Dž (Džabir–Džinda)

Džabir (Džábir),

gen. -a; vok. Džábire; prisv. pridjev Džábirov; muško ime (rijetko).

Iz ar. Ğābir (lično m. ime) = ortoped; onaj koji namješta i liječi slomljene kosti; nasilnik, tiranin.

Ğābir ibn-Ḥayyān je otac arapske alhemije. Živio je u Kufi oko 776. g. Učinio je u hemiji znatan napredak kako u teoretskom tako i u praktičnom pogledu i bio je najveći učenjak na području srednjovjekovne hemijske nauke. Modificirao je Aristotelovu teoriju o sastojcima metala tako da je njegova teorija bila na snazi sve do početka nove hemijske nauke u 18. stoljeću.

Džafer (Džáfer),

gen. -a; vok. Džáfere; prisv. pridjev Džáferov; muško ime (frekv.).

Iz tur. Cāfer < ar. Ğaʻfer (lično m. ime). Značenje = mala rijeka; potok.

Hipok. Džáfko, Džáfo, Džáko

Modif. Mudžáfer

*Džafko (Džáfko) vidi Džafer,

gen. -ē (u ist. Herc. -a); vok. Džâfko; prisv. pridjev Džáfkīn (u ist. Herc. Džáfkov); muško ime (rijetko).

Hipok. od Džáfer

*Džafo (Džáfo) vidi Džafer,

gen. -ē (u ist. Herc. -a); vok. Džâfo; prisv. pridjev Džáfīn (u ist. Herc. Džáfov); muško ime (rijetko).

Hipok. od Džáfer

Džafreta (Džàfreta),

gen. -a; vok. Džàfreta; prisv. pridjev Džàfretīn; muško ime (frekv.).

Iz ar. ğefre(t) = žensko janje (od 4 mjeseca) + naš nast. -a za ženski rod.

Džahid (Džáhid),

gen. -a; vok. Džáhide; prisv. pridjev Džáhidov; muško ime (manje frekv.).

Iz tur. Cāhid (lično m. ime), od ar. ğāhid = marljiv; vri­jedan; onaj koji se zalaže; borac (za vjeru).

Džahida (Džahìda),

gen. -ē; vok. Džahìda; prisv. pridjev Džahìdīn; žensko ime (rijetko).

Iz ar. ğāhide = marljiva; vrijedna; ona koja se zalaže; borac (za vjeru).

Džaid (Džáid),

gen. -a; vok. Džáide; prisv. pridjev Džáidov; muško ime (rijetko).

Iz ar. ğāʻid = onaj koji ima kudravu, kovrčastu kosu.

Džaida (Džaìda),

gen. -ē; vok. Džaìda; prisv. pridjev Džaìdīn; žensko ime (rijetko).

Iz ar. ğāʻide = ona koja ima kudravu, kovrčastu kosu.

*Džako (Džáko) vidi Džafer i Džaved,

gen. -ē (u ist. Herc. -a); vok. Džâko; prisv. pridjev Džákīn (u ist. Herc. Džákov); muško ime (manje frekv.).

Hipok. od Džáfer, Džávid

Džan (Džân),

gen. -a; vok. Džâne; prisv. pridjev Džânov; muško ime (rijetko).

Iz perz. ğān = duša; život.

Hipok. Džánko i Džáno

*Džana (Džȁna) vidi Džanana i Džanija,

gen. -ē; vok. Džȁna; prisv. pridjev Džȁnīn; žensko ime (frekv.).

Hipok. od Džanána i Džanìja

*Džana (Džána) vidi Mehridžana, Mihridžana i Merdžana,

gen. -ē; vok. Džáno; prisv. pridjev Džánīn; žensko ime (frekv.).

Hipok. od Mehridžána, Mihridžána, Merdžána

Džanan (Džànan ili Džȁnān),

gen. -a; vok. Džànane; prisv. pridjev Džànanov; muško ime (frekv.).

