Ȁlosman) vidi Alija i Osman,
gen. -a; vok. Ȁlosmane; prisv. pridjev Ȁlosmanov; muško ime (manje frekv.).
Složeno ime od Àli(ja) i Òsman.
*Alta (Álta) vidi Altuna,
gen. -ē; vok. Âlto; prisv. pridjev Áltīn; žensko ime (rijetko).
Hipok. od Àltuna
*Altana (Àltana) vidi Altuna,
gen. -ē; vok. Àltana; prisv. pnajev Àltanīn; žensko ime (rijetko).
Hipok. od Àltuna
Altuna (Àltuna),
gen. -ē; vok. Àltuna; prisv. pridjev Àltunīn; žensko ime (manje frekv.).
Iz tur. altın = zlato + naš nastavak -a za ž. rod.
Modif. Àltana
Hipok. Álta
*Ako (Áko) vidi Akif i Alija,
gen. -ē (u ist. Herc. -a); vok. Âko; prisv. pridjev Ákīn (u ist. Herc. Ákov); muško ime (manje frekv.).
Hipok. od Ákif, Àlija
*Ala (Ȁla) vidi Alija,
gen. -ē; vok. Ȁla; prisv. pridjev Ȁlīn; muško ime (u c. Herc.) (frekv.).
Hipok. od Àlija
*Ala (Ála) vidi Alija,
gen. -ē; vok. Âlo; prisv. pridjev Álīn; žensko ime (manje frekv.).
Hipok. od Àlija, Alíja
*Aladin (Alàdīn) ili Aladdin vidi Alaudin,
gen. -ína; vok. Ȁladīne; prisv. pridjev Aladínov; muško ime (rijetko).
Modif. od Alaùdīn.
Hipok. Díno
*Alaga (Ȁlaga) vidi Alija i Agan,
gen. -ē; vok. Ȁlaga; prisv. pridjev Ȁlagīn; muško ime (frekv.).
Složeno ime od Àlija i àga
Alajbeg (Àlājbeg),
gen. -a; vok. Àlājbeže; prisv. pridjev Àlājbegov; muško ime (rijetko).
Složeno ime od tur. alay (< grč. elagion) = skupina, svjetina; vojni odred; puk vojske + tur. bey (beg) = plemićka vojna i civilna titula u staroj turskoj državnoj organizaciji. Osnovno značenje = pukovnik, komandant žandarmerijskog puka, zapovjednik spahija u sandžaku.
Alaudin (Alaùdīn) ili Alauddin,
gen. -ína; vok Ȁlaùdīne, Alaùdīne; prisv. pridjev Alaudínov; muško ime (manje frekv.).
Iz ar. ‘Alā’uddīn (lično m. ime), složeno od ar. ‘alā’ = visost, uzvišenost; slava i ar. eddīn = vjera, religija. Značenje = uzvišenost vjere, slava vjere.
Hipok. Díno, Láto
Modif. Alàdīn, Ȁldīn
*Aldin (Ȁldīn) vidi Alaudin,
gen. -a; vok. Ȁldīne; prisv. pridjev Ȁldīnov; muško ime (rijetko).
Modif. od Alaùdīn
*Ale (Ále) vidi Alija,
gen. -ē; vok. Âle; prisv. pridjev Álīn; muško ime (u B. kr.) (frekv.).
Hipok. od Àlija
*Alečko (Àlečko) vidi Alija,
gen. -a; vok. Àlečko; prisv. pridjev Àlečkov; muško imo (rijetko).
Hipok. od Àlija
Alem (Álem),
gen. -a; vok. Áleme; prisv. pridjev Álemov; muško ime (rijetko).
Iz ar. ‘alem = velikan, istaknuta ličnost; starješina; znak; putokaz; zastava; simbol
Alema (Alèma) vidi Alem,
gen. -ē; vok. Alèma; prisv. pridjev Alèmīn; žensko ime (frekv.).
Izv. od m. imena Álem dodavanjem našeg nastavka -a za ž. rod i promjenom akcenta.
Hipok. Àlēmka
Alemdar (Alèmdār),
gen. -ára; vok. Ȁlemdāre, Ȁlemdāru; prisv. pridjev Alemdárov, Alemdárev; muško ime (manje frekv.).
Složeno od ar. ‘alem = znak, simbol, zastava + perz. -dār = prez. osnova od inf. dāšten = imati, držati. Značenje = bajraktar, zastavnik.
Modif. Alèndār, Alènder
*Alemka (Àlēmka) vidi Alema,
gen. -ē; vok. Àlēmka; prisv. pridjev Àlēmkīn; žensko ime (manje frekv.).
Hipok. od Alèma
*Alendar (Alèndār) vidi Alemdar,
gen. -ára; vok. ȀIendāre, ȀIendāru; prisv. pridjev Alendárov, Alendárev; muško ime (rijetko).
Modif. od Alèmdār
*Alender (Alènder) vidi Alemdar,
gen. -a; vok. Alèndere, Alènderu; prisv. pridjev Alènderov; muško ime (rijetko).
Modif. od Alèmdār
Alica (Ȁlica) vidi Alija,
gen. -ē; vok. Ȁlica, Ȁlice; prisv. pridjev Ȁličīn; muško ime (manje frekv.).
Hipok. od Àlija
*Alihajdar (Alihàjdar) vidi Alija i Hajdar,
gen. -a; vok. Alihàjdare; prisv. pridjev Alihàjdarov; muško ime (rijetko).
Složeno ime od Àlija i Hàjdar
Alija (Àlija) ili Ali (Àli i Àlī),
gen. -ē; vok. Àltuna; prisv. pridjev Àltunīn; žensko ime (manje frekv.).
Iz tur. altın = zlato + naš nastavak -a za ž. rod.
Modif. Àltana
Hipok. Álta
*Ako (Áko) vidi Akif i Alija,
gen. -ē (u ist. Herc. -a); vok. Âko; prisv. pridjev Ákīn (u ist. Herc. Ákov); muško ime (manje frekv.).
Hipok. od Ákif, Àlija
*Ala (Ȁla) vidi Alija,
gen. -ē; vok. Ȁla; prisv. pridjev Ȁlīn; muško ime (u c. Herc.) (frekv.).