Iz tur. Canan (lično ime), od perz. ğānān = voljen; drag; ljubljen

Hipok. Džánko, Džáno

*Džanana (Džanána) vidi Džanan,

gen. -ē; vok. Džanána; prisv. pridjev Džanánīn; žensko ime (frekv.).

Izv. od m. imena Džànan dodavanjem našeg nast. -a za žen­ski rod.

Hipok. Džána, Džánka

Džanfeza (Džànfeza),

gen. -ē; vok. Džànfeza; prisv. pridjev Džànfezīn; žensko ime (rijetko).

Iz perz. ğān-fezā = ona koja srce razveseljava.

Džanija (Džanìja),

gen. -ē; vok. Džanìja; prisv. pridjev Džanìjīn; žensko ime (rijetko).

Izv. od perz. ğān = duša; život + ar. perz. sufiks -iyye. Značenje = duševna; životna.

Hipok. Džána, Džánka

*Džanka (Džánka) vidi Džanana i Džanija,

gen. -ē; vok. Džânko; prisv. pridjev Džánkīn; žensko ime (manje frekv.).

Hipok. od Džanána, Džanìja

*Džanko (Džánko) vidi Džanan i Džan,

gen. -ē; (u ist. Herc. -a); vok. Džânko; prisv. pridjev Džán­kīn (u ist. Herc. Džánkov); muško ime (manje frekv.).

Hipok. od Džànan i Džân

*Džano (Džáno) vidi Džan i Džanan,

gen. -ē (u ist. Herc. -a); vok. Džâno; prisv. pridjev Džánīn (u ist. Herc. Džánov); muško ime (manje frekv.).

Hipok. od Džân i Džànan

Džanuma (Džanùma),

gen. -ē; vok. Džanùma; prisv. pridjev Džanùmīn; žensko ime (rijetko).

Iz perz. ğān = duša + tur. prisv. zamjenica 1. lica jedn. -ım (im) = moja. Značenje = moja duša; dušo moja!

Džavid (Džávid),

gen. -a; vok. Džávide; prisv. pridjev Džávidov; muško ime (frekv.).

Iz tur. Cāvid (lično m. ime), od ar. ğāwid = darežljiv; ve­likodušan.

Hipok. Džáko

Džavida (Džavìda),

gen. -ē; vok. Džavìda; prisv. pridjev Džavìdīn; žensko ime (frekv.).

Iz ar. ğāwide = darežljiva; velikodušna.

Modif. Dževìda

Džebel (Džèbel),

gen. -a; vok. Džèbele; prisv. pridjev DžèbeIov; muško ime (rijetko).

Iz ar. ğebel = planina; brdo; gospodar; vladar.

*Džebo (Džébo) vidi Džebrail,

gen. -ē (u ist. Herc. -a); vok. Džêbo; prisv. pridjev Džébīn (u ist. Herc. Džébov); muško ime (rijetko).

Hipok. od Džebráil

Džebrail (Džebráil),

gen. -a; vok. Džebráile; prisv. pridjev Džebráilov; muško ime (rijetko).

Iz ar. Ğebrāʼīl < st. hebr. = ime anđela. U prijevodu znači: »božiji čovjek; božiji vojnik«. (U Bibliji to je arhanđel Gabriel ili Gavrilo).

Hipok. Džébo

*Džedža (Džédža) vidi Dželaludina, Džemila, Dženana, Dženeta, Dževada, Dževahira i Dževdeta,

gen. -ē; vok. Džêdžo; prisv. pridjev Džédžīn; žensko ime (frekv.).

Hipok. od Dželaludína, Džemíla, Dženána, Džèneta, Dževáda, Dževáhira, Džèvdeta

*Džeha (Džéha) vidi Dževahira,

gen. -ē; vok. Džêho; prisv. pridjev Džéhīn; žensko ime (ri­jetko).

Hipok. od Dževáhira

*Džehva (Džéhva) vidi Dževahira,

gen. -ē (u C. kr. Džéhvo, gen. -ē); vok. Džêhvo; prisv. pridjev Džéhvīn; žensko ime (frekv.).

Hipok. modif. od Dževáhira. Pravilno bi bilo Džévha, ali je zbog metateze došlo do Džéhva.

Džejlana (Džejlána),

gen. -ē; vok. Džejlána; prisv. pridjev Džejlánīn; žensko ime (rijetko).

Iz tur. ceylān = gazela + naš nast. -a za ženski rod.

*Džeko (Džéko) vidi Dževad,

gen. -ē (u ist. Herc. -a); vok. Džêko; prisv. pridjev Džékīn (u ist. Herc. Džékov); muško ime (manje frekv.).

Hipok. od Džèvād

*Džela (Džéla) vidi Dželila,

gen. -ē; vok. Džêlo; prisv. pridjev Džélīn; žensko ime (rijetko).

Hipok. od Dželíla

Dželal (Džèlāl),

gen. -ála; vok. Džȅlāle (u B. kr. i Džȅlālu); prisv. pridjev Dželálov; muško ime (frekv.).

Iz ar. ğelāl = veličina; uzvišenost; moć; slava.

Hipok. Džélko

Dželalija (Dželálija),

gen. -ē; vok. Dželálija; prisv. pridjev Dželálijīn; muško ime (rijetko).

Iz tur. Celālī (lično m. ime), od ar. ğelālī = veličanstven; uzvišen; moćan; slavan + naš nastavak -ja.

Dželaludin (Dželalùdīn ili Dželalùdin) ili Dželaluddin,

gen. -ína; vok. Dželalùdīne; prisv. pridjev Dželaludínov; muško ime (manje frekv.).

Iz tur. Celālüddīn (lično m. ime), složeno ime od ar. ğelāl = veličina; uzvišenost i ar. eddīn = vjera. Značenje = veli­čina, uzvišenost vjere.

Hipok. Džélko

Dželaludina (Dželaludína) ili Dželaluddina vidi Dželaludin,

gen. -ē; vok. Dželaludína; prisv. pridjev Dželaludínīn; žensko ime (rijetko).

Izv. od m. imena Dželalùdīn dodavanjem našeg nast. -a za ženski rod.

Hipok. Dína, Džédža

Dželil (Džèlīl),

gen. -íla; vok. Džȅlīle (u B. kr. i Džȅlīlu); prisv. pridjev Dželílov; muško ime (manje frekv.).

Iz tur. Celīl (lično m. ime), od ar. ğelīl = velik; poštovan; slavan.

Hipok. Džélko, Džélo

Dželila (Dželíla),

gen. -ē; vok. Dželíla; prisv. pridjev Dželílīn; žensko ime (manje frekv.).

Iz ar. ğelīle = velika; poštovana; slavna.

Hipok. Džéla, Líla

*Dželko (Džélko) vidi Dželaludin i Dželil,

gen. -ē (u ist. Herc. -a); vok. Džêlko; prisv. pridjev Džélkīn (u ist. Herc. Džélkov); muško ime (frekv.).

Hipok. od Dželalùdīn i Džèlīl

*Dželo (Džélo) vidi Dželil,

gen. -ē (u ist. Herc. -a); vok. Džêlo; prisv. pridjev Džélīn (u ist. Herc. Džélov); muško ime (manje frekv.).

Hipok. od Džèlīl

*Džema (Džȅma) vidi Džemal,

gen. -ē; vok. Džȅma; prisv. pridjev Džȅmīn; muško ime (c. Herc.) (frekv.).

Hipok. od Džèmāl

*Džema (Džȅma) vidi Džemila,

gen. -ē; vok. Džȅma; prisv. pridjev Džȅmīn; žensko ime (c. Herc.) (manje frekv.).