Hipok. od Àlija
*Ala (Ála) vidi Alija,
gen. -ē; vok. Âlo; prisv. pridjev Álīn; žensko ime (manje frekv.).
Hipok. od Àlija, Alíja
*Aladin (Alàdīn) ili Aladdin vidi Alaudin,
gen. -ína; vok. Ȁladīne; prisv. pridjev Aladínov; muško ime (rijetko).
Modif. od Alaùdīn.
Hipok. Díno
*Alaga (Ȁlaga) vidi Alija i Agan,
gen. -ē; vok. Ȁlaga; prisv. pridjev Ȁlagīn; muško ime (frekv.).
Složeno ime od Àlija i àga
Alajbeg (Àlājbeg),
gen. -a; vok. Àlājbeže; prisv. pridjev Àlājbegov; muško ime (rijetko).
Složeno ime od tur. alay (< grč. elagion) = skupina, svjetina; vojni odred; puk vojske + tur. bey (beg) = plemićka vojna i civilna titula u staroj turskoj državnoj organizaciji. Osnovno značenje = pukovnik, komandant žandarmerijskog puka, zapovjednik spahija u sandžaku.
Alaudin (Alaùdīn) ili Alauddin,
gen. -ína; vok Ȁlaùdīne, Alaùdīne; prisv. pridjev Alaudínov; muško ime (manje frekv.).
Iz ar. ‘Alā’uddīn (lično m. ime), složeno od ar. ‘alā’ = visost, uzvišenost; slava i ar. eddīn = vjera, religija. Značenje = uzvišenost vjere, slava vjere.
Hipok. Díno, Láto
Modif. Alàdīn, Ȁldīn
*Aldin (Ȁldīn) vidi Alaudin,
gen. -a; vok. Ȁldīne; prisv. pridjev Ȁldīnov; muško ime (rijetko).
Modif. od Alaùdīn
*Ale (Ále) vidi Alija,
gen. -ē; vok. Âle; prisv. pridjev Álīn; muško ime (u B. kr.) (frekv.).
Hipok. od Àlija
*Alečko (Àlečko) vidi Alija,
gen. -a; vok. Àlečko; prisv. pridjev Àlečkov; muško imo (rijetko).
Hipok. od Àlija
Alem (Álem),
gen. -a; vok. Áleme; prisv. pridjev Álemov; muško ime (rijetko).
Iz ar. ‘alem = velikan, istaknuta ličnost; starješina; znak; putokaz; zastava; simbol
Alema (Alèma) vidi Alem,
gen. -ē; vok. Alèma; prisv. pridjev Alèmīn; žensko ime (frekv.).
Izv. od m. imena Álem dodavanjem našeg nastavka -a za ž. rod i promjenom akcenta.
Hipok. Àlēmka
Alemdar (Alèmdār),
gen. -ára; vok. Ȁlemdāre, Ȁlemdāru; prisv. pridjev Alemdárov, Alemdárev; muško ime (manje frekv.).
Složeno od ar. ‘alem = znak, simbol, zastava + perz. -dār = prez. osnova od inf. dāšten = imati, držati. Značenje = bajraktar, zastavnik.
Modif. Alèndār, Alènder
*Alemka (Àlēmka) vidi Alema,
gen. -ē; vok. Àlēmka; prisv. pridjev Àlēmkīn; žensko ime (manje frekv.).
Hipok. od Alèma
*Alendar (Alèndār) vidi Alemdar,
gen. -ára; vok. ȀIendāre, ȀIendāru; prisv. pridjev Alendárov, Alendárev; muško ime (rijetko).
Modif. od Alèmdār
*Alender (Alènder) vidi Alemdar,
gen. -a; vok. Alèndere, Alènderu; prisv. pridjev Alènderov; muško ime (rijetko).
Modif. od Alèmdār
Alica (Ȁlica) vidi Alija,
gen. -ē; vok. Ȁlica, Ȁlice; prisv. pridjev Ȁličīn; muško ime (manje frekv.).
Hipok. od Àlija
*Alihajdar (Alihàjdar) vidi Alija i Hajdar,
gen. -a; vok. Alihàjdare; prisv. pridjev Alihàjdarov; muško ime (rijetko).
Složeno ime od Àlija i Hàjdar
Alija (Àlija) ili Ali (Àli i Àlī),
gen. -ē; vok. Àlija; prisv. pridjev Àlijīn; muško ime (frekv.).
Iz ar. ‘Aliyy (‘Alī) (lično m. ime) = visok, uzvišen; odličan; plemenit + naš nastavak -(j)a radi deklinacije.
Hipok. Ȁla, Ále, Àlečko, Ȁlica, Áljo, Áko
Alija je ime Muhammedovog stričevića, koji je bio muž njegove kćerke Fatime i otac jedina dva muška Muhammedova potomka (unuka) Hasana i Huseina. Godine 656. izabran je za četvrtog halifu, a 661. godine je mučki ubijen. Za njegovo ime i njegovu ličnost vezan je i veliki raskol u islamu, koji je podijelio muslimane u dva tabora – sunite i šiite. Svojim šiitskim pristalicama Alija je postao pravi svetac-mučenik, gotovo ravan Muhammedu, a neki su ga ekstremisti smatrali čak inkarnacijom božanstva. Mrtvi Alija se pokazao djelotvornijim od živog Alije kao mučenik odjednom je dobio više nego što je za života izgubio. Među muslimanima Srednjeg istoka, a posebno među šiitima u Iraku i u Perziji (Iranu), postao je toliko popularan da je izrastao u pravu legendarnu ličnost s najljepšim epitetima, od kojih mnogi nisu izmišljeni, već su zaista bili obilježje njegove ličnosti. Bio je neustrašiv u boju, mudar u savjetovanju, rječit u razgovoru, iskren prema prijeteljima, a velikodušan prema neprijateljima. Oko njegova imena nagomilale su se mnogobrojne pjesme, priče i anegdote. I danas svake godine njegov grob u Nedžefu (Irak) i grob njegova sina Huseina posjećuje stotine hiljada šiitskih hodočasnika, gdje se dramski predstavlja i oplakuje njihovo stradanje.
Alija (Alìja),
gen. -ē; vok. Alìja; prisv. pridjev Alìjīn; Alíja, gen. -ē; vok; Alíja; prisv. pridjev Alíjīn; žensko ime (frekv.).