Hipok. od Džemíla

*Džemail (Džemáil) vidi Džemal,

gen. -a; vok. Džemáile; prisv. pridjev Džemáilov; muško ime (manje frekv.).

Modif. od Džèmāl

Doslovno ğemāʼil u ar. = deve, kamile, ali vl. lično ime Džemail nije nastalo u vezi s tim, već modifikacijom imena Džemal prema drugim imenima s dugouzlaznim akcentom tipa Náil i sl.

*Džemaila (Džemáila) vidi *DžemaiI i Džemal,

gen. -ē; vok. Džemáila; prisv. pridjev Džemáilīn; žensko ime (rijetko).

Izv. od m. imena DžemáiI dodavanjem našeg nast. -a za ženski rod.

Džemal (Džèmāl ili Džȅmāl),

gen. -ála; vok. Džȅmāle (u B. kr. i Džȅmālu); prisv. pridjev Džemálov; muško ime (frekv.).

Iz ar. Ğemāl (lično m. ime) = ljepota, krasota; otmjenost; elegancija.

Hipok. Džȅma, Džȅmica, Džémko, Džémo

Modif. Džemáil

*Džemala (Džemála) vidi Džemal,

gen. -ē; vok. Džemála; prisv. pridjev Džemálīn; žensko ime (manje frekv.).

Izv. od m. imena Džèmāl dodavanjem našeg nast. -a za ženski rod.

Džemaludin (Džemalùdīn ili Džemalùdin) ili Džemaluddin,

gen. -ína; vok. Džemalùdīne; prisv. pridjev Džemaludínov; muško ime (frekv).

Iz tur. Cemālüddin < ar. Ğemālu-ddīn (lično m. ime), složeno od ar. ğemal = ljepota i ar. eddīn = vjera. Značenje = ljepota vjere.

Hipok. Džémko, Džémo, Díno

Džemaludina (Džemaludína) ili Džemaluddina vidi Džemaludin,

gen. -ē; vok. Džemaludína; prisv. pridjev Džemaludínīn; žensko ime (rijetko).

Izv. od m. imena Džemalùdīn dodavanjem našeg nast. -a za ženski rod.

Hipok. Dína

*Džemica (Džȅmica) vidi Džemal,

gen. -ē; vok. Džȅmice, Džȅmica; prisv. pridjev Džȅmicīn (Džȅmičīn); muško ime (manje frekv.).

Hipok. od Džèmāl

Džemil (Džèmīl, Džèmil ili Džȅmīl),

gen. -íIa; vok. Džȅmile (u B. kr. i Džȅmīlu); prisv. pridjev Džemílov; muško ime (frekv.).

Iz tur. Cemīl < ar. Ğemīl (lično m. ime) = lijep, krasan; ljubak.

Hipok. Džémko, Džémo

Džemila (Džemíla),

gen. -ē; vok. Džemíla; (u B. kr. Džemíle; gen. -ē; vok. Džemíle); prisv. pridjev Džemílīn; (u TZ još i Džȅmila, gen. -ē; vok. Džȅmila; prisv. pridjev Džȅmilīn); žensko ime (frekv.).

Iz tur. Cemīle < ar. Ğemīle(t) (lično ž. ime) = lijepa, krasna; ljupka.

Hipok. Džȅma, Džémka, Džédža

Džemka (Džémka),

gen. -ē; vok. Džêmko; prisv. pridjev Džémkīn; žensko ime (manje frekv.).

Hipok. od Džemíla

*Džemko (Džémko) vidi Džemal, Džemaludin i Džemil,

gen. -ē (u ist. Herc. -a); vok. Džêmko; prisv. pridjev Džémkīn (u ist. Herc. Džémkov); muško ime (frekv.).

Hipok. od Džèmāl, Džemalùdīn, Džèmīl

*Džemo (Džémo) vidi Džemal, Džemaludin i Džemil,

gen. -ē (u ist. Herc. -a); vok. Džêmo; prisv. pridjev Džémīn (u ist. Herc. Džémov); muško ime (frekv.).

Hipok. od Džèmāl, Džemalùdīn, Džèmīl

Džemšid (Džèmšīd),

gen. -ída; vok. Džȅmšīde; prisv. pridjev Džemšídov; muško ime (rijetko).

Iz perz. Ğemšīd (lično m. ime) = sjajni, divni Džem.

Džemšid je ime mitskog perzijskog kralja, koji je vladao 700 godina. Za njegove vladavine ovaj svijet je izgledao kao raj, a njegovoj vlasti se sve pokoravalo: i ljudi, i divovi, i vile i životinje. Konačno, Džemšid se bio toliko osilio da je tražio prema sebi isto poštovanje kao prema bogu. Zbog toga Iranci pozovu na prijesto arapskog kneza Dahaka, ali se ljuto pokaju jer im je on donio veliku nesreću. U Avesti se Dahak zove Aždahak, od čega je postala riječ aždaha (aždaja, zmaj).

Hipok. Džémšo

*Džemšo (Džémšo) vidi Džemšid,

gen. -ē (u ist. Herc. -a); vok. Džêmšo; prisv. pridjev Džémšīn (u ist. Herc. Džémšov); muško ime (rijetko).

Hipok. od Džèmšīd

*Džena (Džéna) vidi Dženana,

gen. -ē; vok. Džêno; prisv. pridjev Džénīn; žensko ime (rijetko).

Hipok. od Dženána

Dženan (Džènān),

gen. -ána; vok. Džȅnāne (u B. kr. i Džȅnānu); prisv. pridjev Dženánov; muško ime (frekv.).

Iz ar. ğenān = srce; duša.

Dženana (Dženána) vidi Dženan,

gen. -ē; vok. Dženána; prisv. pridjev Dženánīn; žensko ime (frekv.).

Izv. od m. imena Džènān dodavanjem našeg nast. -a za ženski rod.

Hipok. Džédža, Džéna, Džénka

Dženet (Džènet) ili Džennet,

gen. -a; vok. Džènete; prisv. pridjev Džènetov; muško ime (rijetko).

Iz ar. ğennet = raj; perivoj; vrt; bašča.

Dženeta (Džèneta) ili Dženneta,

gen. -ē; vok. Džèneta; prisv. pridjev Džènetīn; žensko ime (rijetko).

Iz ar. ğennet = raj; perivoj; vrt; bašča + naš nast. -a za ženski rod.

Hipok. Džédža

Modif. Dženìta

Dženis (Džènis),

gen. -a; vok. Džènise; prisv. pridjev Džènisov; muško ime (rijetko).

Iz ar. ğenīs = čistokrvan; rasan; jednorodan.

*Dženita (Dženìta) vidi Dženeta,

gen. -ē; vok. Dženìta; prisv. pridjev Dženìtīn; žensko ime (rijetko).

Modif. od Džèneta

*Dženka (Džénka) vidi Dženana,

gen. -ē; vok. Džênko; prisv. pridjev Džénkīn; žensko ime (rijetko).

Hipok. od Dženána

Dževad (Džèvād ili Džȅvād),

gen. -áda; vok. Džȅvade (u B. kr. i Džȅvādu); prisv. pridjev Dževádov; muško ime (frekv.).

Iz tur. Cevad < ar. Ğewād (lično m. ime) = darežljiv; velikodušan; plemenit.

Hipok. Džéko, Džévdo, Džévko, Džȅvda

Dževada (Dževáda) vidi Dževad,

gen. -ē; vok. Dževáda; prisv. pridjev Dževádīn; žensko ime (frekv.).

Izv. od m. imena Džèvād dodavanjem našeg nast. -a za ženski rod.