Iz ar. ‘aliyye = visoka, uzvišena; odlična; plemenita.
Hipok. Ála, Álka, Álja
Alijudin (Alijùdīn) ili Alijuddin,
gen. -ína; vok. Alijùdīne; prisv. pridjev Alijudínov; muško ime (rijetko).
Iz ar ‘Aliyyu-ddīn (lično m. ime), složeno od ar. ‘aliyy = uzvišen, odličan, visok, plemenit i ar. eddīn = vjera. Značenje = odličnik, odabranik vjere.
Hipok. Díno
Alim (Álim),
gen. -a; vok. Álime; prisv. pridjev Álimov; muško ime (rijetko).
Iz ar. ‘ālim = učenjak, znalac, dobro obrazovan čovjek.
Iz ar. ‘Aliyy (‘Alī) (lično m. ime) = visok, uzvišen; odličan; plemenit + naš nastavak -(j)a radi deklinacije.
Hipok. Ȁla, Ále, Àlečko, Ȁlica, Áljo, Áko
Alija je ime Muhammedovog stričevića, koji je bio muž njegove kćerke Fatime i otac jedina dva muška Muhammedova potomka (unuka) Hasana i Huseina. Godine 656. izabran je za četvrtog halifu, a 661. godine je mučki ubijen. Za njegovo ime i njegovu ličnost vezan je i veliki raskol u islamu, koji je podijelio muslimane u dva tabora – sunite i šiite. Svojim šiitskim pristalicama Alija je postao pravi svetac-mučenik, gotovo ravan Muhammedu, a neki su ga ekstremisti smatrali čak inkarnacijom božanstva. Mrtvi Alija se pokazao djelotvornijim od živog Alije kao mučenik odjednom je dobio više nego što je za života izgubio. Među muslimanima Srednjeg istoka, a posebno među šiitima u Iraku i u Perziji (Iranu), postao je toliko popularan da je izrastao u pravu legendarnu ličnost s najljepšim epitetima, od kojih mnogi nisu izmišljeni, već su zaista bili obilježje njegove ličnosti. Bio je neustrašiv u boju, mudar u savjetovanju, rječit u razgovoru, iskren prema prijeteljima, a velikodušan prema neprijateljima. Oko njegova imena nagomilale su se mnogobrojne pjesme, priče i anegdote. I danas svake godine njegov grob u Nedžefu (Irak) i grob njegova sina Huseina posjećuje stotine hiljada šiitskih hodočasnika, gdje se dramski predstavlja i oplakuje njihovo stradanje.
Alija (Alìja),
gen. -ē; vok. Alìja; prisv. pridjev Alìjīn; Alíja, gen. -ē; vok; Alíja; prisv. pridjev Alíjīn; žensko ime (frekv.).
Iz ar. ‘aliyye = visoka, uzvišena; odlična; plemenita.
Hipok. Ála, Álka, Álja
Alijudin (Alijùdīn) ili Alijuddin,
gen. -ína; vok. Alijùdīne; prisv. pridjev Alijudínov; muško ime (rijetko).
Iz ar ‘Aliyyu-ddīn (lično m. ime), složeno od ar. ‘aliyy = uzvišen, odličan, visok, plemenit i ar. eddīn = vjera. Značenje = odličnik, odabranik vjere.
Hipok. Díno
Alim (Álim),
gen. -a; vok. Álime; prisv. pridjev Álimov; muško ime (rijetko).
Iz ar. ‘ālim = učenjak, znalac, dobro obrazovan čovjek.
Alima (Alìma),
gen. -ē; vok. Alìma; prisv. pridjev Alìmīn; žensko ime (rijetko).
Iz ar. ‘ālime = ona koja je učena, koja zna; dobro obrazovana.
*Aliriza (Alirìzā) vidi Alija i Riza,
gen. -záa; vok. Alirìzā; prisv. pridjev Alirizáov muško ime (manje frekv.).
Složeno ime od Àli(ja) i Rízā.
Ališan (Alìšān),
gen. -ána; vok. Ȁlišāne; prisv. pridjev Ališánov; muško ime (rijetko).
Složeno ime od ‘ālī = visoki, uzvišeni + ar. šān, še’n = dostojanstvo; važnost; značaj. Značenje = viskodostojanstvenik.
*Alka (Álka) vidi Alija,
gen. -ē; vok. Âlko; prisv. pridjev Álkīn; žensko ime (frekv.).
Hipok. od Alìja, Alíja
Alma (Ȁlma),
gen. -ē; vok. Ȁlma; prisv. pridjev Ȁlmīn; žensko ime (frekv.).
Iz tur. alma (elma) = jabuka.
Almas (Àlmās),
gen. -ása; vok. Ȁlmāse (u B. kr. i Ȁlmāsu); prisv. pridjev Almásov; muško ime (manje frekv.).
Iz ar. elmās (< grč. ásamas) = dijamant, dragi kamen.
Modif. Àlmāz
Hipok. Álmo
*Almasa (Almása) vidi Almas,
gen. -ē; vok. Almása; prisv. pridjev AImásīn; žensko ime (frekv.).
Izvedeno od m. imena Àlmās dodavanjem našeg nastavka -a za ženski rod.
Hipok. Mása
Modif. Almáza
*Almaz (Àlmāz) vidi Almas,
gen. -áza; vok. Ȁlmāze (u B. kr. i Ȁlmāzu); prisv. pridjev Almázov; muško ime (manje frekv.).
Modif. od Àlmās
Hipok. Mázo
*Almaza (Almáza) vidi Almasa,
gen. -ē; vok. Almáza; prisv. pridjev Almázīn; žensko ime (manje frekv.).
Modif. od Almása
*Almeid (Almèīd),
gen. -ída; vok. Ȁlmeīde; prisv. pridjev Almeídov; muško ime (rijetko).
1) Modif. od ar. elmā‘id = brzonog (vuk);
2) Modif. od ar. elmu‘eyyid = pomagač; simpatizer.
*Almo (Álmo) vidi Almas,
gen. -ē; (u ist. Herc. -a); vok. Âlmo; prisv. pridjev Álmīn (u ist. Herc. Álmov); muško ime (rijetko).
Hipok. od Àlmās
*Alja (Álja) vidi Alija,
gen. -ē; vok. Âljo; prisv. pridjev Áljīn; žensko ime (rijetko).
Hipok. od Alìja, Alíja
*Aljo (Áljo) vidi Alija,
gen. -ē (u ist. Herc. -a); vok. Âljo; prisv. pridjev Áljīn (u ist. Herc. Áljov); muško ime (frekv.).
Hipok. od Àlija
gen. -ē; vok. Alìma; prisv. pridjev Alìmīn; žensko ime (rijetko).
Iz ar. ‘ālime = ona koja je učena, koja zna; dobro obrazovana.
*Aliriza (Alirìzā) vidi Alija i Riza,
gen. -záa; vok. Alirìzā; prisv. pridjev Alirizáov muško ime (manje frekv.).
Složeno ime od Àli(ja) i Rízā.
Ališan (Alìšān),
gen. -ána; vok. Ȁlišāne; prisv. pridjev Ališánov; muško ime (rijetko).
Složeno ime od ‘ālī = visoki, uzvišeni + ar. šān, še’n = dostojanstvo; važnost; značaj. Značenje = viskodostojanstvenik.
*Alka (Álka) vidi Alija,
gen. -ē; vok. Âlko; prisv. pridjev Álkīn; žensko ime (frekv.).
Hipok. od Alìja, Alíja
Alma (Ȁlma),
gen. -ē; vok. Ȁlma; prisv. pridjev Ȁlmīn; žensko ime (frekv.).
Iz tur. alma (elma) = jabuka.
Almas (Àlmās),
gen. -ása; vok. Ȁlmāse (u B. kr. i Ȁlmāsu); prisv. pridjev Almásov; muško ime (manje frekv.).
Iz ar. elmās (< grč. ásamas) = dijamant, dragi kamen.
Modif. Àlmāz
Hipok. Álmo
*Almasa (Almása) vidi Almas,
gen. -ē; vok. Almása; prisv. pridjev AImásīn; žensko ime (frekv.).
Izvedeno od m. imena Àlmās dodavanjem našeg nastavka -a za ženski rod.
Hipok. Mása
Modif. Almáza
*Almaz (Àlmāz) vidi Almas,
gen. -áza; vok. Ȁlmāze (u B. kr. i Ȁlmāzu); prisv. pridjev Almázov; muško ime (manje frekv.).
Modif. od Àlmās
Hipok. Mázo
*Almaza (Almáza) vidi Almasa,
gen. -ē; vok. Almáza; prisv. pridjev Almázīn; žensko ime (manje frekv.).
Modif. od Almása
*Almeid (Almèīd),
gen. -ída; vok. Ȁlmeīde; prisv. pridjev Almeídov; muško ime (rijetko).
1) Modif. od ar. elmā‘id = brzonog (vuk);
2) Modif. od ar. elmu‘eyyid = pomagač; simpatizer.
*Almo (Álmo) vidi Almas,
gen. -ē; (u ist. Herc. -a); vok. Âlmo; prisv. pridjev Álmīn (u ist. Herc. Álmov); muško ime (rijetko).
Hipok. od Àlmās
*Alja (Álja) vidi Alija,
gen. -ē; vok. Âljo; prisv. pridjev Áljīn; žensko ime (rijetko).
Hipok. od Alìja, Alíja
*Aljo (Áljo) vidi Alija,
gen. -ē (u ist. Herc. -a); vok. Âljo; prisv. pridjev Áljīn (u ist. Herc. Áljov); muško ime (frekv.).
Hipok. od Àlija
Amar (Àmār ili Ȁmār), sve češće u obliku Ammar,
gen. -ára; vok. Ȁmāre, Ȁmāru; prisv. pridjev Amárov; Ȁmār, gen. -a; vok. Ȁmāre, Ȁmāru; prisv. pridjev Ȁmārov; muško ime (frekv.).
Iz ar. ‘ammār = onaj koji čvrsto vjeruje; pobožan; ozbiljan; postojan.
Ambera (Àmbera),
gen. -ē; vok. Àmbera; prisv. pridjev Àmberīn; žensko ime (rijetko).
Iz ar. ‘anber = ambra (vrlo mirišljiva materija koja se dobija iz žlijezda jedne vrste kitova) + naš nastavak -a za ženski rod.
Amel (Àmel),
gen. -a; vok Àmele; prisv. pridjev Àmelov; muško ime (manje frekv.).
Iz ar. ‘amel = rad, posao, djelo; postupak.
Amela (Àmela ili Amèla) vidi Amel,
gen. -ē; vok. Àmela; prisv. pridjev Àmelīn; žensko ime (frekv.).
Izvedeno od m. imena Àmel dodavanjem našeg nast. -a za ženski rod.
Hipok. Mȅla
Amer (Àmer),
gen. -a; vok. Àmere; prisv. pridjev Àmerov; muško ime (manje frekv.).
Iz ar. ‘amr = život; uzrast; dugovječan; pun života
Amil (Ámil),
gen. -a; vok. Ámile; prisv. pridjev Ámilov; muško ime (manje frekv.).
Iz ar. ‘Āmil (lično m. ime) = radnik, službenik.
Amila (Amìla),
gen. -e; vok. Amìla; prisv. pridjev Amìlīn; žensko ime (manje frekv.).
Iz ar. ‘Āmile (lično ž. ime) = radnica, službenica.
Hipok. Míla
Amina (Amìna ili Amína),
gen. -ē; vok. Amìna; prisv. pridjev Amìnīn; Amína, gen. Amíne; vok. Amína; prisv. pridjev Amínīn; žensko ime (frekv.).
Iz ar. Āmine (lično ime) = ona koja je u sigurnosti, sigurna; mirna; pouzdana.
Hipok. Mína, Mînka
Amina je ime Muhammedove majke.
Amir (Ámir),
gen. -a; vok. Ámire; prisv. pridjev Ámirov; muško ime (frekv.).
Ovo se ime može izvoditi iz 2 ar. korijena:
1) iz korijena ‘mr – ‘Āmir (lično m. ime) = naseljenik; stanovnik; domaćin; ukućanin; onaj koji buja životom;
2) iz korijena ‘mr – ‘āmir = zapovjednik, naredbodavac.