Hipok. Džédža, Džévda

*Dževadeta (Dževádeta) vidi Dževad,

gen. -ē; vok. Dževádeta; prisv. pridjev Dževádetīn; žensko ime (rijetko).

Izv. od m. imena Džèvād dodavanjem analog. nastavka -eta.

Dževahira (Dževáhira),

gen. -ē; vok. Dževáhira; prisv. pridjev Dževáhirīn; žensko ime (frekv.).

Iz tur. Cevāhir (lično ž. ime), od perz. ğewāhir = dra­gulji; drago kamenje + naš nastavak -a za ženski rod.

Hipok. Džédža, Džéha, Džéhva (< Džévha), Džévra

Dževaludin (Dževalùdīn) ili Dževaluddin,

gen. -ína; vok. Dževalùdīne; prisv. pridjev Dževaludínov; muško ime (rijetko).

Složeno ime od ar. ğewwel = putnik; koji mnogo putuje; pokretan i ar. eddīn = vjera. Značenje = putnik za vjeru.

Hipok. Díno

*Dževda (Džȅvda) vidi Dževad i Dževdet,

gen. -ē; vok. Džȅvda; prisv. pridjev Džȅvdīn; muško ime (c. Herc.) (manje frekv.).

Hipok. od Džèvād i Džèvdet

*Dževda (Džévda) vidi Dževada i Dževdeta,

gen. -ē; vok. Džêvdo; prisv. pridjev Džévdīn; žensko ime (manje frekv.).

Hipok. od Dževáda i Džèvdeta

*Dževdana (Dževdána) vidi Dževada i Dževdeta,

gen. -ē; vok. Dževdána; prisv. pridjev Dževdánīn; žensko ime (rijetko).

Izv. od hipok. Džévda (< Dževáda, Džèvdeta) dodavanjem na osnovu analog. nastavka -ana.

Dževdet (Džèvdet),

gen. -a; vok. Džèvdete; prisv. pridjev Džèvdetov; muško ime (frekv.).

Iz tur. Cevdet < ar. Ğewde(t) (lično m. ime) = vrlina; krepost; visoka kvaliteta; izvrsnost.

Hipok. Džȅvda i Džévdo

Dževdeta (Džèvdeta) vidi Dževdet,

gen. -ē; vok. Džèvdeta; prisv. pridjev Džèvdetīn; žensko ime (manje frekv.).

Izv. od m. imena Džèvdet dodavanjem našeg nast. -a za ženski rod.

Hipok. Džédža i Džévda

*Dževdo (Džévdo) vidi Dževdet,

gen. -ē (u ist. Herc. -a); vok. Džêvdo; prisv. pridjev Džévdīn (u ist. Herc. Džévdov); muško ime. (frekv.).

Hipok. od Džèvdet

Dževher (Džèvher),

gen. -a; vok. Džèvhere; prisv. pridjev Džèvherov; muško ime (rijetko).

Iz ar. Ğewher (lično m. ime), od perz. ğewher = dragulj; dragi kamen; suština; bit; materija.

Dževher je bio znameniti vojskovođa i drugi osnivač arap­skog fatimidskog carstva. Porijeklom je bio kršćanin (sa Sici­lije). Pošto je zauzeo Egipat 969. g. odmah je tu osnovao novi grad, današnji Kairo (= pobjednik; pobjedonosni, tako nazvan po imenu planete Mars /Qāhir el-felek/ a Mlečani su to kasnije modificirali u Kairo). Dževher je u Kairu 972. g. sagradio ve­liku džamiju el-Ezher, od koje je malo kasnije nastao poznati univerzitet el-Ezher.

Dževhermisala (Džèvhermisála),

gen. -ē; vok. Džèvhermisála; prisv. pridjev Džèvhermisálīn; žensko ime (rijetko).

Složeno ime od perz. ğewher = dragulj; dragi kamen i ar. miṭāl = primjer; uzorak. Značenje = primjer (uzorak) dra­gulja; kao dragulj.