Hipok. Míro
Amira (Amìra),
gen. -ē; vok. Amìra; prisv. pridjev Amìrīn; žensko ime (frekv.).
1) Iz ar. ‘āmire = naseljenica; stanovnica; domaćica; ona koja buja životom.
2) Iz ar. ’āmire = zapovjednica, naredbodavka.
Hipok. Mȉra
Amra (Ȁmra),
gen. -ē; vok. Ȁmra; prisv. pridjev Ȁmrīn; žensko ime (frekv.).
Iz ar. ‘amr = život; uzrast; dugovječnost + naš nastavak -a za ženski rod.
Amrudin (Amrùdīn) ili Amruddin,
gen. -ína; vok. Ȁmrudīne; prisv. pridjev Amrudínov muško ime (rijetko).
Iz ar. ‘Amru-ddīn (lično m. ime), slož. od ar. ‘amr = život, životna snaga i ar. eddīn = vjera. Značenje = životna snaga vjere.
Amsal (Àmsāl),
gen. -áIa; vok. Ȁmsāle; prisv. pridjev Amsálov; muško ime (rijetko).
Modif. od ar. emṭel = (naj)bolji, (naj)uzorniji; (naj)zdraviji
Anida (Anìda),
gen. -ē; vok. Anìda; prisv. pridjev Anìdīn; žensko ime (rijetko).
Iz ar. ‘anīde = uporna, kapriciozna, prkosna, tvrdoglava.
Anisa (Anìsa),
gen. -ē; vok. Anìsa; prisv. pridjev Anìsīn; žensko ime (manje frekv.).
Iz ar. ānise = društvena; druželjubiva; dobrodušna; mlada dama; gospođica.
Hipok. Nìsa, Nísa
*Anvar (Ȁnvār) vidi Enver,
gen. -a; vok. Ȁnvāre; prisv. pridjev Ȁnvārov; muško ime (manje frekv.).
Modif. od Ènver
Arap (Àrap),
gen. -a; vok. Àrape; prisv. pridjev Àrapov; muško ime (rijetko).
Iz ar. ‘Areb = Arapi (U našem jeziku ovaj se ar. oblik upotrebljava u značenju jednine).
Ardešir (Ȁrdešīr),
gen. -a; vok. Ȁrdešīre, Ȁrdešīru; prisv. pridjev Ȁrdešīrov; muško ime (rijetko).
Iz perz. Ardešīr (lično ime) = onaj koji ima dobru vlast.
Ardešir potječe od staroperz. oblika Artahšatra ili Artahšasra, gdje »hšatra« ili »hšasra« znači: zemlja, država, vlast, grad, od čega je u novoperzijskom nastala riječ šehr = grad. Po starogrčkom pisanju Artahšatra ili Artahšasra = Artakserks.
Ime Ardešir (Artakserks) je »carsko ime«, koje su rado uzimali kao svoj naziv (nadimak) stari iranski vladari, najčešće poslije dolaska na prijesto. Tim imenom su, izgleda, željeli naglasiti zakonitost svoje vlasti, osobito ako je ona bila oduzeta od prethodnog vladara (A. Gafurov).
*Arfa (Árfa) vidi Arifa,
gen. -ē; vok. Árfo; prisv. pridjev Árfīn; žensko ime (manje frekv.).
Hipok. od Arìfa
*Arfan (Àrfan) vidi Irfan,
gen. -ána; vok. Ȁrfāne; prisv. pridjev Arfánov; Ȁrfān, gen. -a; vok. Ȁrfāne; prisv. pridjev Ȁrfānov; muško ime (rijetko).
Modif. od Ìrfān
Hipok. Ȁrfica, Árfo
*Arfica (Ȁrfica) vidi *Arfan i Irfan,
gen. -ē; vok. Ȁrfica, Ȁrfice; prisv. pridjev Ȁrfičīn; muško ime (rijetko).
Hipok. od Àrfān
*Arfo (Árfo) vidi *Arfan i Irfan,
gen. -ē; (u ist. Herc. -a); vok. Ârfo; prisv. pridjev Árfīn (u ist. Herc. Árfov); muško ime (rijetko).
Hipok. od Àrfān
Arif (Árif),
gen. -a; vok. Árife; prisv. pridjev Árifov; muško ime (frekv.).
Iz ar. ‘Ārif (lično m. ime) = znalac; učenjak; stručnjak; dobar poznavalac.
Arifa (Arìfa),
gen. -ē; vok. Arìfa; prisv. pridjev Arìfīn; žensko ime (frekv.)
Iz ar. ‘ārife = ona koja zna; koja je stručnjak; koja je dobar poznavalac.
Hipok. Árfa, Árifka, Rífa, Rȉfka
Arifka (Árifka),
gen. -ē; vok. Árifka; prisv. pridjev Árifkīn; žensko ime (manje frekv.).
Hipok. od Arìfa
Arslan (Àrslan),
gen. -a; vok. Àrslane; prisv. pridjev Àrslanov; muško ime (manje frekv.).
Iz tur. Arslan (lično m. ime) = lav.
Ime Arslan prvi put se javlja kad su se u srednjem vijeku počele stvarati države na čelu s turskim vladarima i po pravilu stoji uz rođeno ime kao nadimak (vidi Kilidž Arslan, ikonijski sultan Seldžuka i učesnik Prvog krstaškog rata). Davalo se kao nagrada za hrabrost i vojne zasluge, osobito kod Seldžuka, sa značenjem: heroj, junak.
Ima mišljenja da je od imena Arslan nastalo modifikacijom ime Ruslan (N. A. Petrovski), a neki onomastičari ime Rusa dovode u vezu s imenom Rustem. (A. Gafurov)
Hipok. Árslo
*Arslo (Árslo) vidi Arslan,
gen. -ē; (u ist. Herc. -a); vok. Ârslo; prisv. pridjev Árslīn; (u ist. Herc. Árslov); muško ime (rijetko).
Hipok. od Àrslan
*Arza (Árza) vidi Arzija,
gen. -ē; vok. Ârzo; prisv. pridjev Árzīn; žensko ime (manje frekv.).
Hipok. od Àrzija
Arzija (Àrzija ili Arzíja),
gen. -ē; vok. Àrzija; prisv. pridjev Àrzijīn; žensko ime (manje frekv.).
Iz tur. Arzū (lično ž. ime), od perz. ārzū = želja, čežnja, žudnja + naš nastavak -ija (na osnovu) radi deklinacije.
Hipok. Árza
Arzumana (Arzumána),
gen. -ē; vok. Arzumána; prisv. pridjev Arzumánīn; žensko ime (rijetko).
Iz perz. Ārzumān = naša želja; naša nada + naš nastavak -a za ženski rod.
Modif. Erzumána
*Asad (Ȁsād) vidi Esad,
gen. -a; vok. Ȁsāde; prisv. pridjev Ȁsādov; muško ime (rijetko).
Modif. od Èsad
Asaf (Àsaf),
gen. -áfa; vok. Ȁsāfe; prisv. pridjev Asáfov; Ásaf, gen. -a; vok. Ásafe; prisv. pridjev Ásafov; Àsaf, gen. -a; vok. Àsafe; prisv. pridjev Àsafov; muško ime (frekv.).
Iz ar. Āsaf (< st. hebr.) lično m. ime = On se smilovao.
Modif. Ásif
Asaf je ime Sulejmanovog (Solomonovog) ministra.
*Asema (Asèma) vidi Asima,
gen. -ē; vok. Asèma; prisv. pridjev Asèmīn; žensko ime (manje frekv.).
Modif. od Asìma
*Asena (Asèna) vidi Ahsena,
gen. -ē; vok. Asèna; prisv. pridjev Asènīn; žensko ime (rijetko).
Modif. od Ahsèna
Asfera (Àsfera),
gen. -ē; vok. Àsfera; prisv. pridjev Àsferīn; žensko ime (rijetko).
Izv. od ar. aṣfer = žut; blijed dodavanjem našeg nast. -a za ženski rod.
Ashab (Àshāb),
gen. -ába; vok. Ȁshābe; prisv. pridjev Ashábov; muško ime (rijetko).
Asḥāb je ar. oblik množine ṣaḥib = drug; pristalica; prijatelj; vlasnik, posjednik; gospodar. U ovom imenu (Àshāb) upotrebljen je ar. oblik množine u značenju jednine.
Modif. Èshāb
*Asif (Ásif) vidi Asaf,
gen. -a; vok. Ásife; prisv. pridjev Ásifov; muško ime (frekv.).
Modif. od Ásaf
Asifa (Asìfa) vidi Asif,
gen. -ē; vok. Asìfa; prisv. pridjev Asìfīn; žensko ime (frekv.).
Izv. od m. imena Ásif dodavanjem našeg nastavka -a za ženski rod.
Hipok. Sífa, Sìfa
Asija (Asìja),
gen. -ē; vok. Asìja; prisv. pridejv Asìjīn; žensko ime (frekv.).
Iz ar. Āsiye (lično ž. ime) = liječnica, ljekarka.
Hipok. Síja
Asim (Ásim),
gen. -a; vok. Ásime; prisv. pridjev Ásimov; muško ime (frekv.).
Iz ar. ‘Āsim (lično m. ime) = zaštitnik, branilac, čuvar (od zla i poroka).
Hipok. Àskan, Ásko, Ȁsma, Ȁšče
Asima (Asìma),
gen. -ē; vok. Asìma; prisv. pridjev Asìmīn; žensko ime (frekv.).
Iz ar. ‘āsime = zaštitnica, hraniteljica, čuvar (od zla i poroka).
Hipok. Áska, Ásma
Modif. Asèma
*Aska (Áska) vidi Asima i Aziza,
gen. -ē; vok. Âsko; prisv. pridjev Áskīn; žensko ime (rijetko).
Hipok. od Asìma i Azíza
*Askan (Àskan) vidi Asim i Aziz,
gen. -a; vok. Àskane; prisv. pridjev Àskanov; muško ime (rijetko).
Hipok. od Ásim i Àzīz
*Asko (Ásko) vidi Asim i Aziz,
gen. -ē; (u ist. Herc. -a); vok. Ásko; prisv. pridjev Áskīn (u ist. Herc. Áskov); muško ime (rijetko).
Hipok. od Ásim i Àzīz
*Asma (Ȁsma) vidi Asim,
gen. -ē; vok. Ȁsma; prisv. pridjev Ȁsmīn; muško ime (u c. Herc.) (manje frekv.).
Hipok. od Ásim
*Asma (Ásma) vidi Asima,
gen. -ē; vok. Âsmo; prisv. pridjev Ásmīn; žensko ime (rijetko).
Hipok. od Asìma
Asmudin (Asmùdīn) ili Asmuddin,
gen. -ína; vok. Asmùdīne; prisv. pridjev Asmudínov; muško ime (rijetko).
Iz ar. ‘Aṣmu-ddīn (lično m. ime), slož. od ar. ‘aṣm = čuvanje, zaštita i ar. eddīn = vjera. Značenje = čuvanje, zaštita vjere.
*Ašče (Ȁšče) vidi Asim,
gen. -eta; vok. Ȁšče; prisv. pridjev Ȁščetov; muško ime (rijetko).
Hipok. od Ásim
Ašida (Ašìda),
gen. -ē; vok. Ašìda; prisv. pridjev Ašìdīn; žensko ime (manje frekv.).
Etimologija nejasna.
Hipok. Šída
Ašir (Ášir),
gen. -a; vok. Ášire; prisv. pridjev Áširov; muško ime (rijetko).
Tur. Aşir (lično m. ime), od ar. ‘āšir = skupljač desetine; deseti.
*Ašira (Ašìra) vidi Ašir,
gen. -ē; vok. Ašìra; prisv. pridjev Ašìrīn; žensko ime (rijetko).
Izv. od m. imena Ášir dodavanjem našeg nastavka -a za ženski rod.
Ašk,
gen. -a; vok. Ȁšk; prisv. pridjev Ȁškov; muško ime (rijetko).
Iz tur. aşk (< ar. ‘išq) = Ijubav, voljenje; čežnja.
*Ata (Àta) vidi Ahmed,
gen. -ē; vok. Àta; prisv. pridjev Àtīn; muško ime (rijetko).
Hipok. od Àhmed
*Ata (Áta) vidi Atija i Atifa,
gen. -ē; vok. Âta; prisv. pridjev Átīn; žensko ime (manje frekv.).