*Dževida (Dževìda) vidi Džavida,

gen. -ē; vok. Dževìda; prisv. pridjev Dževìdīn; žensko ime (frekv.).

Modif. od Džavìda

Dževko (Džévko) vidi Dževad,

gen. -ē (u ist. Herc. -a); vok. Džêvko; prisv. pridjev Džévkīn (u ist. Herc. Džévkov); muško ime (frekv.).

Hipok. od Džèvād

Dževlan (Džèvlān),

gen. -ē; vok. Džȅvlāne; prisv. pridjev Dževlánov; muško ime (rijetko).

Iz ar. ğewlān = putnik; lutalica; čovjek koji je svakom od koristi.

*Dževra (Džévra) vidi Dževahira,

gen. -ē; vok. Džêvro; prisv. pridjev Džévrīn; žensko ime (rijetko).

Hipok. od Dževáhira

Džezair (Džezáir),

gen. -a; vok. Džezáire, Džezáiru; prisv. pridjev Džezáirov, muško ime (rijetko).

Iz ar. ğezāʼir = ostrva, otoci, a el-Ğezā’ir = Alžir.

*Džiba (Džíba) vidi Nedžiba,

gen. -ē; vok. Džîbo; prisv. pridjev Džíbīn; žensko ime (rijetko).

Hipok. od Nedžíba

*Džibo (Džíbo) vidi Mudžib i Nedžib,

gen. -ē (u ist. Herc. -a); vok. Džîbo; prisv. pridjev Džíbīn (u ist. Herc. Džíbov); muško ime (rijetko).

Hipok. od Mùdžīb i Nèdžīb

*Džida (Džída) vidi Madžida, Mevdžida i Nadžida,

gen. -ē; vok. Džîdo; prisv. pridjev Džídīn; Džìda, gen. -ē; vok. Džìda; prisv. pridjev Džìdīn; (u c. Herc. Džȉda, gen. -ē; vok. Džȉda; prisv. pridjev Džȉdīn); žensko ime (manje frekv.).

Hipok. od Madžìda, Mevdžìda, Nadžìda

*Džido (Džído) vidi Madžid,

gen. -ē (u ist. Herc. -a); vok. Džîdo; prisv. pridjev Džídīn (u ist. Herc. Džídov); muško ime (rijetko).

Hipok. od Mádžid

*Džiha (Džíha) vidi Vedžiha,

gen. -ē; vok. Džîho; prisv. pridjev Džíhīn; žensko ime (rijetko).

Hipok. od Vedžíha

Džihad (Džìhād),

gen. -áda; vok. Džȉhāde; prisv. pridjev Džihádov; muško ime (rijetko).

Iz ar. ğihād = borba; sveti rat (protiv nevjernika).

*Džihka (Džíhka) vidi Vedžiha,

gen. -ē; vok. Džîhko; prisv. pridjev Džíhkīn; žensko ime (rijetko).

Hipok. od Vedžíha

Džijad (Džìjād)

gen. -áda; vok. Džȉjade; prisv. pridjev Džijádov; muško ime (rijetko).

Iz ar. ğiyād (množina od ğeyyid) = dobri; odlični; vanredni; darežljivi. (Ovdje je ar. plural upotrijebljen u značenju jednine).

Džinah (Džìnāh),

gen. -áha; vok. Džȉnāhu; prisv. pridjev Džináhov; muško ime (rijetko).

Iz ar. ğenāḥ = krilo; okrilje; zaštita.

Džinda (Džínda),

gen. -ē; vok. Džîndo; prisv. pridjev Džíndīn; žensko ime (rijetko).

Izv. od tur. cündi (< ğund = vojska) = vješt, iskusan jahač, dodavanjem na osnovu našeg nast. -a za ženski rod.

(Postoji i prezime Džíndo).

© Copyright