Hipok. od Atìja, Atìfa
Ataulah (Atùalāh) ili Ataullah,
gen. -áha; vok. Atùalāhu; prisv. pridjev Atauláhov; muško ime (rijetko).
Iz ar. ‘Aṭā’ullāh (lično m. ime), složeno od ar. ‘aṭā’ = dar, poklon i ar. Allāh = Allah (božije vlastito ime). Značenje = Allahov (božiji) dar.
Hipok. Ȁtko, Áto
Atif (Átif),
gen. -a; vok. Átife; prisv. pridjev Átifov; muško ime (frekv.).
Iz ar. ‘Ātif (lično m. ime) = milostiv, suosjećajan.
Hipok. Ȁtko, Áto, Tífo
Atifa (Atìfa),
gen. -ē; vok. Atìfa; prisv. pridjev Atìfīn; žensko ime (frekv.).
Iz ar. ‘Āṭife (lično ž. ime) = milostiva, suosjećajna.
Hipok. Áta, Tífa, Tìfa, Tȉfica
Atija (Atìja),
gen. -ē; vok. Atìja; prisv. pridjev Atìjīn; žensko ime (frekv.).
Iz ar. ‘Aṭiyye (lično ž. ime) = dar, poklon.
Hipok. Áta, Ȁtka, Tíja
*Atka (Ȁtka) vidi Atija,
gen. -ē; vok. Ȁtka; prisv. pridjev Ȁtkīn; žensko ime (manje frekv.).
Hipok. od Atìja
*Atkan (Àtkan) vidi Adem i Ahmed,
gen. -a; vok. Àtkane; prisv. pridjev Àtkanov; muško ime (rijetko).
Hipok. od Ádem, Àhmed
*Atko (Ȁtko) vidi Adem, Ahmed, Atif i Atualah,
gen. -a; vok. Ȁtko; prisv. pridjev Ȁtkov; muško ime (manje frekv.).
Hipok. od Ádem, Àhmed, Atùalāh, Átif
Atlaga (Ȁtlaga),
gen. -ē; vok. Ȁtlaga; prisv. pridjev Ȁtlagīn; muško ime (rijetko).
Složeno ime od tur. atlı = konjanik i tur. ağa (vidi Àgan). Značenje = starješina konjanika. Atlaga je vojna titula u bivšoj turskoj vojsci, koja je kasnije, kao i mnoge drage titule, postala lično ime. Od toga je postalo i prezime Atlagić.
*Ato (Áto) vidi Ataulah i Atif,
gen. -ē; (u ist. Herc. -a); vok. Âto; prisv. pridjev Átīn (u ist. Herc. Átov); muško ime (frekv.).
Hipok. Atùalāh i Átif
*Avda (Ȁvda) vidi Abdulah,
gen. -ē; vok. Ȁvda; prisv. pridjev Ȁvdīn; muško ime (u c. Herc.) (manje frekv.).
Hipok. od modif. Avdùlāh
*Avdaga (Ȁvdaga) vidi Abdaga,
gen. -ē; vok. Ȁvdaga; prisv. pridjev Ȁvdagīn; muško ime (frekv.).
Modif. od Ȁbdaga
*Avdal (Àvdal) vidi Abdal,
gen. -a; vok. Àvdale; prisv. pridjev Àvdalov; muško ime (rijetko).
Modif. od Àbdal
*Avdan (Àvdan) vidi Abdulah,
gen. -a; vok. Àvdane; prisv. pridjev Àvdanov; muško ime (manje frekv.).
Modif. hipok. derivat od Abdùlāh
*Avdica (Ȁvdica) vidi Abdulah,
gen. -ē; vok. Ȁvdica, Ȁvdice; prisv. pridjev Ȁvdičīn; muško ime (rijetko).
Modif. hipok. derivat od Abdùlāh
*Avdić (Ȁvdić) vidi Abdulah,
gen. -a; vok. Ȁvdiću; prisv. pridjev Ȁvdićev; muško ime (rijetko).
Modif. hipok. derivat od Abdùlāh
*Avdija (Àvdija) vidi Abdija i Abdulah,
gen. -ē; vok. Àvdija; prisv. pridjev Àvdijīn; muško ime (frekv.).
Modif. od Àbdija
*Avdo (Ávdo) vidi Abdo i Abdulah,
gen. -ē; (u ist. Herc. -a); vok. Âvdo; prisv. pridjev Ávdīn (u ist. Herc. Ávdov); muško ime (frekv.).
Modif. od hipok. Ábdo
*Avduka (Àvduka) vidi Abduka i Abdulah,
gen. -ē; vok. Àvduka; prisv. pridjev Àvdukīn; muško ime (rijetko).
Modif. od Àbduka
*Avdulah (Avdùlāh) ili Avdullah vidi Abdulah,
gen. -áha; vok. Ȁvdulāhu; prisv. pridjev Avduláhov; muško ime (frekv.).
Modif. od Abdùlāh
*Avdulkadir (Avdulkádir) vidi Abdulkadir,
gen. -a; vok. Avdulkádire; prisv. pridjev Avdulkadirov; muško ime (frekv.).
Modif. od Abdulkádir
*Avdurahim (Avduràhīm) ili Avdurrahim vidi Abdurahim,
gen. -íma; vok. Avdurȁhīme; prisv. pridjev Avdurahímov; muško ime (frekv.).
Modif. od Abduràhīm
*Avdurahman (Avduràhmān) ili Avdurrahman vidi Abdurahman,
gen. -ána; vok. Ȁvdurahmāne; prisv. pridjev Avdurahmánov; muško ime (frekv.).
Modif. od Abduràhmān
*Avdurezak (Avdurèzèk) vidi Abdurezak,
gen. -áka; vok. Avdurèzāk (Avdurȅzāku); prisv. pridjev Avdurezdákov; muško ime (frekv.).
Modif. od Abdurèzāk
*Avduselam (Avdusèlām) ili Avdusselam vidi Abduselam,
gen. -áma; vok. Ȁvduselāme; prisv. pridjev AvduseIámov; muško ime (frekv.).
Modif. od Abdusèlām
Avnija (Àvnija),
gen. -ē; vok. Àvnija; prisv. pridjev Àvnijīn; muško ime (rijetko).
Iz ar. ‘awn = pomoćnik; pomagač; pomoć + naš nastavak -ija.
Avnija (Avnìja),
gen. -ē; vok. Avnìja; prisv. pridjev Avnìjīn; žensko ime (rijetko).
Od m. imena Àvnija promjenom akcenta napravljeno žensko ime.
*Avza (Ávza) vidi Avzija,
gen. -ē; vok. Âvzo; prisv. pridjev Ávzīn; žensko ime (rijetko).
Hipok. od Avzìja
Avzija (Avzìja),
gen. -ē; vok. Avzìja; prisv. pridjev Avzìjīn; Àvzija, gen. -ē; vok. Àvzija; prisv. pridjev Àvzijīn žensko ime (rijetko).
Iz ar. ‘awdiyye = ona koja traži božiju zaštitu i pomoć.
Hipok. Ávza
*Aza (Áza) vidi Azema i Azemina,
gen. -ē; vok. Âzo; prisv. pridjev Ázīn; žensko ime (manje frekv.).
Hipok. od Azèma i Azemína
Azam (Àzam),
gen. -a; vok. Àzame; prisv. pridjev Àzamov; muško ime (manje frekv.).
Iz ar. a‘ẓam = (naj)veći; (naj)značajniji; (naj)važniji.
Azaudin (Azaùdīn),
gen. -ína; vok. Azaùdīne; prisv. pridjev Azaudínov; muško ime (rijetko).
Iz ar. ‘Aza’u-ddīn (lično m. ime), složeno od ar. ‘aza’ = utjeha i ar. eddīn = vjera. Značenje = utjeha vjere.
Modif. Azùdin
Hipok. Ázo
*Azem (Àzem) vidi Azim,
gen. -a; vok. Àzeme; prisv. pridjev Àzemov; muško ime (frekv.).
Modif. od Ázim
Hipok. Zémko
Azema (Azèma) vidi Azem,
gen. -ē; vok. Azèma; prisv. pridjev Azèmīn; žensko ime (manje frekv.).
Izv. od m. imena Àzem dodavanjem našeg nast. -a za ženski rod.
Hipok. Áza, Zémka
Modif. Hazèma
Azemina (Azemína),
gen. -ē; vok. Azemína; prisv. pridjev Azemínīn; žensko ime (manje frekv.).
Etimologija nejasna.
Hipok. Áza
Skr. Zemína
Azer (Ázer),
gen. -a; vok. Ázere (Ázeru); prisv. pridjev Ázerov; muško ime (rijetko).
Iz perz. āzer = vatra, oganj; ime devetog mjeseca perzijske sunčeve godine.
Azib (Ázib),
gen. -a; vok. Ázibe; prišv. pridjev Ázibov; muško ime (rijetko).
Iz ar. ‘āzib = neoženjen, ledičan.
Azija (Azìja),
gen. -ē; vok. Azìja; prisv. pridjev Azìjīn; žensko ime (rijetko).
Iz ar. ‘āziyye = strpljiva; utješna.
*Azijada (Azijáda) vidi Zijada,
gen. -ē; vok. Azijáda; prisv. pridjev Azijádīn; žensko ime (manje frekv.).
Modif. slož. od tur. ak = bijel i Zijáda. Značenje = bijela Zijada; sretna Zijada.
(O imenima s komponentom ak = bijel, sretan vidi uz ime Abeg).
Azim (Ázim),
gen. -a; vok. Ázime; prisv. pridjev Ázimov; muško ime (manje frekv.).
Iz ar. ‘āzim = odlučan, nepokolebljiv; vjeran prijatelj.
Hipok. Ázo
Modif. Àzem
Azima (Azìma),
gen. -ē; vok. Azìma; prisv. pridjev Azìmīn; žensko ime (manje frekv.).
Iz ar. ‘āzime = odlučna, nepokolebljiva, vjerna prijateljica.
Azir (Àzīr),
gen. -íra; vok. Ȁzīre (Azīru); prisv. pridjev Ȁzírov; muško ime (rijetko).
Iz ar. ‘adīr = pomagač; branilac, onaj koji opravdava, koji izvinjava.
Azira (Azíra),
gen. -ē; vok. Azíra; prisv. pridjev Azírīn; žensko ime (rijetko).
Iz ar. ‘adīre = pomagačica; hraniteljica; ona koja opravdava, koja izvinjava.
Hipok. Zíra
Aziz (Àzīz),
gen. -íza; vok. Ȁzīze (u B. kr. i Ȁzīzu); prisv, pridjev Azízov; muško ime (frekv.).
Iz ar. ‘Azīz (lično m. ime) = moćan, silan; slavan; poštovan, cijenjen; drag, mio.
Hipok. Ásko, Získo, Zȉza, Zízo
Aziza (Azíza),
gen. -ē; vok. Azíza; prisv. pridjev Azízīn; žensko ime (frekv.).
Iz ar. ‘azīze = moćna, silna; slavna; poštovana, cijenjena; draga, mila.
Hipok. Áska, Získa, Zíza
*Azo (Ázo) vidi Azaudin i Azim,
gen. -ē; (u ist. Herc. -a); vok. Âzo; prisv. pridjev Ázin (u ist. Herc. Ázov); muško ime (rijetko).
Hipok. od Azaùdīn i Ázim
Azra (Ȁzra),
gen. -ē; vok. Ȁzra; prisv. pridjev Ȁzrīn; žensko ime (frekv.).
Iz ar. ‘Adrā’ (lično ime) = djevica, nevina djevojka.
Azra je i nadimak Isusove (Isaove) majke Marije (Merjeme).
*Azudin (Azùdīn) ili Azuddin vidi Azaudin,
gen. -ína; vok. Ȁzudīne; prisv. pridjev Azudínov; muško ime (rijetko).
Modif. od Azaùdīn
*Azur (Àzūr),
gen. -úra; vok. Ȁzūre; prisv. pridjev Azúrov; Ȁzūr, gen. -a; vok. Ȁzūre; prisv. pridjev Ȁzūrov; muško ime (rijetko).
Modif. od perz. lāgwerd, lāžwerd = nebesko plavetnilo; plava boja mora.
© Copyright